Povežite se s nama

Kultura

Mesek performansom izbio unutarnje glasove

Objavljeno:

- dana

Ivan Mesek, varaždinski performer

Performans može biti umjetnost tijela i brojni umjetnici opisuju svoje aktivnosti kao žive umjetnosti, akcijske umjetnosti ili interpretaciju – piše u Wikipediji. Također piše da u performansu do izražaja dolaze osnovni elementi u igri – vrijeme, prostor, tijelo umjetnika, dramaturgija.

Varaždinskom ravnatelju Galerijskog centra Ivanu Meseku po zanimanju i performeru po vokaciji svejedno je kako se definira performans. Već 20 godina redovito izvodi svoje performanse od kada se, kako veli, inficirao njima na ljetnoj akademiji likovnih umjetnosti u Salzburgu. Tako je Mesek sudjelovao i na riječkom performansu, prva dva dana u veljači, na Festivalu performansa, održanom u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti i multimedijalnog centra.

Voices in head

Performans Voices in head Mesek je izveo tako što je na zid Malog salona na Korzu postavio tri torza muških meneken-lutaka s portretnim karakteristikama. – Svi su bili slični meni. Paralelno se na tri zvučnika čula kakofonija rečenica. Iz svake se glave čuo tekst koji je dočaravao frojdovsku trodiobu ličnosti – id, ego, superego – opisuje nam Mesek svoj riječki performans. Vrhunac predstave je kad Varaždinac maljem razbija glave sve tri lutke. Simbolika? Izbiti im te misli iz glave. Kao i većina performansa i ovaj je imao, laički rečeno, svoju dozu šoka za gledatelje. Brutalnosti. U glavama se, naime, nalazio svinjski mozak pa je živo meso, Mesekovim bjesomučnim udaranjem maljem frcalo na sve strane. – Taj je čin predstavljao i terapijski učinak na samog umjetnika. Izbacivanje negativne energije – govori ležerno Ivan Mesek, koji zaista djeluje kao da je još uvijek pod utjecajem terapije – mirno i flegmatično.Svojim je sugrađanima, Varaždincima, Mesek između ostalih priredio i poznati performans Kratodemija.
Tada je dva mjeseca subotom s balkona Gradske vijećnice transparentima protestirao protiv građana, umjesto obrnuto. Serija je završila natpisom „Ma jebeš, kome to treba“ i skokom s balkona.

Mrtav = slavan

Podsjetili smo Meseka na legendarnog zagrebačkog performera Toma Gotovca koji je s ovoga svijeta otišao jedva preživljavajući da bi se sada njegove izložbe otvarale u svjetskim kulturnim centrima. – To je jako tužno. Dok je bio živ, pao je na razinu ridikula, a sada izložbe u Portugalu, Parizu… – veli. Budući da je to, na žalost, sudbina većine umjetnika – da tek svojom smrću postaju „vrijedni“, Ivan Mesek priredio je performans u zagrebačkoj džamiji – kako veli, mauzoleju hrvatskih umjetnika.

Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu

– Upravo kritika na ovo o čemu pričamo. Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu. U pozadini je svirala Moja domovina, ali usporeno pa je zvučala poput Posmrtnog marša – kaže. Kad smo spmenuli da je to svjetski trend, Mesek nam je odgovorio da je kod nas slučaj o ekstremu. – Navedite mi jednog živućeg umjetnika koji može živjeti od svog umjetničkog rada. Rado bih prodao koji svoj rad. Umjetnici ne očekuju postati bogati, ali bilo bi lijepo živjeti od svog rada. Osnovni problem je nepostojanje tržišta umjetnina, a njega neće niti biti dok se ne promijeni zakon prema kojem će se kao u inozemstvu kupovina umjetničkog djela odbijati od poreza.U svemu tome kriju se i razlozi Mesekovom okretanju performansu. – Kao prvo, riječ je o direktnoj formi – obraćam se publici sada i ovdje. Kao drugo – neimanje novca pa su umjetnici prisiljeni koristiti svoje tijelo kao način izražavanja. Teško je zamisliti da bi si mladi umjetnik mogao priuštiti za kubike mramora da, na primjer, iskleše skulpturu – kaže Ivan Mesek. Sudeći prema svemu, još ćemo se nagledati maljem „razbucanih“ svinjskih mozgova ili živih umjetnika koji na odru glume mrtvaca.

Izvor:
Foto:

Kultura

Dvije obljetnice glavne teme novog broja “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čakovečki Ogranak Matice hrvatske od 1991. godine bez prekida izdaje publikaciju “Hrvatski kajkavski kolendar”.

Radi se o godišnjaku u kojem o lokalnim i kajkavskim temama pišu (najviše) autori i autorice uglavnom s područja sjeverozapadne Hrvatske. Na više od 400 stranica u izrazito pristupačnom “Kolendaru” obrađuju se različite teme.

Izdanje je nedavno predstavljeno u prostorijama Matice u Čakovcu, a slavi svoju 30. obljetnicu.

– S ponosom možemo reći da predstavljamo jednu od važnijih tiskovina u Hrvatskoj, koja se prodaje u čak 2000 primjeraka. Osim 30. obljetnice godišnjaka, jedna od dviju glavnih tema broja je i 30. godišnjica oslobođenja Međimurja – naglasio je predsjednik Ogranka, prof. Ivan Pranjić, jedan od članova uredništva. Dodao je da je “Hrvatski kajkavski kolendar” izdanje koje se može naći u skoro svakome kućanstvu na području Međimurja, dok istodobno okuplja neke od najistaknutijih povjesničara, književnika, filozofa, akademika i stručnjaka u svim sferama života.

Jezična baština

– Ne samo da je “Kolendar” jako popularan u kajkavskim krajevima, osobito Međimurju, nego i širom Hrvatske, pa čak i u inozemstvu! Ljudi nas znaju pitati i za starije brojeve kako bi upotpunili kolekcije – postali su dijelom kajkavske tradicije. Izdanje smo raspodijelili u 14 poglavlja, a teme se protežu od onih iz područja kulture, umjetnosti, gospodarstva, prirodoslovlja, književnosti, povijesti, etnologije do beletrističkih radova na kajkavskom jeziku i na standardu – u razgovoru za Regionalni tjednik razjasnila je urednica i lektorica “Kolendara” Anita Novak, ujedno tajnica čakovečkog Ogranka Matice.

Na kraju godišnjaka, dodaje Anita, objavljen je blok s radovima učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji su objavljeni zato što su na Matičinu natječaju za Nagradu “Zvonimir Bartolić” osvojili nagrade ili pohvale.

– Posebno zadovoljstvo članovima i članicama uređivačkog odbora i Ogranka izaziva činjenica da se u “Kolendaru” objavljuju i radovi naših najmlađih, osobito stoga što su na kajkavskom u vrijeme kad strane riječi sve više prodiru u naš jezik. Svake godine krajem studenoga tijekom 30 godina “Kolendar” se tiska i održava se promocija. Obično se okupe svi suradnici pa se druže uz kulturno-umjetnički program u božićnom ozračju, no to sada nije bilo moguće organizirati zbog epidemiološke situacije.

O 30. obljetnici pisao je Tomo Blažeka, također tajnik Ogranka, dugogodišnji pomoćnik urednika/urednice, koji je na predstavljanju godišnjaka izrazio zadovoljstvo što mnoge obitelji na sjeveru prate izdavanje svakoga novog broja te ih čuvaju u obiteljskim knjižnicama. Na naslovnici za 2022. godinu nalazi se fotografija spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Čakovcu, dok su na zadnjoj stranici naslovnice svih dosad izdanih brojeva. Tako smo lijepo ilustrirali i dvije glavne teme ovoga broja – kaže urednica.

Originalne teme

Predstavljanju novog izdanja u petak, 26. studenoga, prisustvovala je i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.

– Čakovečki Ogranak Matice hrvatske najprepoznatljiviji je upravo po ovoj publikaciji i svake nas godine ugodno iznenadi temama koje “Kolendar” obrađuje, kao i kvalitetom tekstova. Čestitam urednici, uređivačkom odboru i Ogranku na novom izdanju “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”; uvjerena sam da ćemo dogodine ponovno promociju izdanja obavljati svečano u većem prostoru, kakav ovom izdavačkom pothvatu i dolikuje – poručila je tom prigodom Cividini.

Više od stotinu tekstova ove godine dostavila su čak 94 autora, a svoj primjerak “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” možete naručiti i dobiti poštom ili osobno preuzeti u prostorima čakovečkog Ogranka Matice hrvatske u Parku Rudolfa Kropeka na broju 2.

Nastavite čitati

Kultura

Kerekeši dobili građevinsku dozvolu za svoj Kulturni centar i poručili da sutra zabijaju prvu lopatu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska glumačka obitelj Kerekeš danas je objavila dobru vijest.

Naime, Kerekesh Teatar dobio je građevinsku dozvolu za svoj Kulturni centar Kerekesh Teatar u Varaždinu, uz bivšu školu Tomislav Špoljar u Graberju.

Izgradnja Kulturnog centra Kerekesh teatra mogla bi krenuti u lipnju

– IMAMO GRAĐEVINSKU DOZVOLU!!! Dragi naši prijatelji, konačno imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu za Kulturni centar Kerekesh Teatar u Varaždinu. Kerekesh Teatar i partnerska firma Keraktiv do sad su podmirili sve troškove dokumentacije radova u iznosu od 420.000 kuna. SUTRA ZABIJAMO PRVU LOPATU. Hvala vam svima na podršci. NAJVEĆI KULTURNI CENTAR U HRVATSKOJ – objavio je Kerekesh tetara na svojoj Facebook stranici uu fotografiju hrpe papirologije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje