Višedesetljetna tradicija metaloprerađivačke djelatnosti u Međimurskoj županiji, ali i našem području sjeverozapadne Hrvatske dovela je do stvaranja ideje o osnivanju jedinstvene istraživačke infrastrukture namijenjene znanstveno-istraživačkoj zajednici za provođenje vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje konkurentnosti metalske i povezanih industrija. Prvi konkretni koraci u tom smjeru učinjeni su 2010. godine, a prva prilika da se osnivanje jednog takvog centra financira europskim novcem iskorištena je osam godina kasnije.

Putem jednog javnog poziva namijenjenog sektoru istraživanja, razvoja i inovacija osiguran je iznos od oko 4,2 milijuna eura koji je iskorišten za formiranje Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec.

Tri odjela

– Dobivenim novcem osigurana je kompletna infrastruktura. Potpuno je obnovljena bivša jašionica na prostoru bivše čakovečke vojarne i kupljena je moderna te vrlo skupa oprema. Na taj su način osigurani uvjeti za formiranje tri odjela: Odjel za istraživanje i razvoj, Odjela za tehnologiju i Odjel za IoT. Glavnina aktivnosti Metalske jezgre odvija se u njezina dva laboratorija: Laboratorij za Internet stvari (IoT) i Laboratorij za prototipiranje – govori nam na početku našeg razgovora dr. sc. Mario Šercer, ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec.

Laboratorij za IoT opremljen je opremom za projektiranje i proizvodnju elektroničke opreme, tiskanih pločica i svih popratnih komponenata. Laboratorij za prototipiranje je pak opremljen sa skenerom za 3D mjeriteljstvo i dva 3D printera, jedan za plastiku koji radi u FDM tehnologiji i drugi za metale koji koristi DMLS tehnologiju.

– Radimo s tehničkim plastikama visoke performanse koje su po svojim karakteristikama te mehaničkim svojstvima i kvaliteti znatno bolje od uobičajenih plastika koje koriste printeri manjih mogućnosti. Printer za metale koristi lasersku tehnologiju i na njemu možemo raditi s aluminijskim legurama, inoksom i alatnim čelikom. Printeri su po kvaliteti i veličini industrijske klase te su trenutno jedini uređaji takvih radnih dimenzija, karakteristika i kvalitete koju postižu u širem okruženju. Koliko nam je poznato, printera za plastiku kakav mi imamo, nema u krugu od 500 km, a najbliži se nalazi u Italiji, u Milanu – dodaje ravnatelj Šercer.

Metalska jezgra zamišljena je kao platforma za povezivanje znanstveno-istraživačke zajednice, gospodarskog sektora te lokalne uprave i samouprave. Praktično od samih početaka Centar ispunjava svoju svrhu, iako su prve dane njegova rada obilježila brojna ograničenja povezana sa suzbijanjem širenja pandemije koronavirusa.

Samoodrživost

– Srećom, već početkom 2021. godine većina stvari se vratila u normalu. U našem Centru redovito organiziramo seminare, radionice i stručne skupove koji su tematski povezani sa stvarima koje su u fokusu naših aktivnosti. I ne samo to, nudimo mogućnost suradnje akademskoj zajednici, gospodarstvenicima, proizvođačima opreme… svima koji se svojim aktivnostima mogu uklopiti u našu viziju i misiju. Metalska jezgra je u kratkom roku postala prepoznatljiva i kao mjesto na kojem pojedinci, institucije i tvrtke prezentiraju sebe, svoje znanje, proizvode ili usluge te tako gospodarskom sektoru približavaju novitete. Na ovaj način vrlo uspješno radimo na prijenosu znanja, aktivnost koja nam je visoko na listi prioriteta – objašnjava ravnatelj Šercer.

Prioritet projekta su znanstvena istraživanja i znanstvene aktivnosti, te u prvih pet godina izvještavanja, nakon provedbe projekta minimalno 80 posto iskorištenja svih kapaciteta i prihoda mora biti financirano putem projekata ili javnih institucija, dok preostalih 20 posto smije biti putem prihoda iz komercijalnih aktivnost. To je bio uvjet za dobivanje novaca prilikom prijave projekta koji je u 100 postotnom iznosu financiran iz EU fondova. Na taj je način spriječeno da Centar postane nelojalna konkurencija privatnim tvrtkama. NO, što će biti nakon isteka projekta početkom 2026. godine?

– Nakon pet godina taj uvjet nestaje i možemo na tržištu raditi potpuno neometano. Štoviše, ne da možemo nego se od nas to i očekuje. Zato već sada radimo pripreme u svim onim koracima da Centar što prije postane samoodrživ. Osim tehnologija koje već imamo, širimo se u smjerovima koje od nas traži tržište. Također je činjenica da ćemo se nakon nekog vremena osim na visoku tehnologiju morati fokusirati i na konvencionalnu s ciljem postizanja dugoročne održivosti. Pripremamo i programe obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacija za zavarivanje te isto planiramo pokrenuti i u području CNC programiranja. Riječ je o deficitarnim strukama na našem području.

Centar u svojem vlasništvu ima moderne aditivne tehnologije koje su prilična novost na našem području. Iako za njom ovog trenutka nema još toliko interesa, jer puno proizvođača ima proizvode koji po svojim karakteristika nisu prilagođeni takvom načinu proizvodnje, trendovi se ubrzano mijenjaju.

Odlična suradnja

– Od 2020. godine kada smo krenuli s radom, raste broj upita za naše usluge i u segmentu aditivnih tehnologija. Siguran sam da će se takav trend nastaviti što potvrđuje i sve veći broj upita. Činjenica je da je riječ o vrlo skupoj tehnologiji, od samih strojeva do materijala. Sve to poskupljuje uslugu pa proizvod koji bi se radio ovom tehnologijom mora biti prilično kompleksan da bi takva investicija opravdala njegovu cijenu i ulaganje u njegov razvoj. U tehnički naprednijim zemljama poput Njemačke i Švicarske to je sasvim normalni način razvoja novih proizvoda. Stoga možemo reći da smo ispred svojeg vremena. No, vjerujem da će ove tehnologije jako skoro postati standard i na našem području – mišljenja je dr. sc. Mario Šercer.

Centar će i u budućnosti biti orijentiran na sudjelovanje u što većem broju projekata, bilo kao nositelj ili projektni partner.

– Svaki novi projekt rasterećuje proračun u onom dijelu kojeg sufinancira Međimurska županija. Na taj način pokrivamo dio ili kompletni iznos za plaće, opremu, potrošni materijal i drugo… Rastom ukupnog prihoda povećava se i onaj dio od 20 posto koji možemo ostvariti putem komercijalnih aktivnosti. Suradnja s Međimurskom županijom je od samih početaka na vrlo visokoj razini i tu imamu punu podršku što se vidi i po rezultatima koje ostvarujemo – zaključuje ravnatelj Mario Šercer.

Suradnja sa znanstvenom zajednicom

Moderna tehnička opremljenost čakovečkog Centra mamac je brojnim znanstvenim institucijama koje rado uspostavljaju suradnju.

– Partneri na projektu od samog početka su Tehnički fakultet iz Rijeke, varaždinski Fakultet organizacije i informatike te Međimursko veleučilište. S njima imamo suradnju na znanstvenim radovima koji su jedan od indikatora na projektu. Također, surađujemo sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Inovacijskim centrom “Nikola Tesla” zagrebačkog Fakulteta Elektrotehnike i računarstva, a suradnja je uspostavljena i s fakultetima i institucijama iz inozemstva, posebno Slovenije, Austrije, Srbije… Veseli spoznaja da nas svi od reda prepoznaju kao pouzdane partnere. S dijelom poslovnih subjekata imamo stalni poslovni odnos jer su prepoznali naše mogućnost i uvjerili se u kvalitetu usluge koje im isporučujemo. Odradili smo brojne velike projekte, kako nacionalno tako i internacionalno. No, s obzirom na to da je riječ o projektima koji su u fazi razvoja, nose oznaku zaštite podataka. Pa se samim time ne smijemo javno pohvaliti uspjesima i sve ono što smo odradili predstaviti javnosti – objašnjava nam ravnatelj Šercer.