Na godišnjici su se okupili varaždinski gimnazijalci te poručili: “I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”
“I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri” Uz fotografiranje i aperitiv počelo je druženje povodom 60...
Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti iznadprosječno toplo (ako se gleda prosjek 1981.-2010.) uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Pritom je u srpnju i kolovozu moguće i veće pozitivno odstupanje od prosjeka, kako maksimalne, tako i minimalne temperature zraka, objavio je DHMZ. Stoga se može reći da će vjerojatno tijekom ljeta biti pojave toplinskih valova, niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje, ali se ne može prognozirati koliko će oni trajati ni kada će se dogoditi.
Rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša, jer je u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine.
S druge strane, to ne znači da neće biti kraćih osvježenja, odnosno razdoblja s temperaturom oko klimatološkog prosjeka ili čak nižom od njega. Naravno, opet se na sezonskoj skali ne može reći točno kada će se to dogoditi, pa za takvu informaciju treba pratiti prognoze za kraće vremensko razdoblje, najbolje do nekoliko dana unaprijed.
Prognoza količine oborine općenito, a osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja.
Dakle, što se oborina tiče, izgledno je da će ljetna sezona biti suša od prosjeka, a vjerojatnost za ostvarenje prognoze je umjerena do velika. Pritom je osobito u srpnju povećana vjerojatnost za manjak oborina. Kako su ljeti pljuskovite oborine najčešće, tako se i ovog ljeta očekuju lokalni pljuskovi koji mjestimice mogu biti i obilniji/izraženiji, pa će i manjak oborine, barem lokalno, vjerojatno biti umanjen. Treba imati na umu da su mjesečne količine oborine osobito u Dalmaciji male (npr. 20 do 30 mm), pa se može dogoditi da s jednim izraženim pljuskom padne količina kiše usporediva s tjednim ili čak mjesečnim srednjakom. I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave jer i lokalni faktori kao što su orografija i blizina mora mogu uvelike utjecati na razvoj vremenskih prilika.
Klimatološko ljeto traje od 1. lipnja do 31. kolovoza.
Odigrat će se humanitana nogometna utakmica za Udrugu “Život i radost” iz Cestice.
To je udruga koja okuplja djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
U goste 12. kolovoza u 18 sati NK Poletu iz Cestice dolazi zagrebački Dinamo.
Igra se na stadionu Graba Cestica, a minimalna donacija je 20 kuna. Sva prikupljena sredstva idu Udruzi ŽIR.
Pokrovitelj događaja je Općina Cestica.
U današnjem svijetu obilježenom strelovitim tehnološkim i gospodarskim napretkom, jednim od najvećih društvenih izazova postalo je pitanje kako u postojećim uvjetima postići skladan suživot s prirodom.
Vrlo je važna štednja vode, što će u budućnosti biti sve bitnije, piše stampar.hr.
Kakvu će vodu stanovnici Hrvatske piti u budućnosti ovisit će o:
Kako trošimo vodu i kako vodu štedjeti?
Najviše vode se, uz ispiranje WC kotlića, u kućanstvu potroši na održavanje higijene tijela. Kupanjem u kadi troši se 130 – 160 litara vode, dok je za tuširanje potrebno 30 – 50 litara.
Kontrolom brtve na slavinama može se ostvariti značajna ušteda. Zbog kvara na slavini dnevno može iskapati oko 17 litara vode, što je godišnje oko 6.200 l pitke vode. Zamjenom potrošenih gumica za brtvljenje na slavinama, čija je cijena svega 5 kuna, može se napraviti značajnije smanjenje potrošnje pitke vode.
Ručnim pranjem posuđa troši se i do 80% više vode, nego prilikom pranja u perilici posuđa. Moderne perilice za posuđe troše mnogo manje vode i električne energije u odnosu na starije modele te mogu pridonijeti štednji vode i energije.
Zatvaranjem slavine prilikom pranja zubi može se uštedjeti dnevno i do 5 litara vode po osobi. Zubi se mogu kvalitetno oprati i sa 2 dl vode korištenjem čaše, umjesto da voda teče tijekom pranja.
Pranje automobila najbolje je obaviti u automatiziranim praonicama vozila jer se ručnim pranjem vozila uglavnom potroši više vode, nego u automatiziranim praonicama.