Povežite se s nama

U fokusu

Miličić: U AP-u je puno problema, a našim članovima se i na bolovanju prijeti otkazima!

Objavljeno:

- dana

RIS O PROBLEMIMA U AP-u

– To što je poslodavac zbog jednog sindikalnog sastanka sazvao konferenciju za novinare samo govori da je u Upravi tvrtke prisutna velika nervoza koja dokazuje da u tvrtki nešto ne štima. Nismo željeli iznositi “prljavi veš” tvrtke u javnost i stvarno je čudno zašto najprije nisu razgovarali s nama o našim problemima – komentirao je Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) današnje sazivanje konferencije za novinare rukovodstva tvrtke AP Varaždin.

Iako je izvršni direktor AP-a Franc Harapin rekao da su pokušavali riješiti probleme i održavali sastanke sa sindikatom, Miličić kaže da to nije istina.  

Presečki: U AP-u nema mobinga, mi samo tražimo red, rad i disciplinu

– Ni na jedan dopis koje smo im poslali u zadnjih godinu dana nisu odgovorili, a da stvar bude zanimljivija, potpisali su ih oba sindikalna povjerenika, dakle, i povjerenik RIS-a i Sindikata prometa i veza koji isto djeluje u tvrtki i s kojim dobro surađujemo – rekao me Miličić.

Problema ima, a dobre volje za njihove rješavanje baš i ne

Predsjednik RIS-a je potvrdio da tvrtka ima problema, ali da se unatrag godinu dana ništa nije popravilo, niti je od strane poslodavca pokazana dobra volja za njihovo rješavanje.

– Radnicima ne daju ispise o obavljenim radnim satima jer varaju radnike  – tvrdi Miličić

– Jedan od problema su plaće. Ako vozač tjedno odvozi 48 sati, odnosno 200 sati na mjesec, zagarantirana mu je plaća od 3.500 kuna neto. No, problem je što su plaće radnika ugovorene u neto, a ne bruto iznosu od čega korist nema radnik, neko poslodavac jer su mu manja davanja prema državi. Činjenica jest da Zakonom o radu to nije zabranjeno, no problem je što vozači za isti odrađeni posao ne dobivaju istu bruto plaću. Na to smo u dopisu u listopadu prošle godine upozorili direktora Ivicu Presečkog. Čak smo i predložili da se vozačima zajamči minimalna plaća od 4.600 kuna bruto, što otprilike odgovara iznosu neto plaće, no nikad nikakav odgovor nismo dobili. U lipnju prošle godine pisali smo izvršnom direktoru Francu Harapinu zbog prijevoza zaposlenika kojeg ne dobivaju, predlagali smo da se nastavi s ustaljenom praksom isplate jubilarnih nagrada, no ni na jedan dopis nisu odgovorili – tvrdi Miličić koji je upozorio i na druge probleme u toj tvrtki.

– Prema Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu tražili smo od poslodavca da radnicima da ispise o obavljenim radnim satima, što nisu učinili uz obrazloženje da je to zatražio sindikat, a ne radnici. No, nisu dali ispise jer varaju radnike na radnim satima i nitko od vozača ne zna koliko će taj mjesec dobiti plaću. Uz sve to, radnicima se prijeti, govori da će im se skinuti od plaće ako ne smanje potrošnju goriva, a većina vozača to ne može kontrolirati zbog starih autobusa, a u slučaju da su stornirali karte to je išlo na trošak radnika. To je protivno zakonu – rekao je Miličić.

– Otkaz je dobio i radnik s 38 godina radnog staža u AP-u koji se tereti da je ukrao 283 kune – otkrio je predsjednik RIS-a

Osvrnuo se i na nedavne otkaze koje je dobilo sedmero radnika.

– Među njima otkaz je dobio radnik s 38 godina radnog staža u AP-u kojeg se tereti da je prisvojio 283 kune. Nije završio obuku, dva tjedna je radio na novom sustavu naplate i sve je radio uz prisustvo šefa. Dobio je otkaz. Mi smo angažirali odvjetničku kuću, no najgore je to što je poslodavac postupio krajnje neljudski – istaknuo je predsjednik RIS-a.

Opomene pred otkaz jer nema očekivanog trajanja bolovanja

Iako u AP-u tvrde da mobinga u tvrtki nema i ne znaju o čemu se radi, Miličić tvrdi drugačije.

– Članica našeg sindikata je na dugotrajnom bolovanju i uredno predaje doznake, no zbog toga što joj liječnica nije napisala očekivano trajanje bolovanja dobila je opomenu pred otkaz. I to ne jednom. Svaki put kad joj liječnica nije napisala očekivano trajanje bolovanja, dobila je opomenu pred otkaz. Dakle, ona se sustavno uznemiruje i ugrožava se njezino zdravstveno stanje, pa smo zamolili poslodavca da je pusti na miru. Zamjera se i našem povjereniku koji je ustvrdio da su otkazi dani sedmero radnika protuzakoniti. Riječ je o jednom o najboljih vozača koji je vozio međunarodne linije, a sada vozi stari autobus za Novu Ves  – doznali smo od Miličića koji poručuje da će se sindikalno okupljanje održati kako je planirano – u nedjelju.

Izvor:
Foto: Arhiva/RT

U fokusu

Trgovcima su prošle godine prihodi narasli za više od milijardu eura, a evo na čemu najviše zarađuju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u prošloj su godini rasli prihodi trgovaca. Također, objavili  su i podatke na čemu trgovci najviše zarađuju.

Prihodi u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su prihodi iznosili 6,66 milijardi eura, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 16,1 posto.

Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno kada je rast prihoda iznosio 0,9 milijardi eura.

Na isto su izvjesno učinak imala i inflatorna kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, navodi AZTN.

U 2023. godini zbirno se bilježi 5.140 prodajnih mjesta svih trgovaca iz uzorka AZTN-a te rast ukupnog broja svih prodajnih mjesta, 144 prodajno mjesto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, što predstavlja rast od 2,9 posto. Rast broja prodajnih mjesta trgovaca iz uzorka ujedno je blaže izražen jer je u 2022. godini iznosio 3,5 posto u odnosu na 2021., i tada se bilježilo 171 prodajno mjesto više.

Kakve su marže?

AZTN je u 2023. godini ponovo utvrđivao pokazatelje u odnosu na prosječne marže trgovaca za osam kategorija roba. To su sljedeće kategorije roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).

Pritom je AZTN komparativno analizirao pokazatelje marži za 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu (stanje na kraju godine).

Pokazatelji u odnosu na prosječne marže anketiranih trgovaca u 2023. godini za osam kategorija roba su sljedeći: meso i mesne prerađevine 23,7 posto, meso peradi i jaja 24,1 posto, pekarski proizvodi 37,2 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, svježe voće i povrće 29,9 posto, bezalkoholna pića i vode 25,9 posto, konditorski proizvodi 31,7 posto, osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.) 24 posto.

Najviše marže za pekarske proizvode

Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića.

Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).

Opreza radi, navodi se kako su određeni prehrambeni proizvodi, a koji su ovdje i u promatranim kategorijama roba od strane AZTN-a, u 2023. godini bili obuhvaćeni Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odnosno Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, koja je stupila na snagu 18. rujna 2023. godine. Popis proizvoda na koje se odnosi zadnja Odluka proširen je na 30 proizvoda i uključuje, uz prehrambene, i manji broj neprehrambenih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Vlada planira subvencije za podstanare. Hoće li mjera potaknuti još veći rast cijena najma?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.

Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.

Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.

U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.

Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.

Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.

Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.

Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.

Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.

Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.

Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje