Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac otkrio je konture novog paketa poreznih izmjena, koji između ostalog uključuje uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće na odmor, kao i uređivanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma.
U izjavi nakon sjednice Vlade 29. kolovoza, Primorac je rekao da je već ranije definirana ambicija Vlade u pogledu povećanja pravednosti poreznog sustava i postupnog prebacivanja tereta oporezivanja s rada na imovinu, konkretno u ovom slučaju nekretnina, u smjeru čega su išle i porezne izmjene koje su na snagu stupile početkom ove godine. Tako je, između ostalog, povećana autonomija jedinica lokalne samouprave u utvrđivanju poreza na kuće za odmor, a maksimalni iznos po kojem se kvadrat takve nekretnine može oporezovati povećan na pet eura, pri čemu je više od 50 jedinica utvrdilo porez na toj najvišoj razini.
Kako je i ranije najavljivao, porez na kuće za odmor treba transformirati i to će se u novom paketu poreznih izmjena i učiniti – uvođenjem poreza na nekretnine.
Prijedlog će uključivati i djelomične izmjene raspona u kojem se te nekretnine mogu oporezivati, u vidu povećanja i gornje i donje granice, a njime će jedinice lokalne samouprave imati i obavezu uvođenja tog poreza, s obzirom da je do sada to bila samo opcija.
Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam.
– Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine – pojasnio je Primorac.
S druge strane, oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna, plaćat će porez na nekretnine. Na pitanje novinara kako će se to sve pratiti, Primorac je rekao da državne institucije to mogu činiti.
Najavio je i povećanje poreznog opterećenja kratkoročnog najma u turizmu, koji se trenutno plaća kao paušal po krevetu, a po Primorčevim riječima ti su iznosi prilično mali i utjecali su ne samo na tržište nekretnina, nego na gospodarstvo u cjelini.
Konstatirao je i da se ugovorni, dugoročni najam prilično blago oporezuje, no kratkoročni još i manje, pa bi tako trebalo doći do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka, istaknuo je Primorac.
Pojasnio je i da se dugoročni najam trenutno oporezuje na način da je od iznosa najamnine 30 posto neoporezivo, dok se na 70 posto plaća 12 posto poreza. Tako primjerice onaj tko iznajmljuje nekretninu za 1000 eura na 700 eura plaća 12 posto poreza, što je 84 eura. Drugim riječima, za 1000 eura dohotka od najma porezno opterećenje iznosi 8,4 posto.
S obzirom, pak, da je jako velik broj jedinica lokalne samouprave utvrdio paušalni porez po krevetu u turizmu na donjoj granici od 19,99 eura, to primjerice znači da netko za apartman s ukupno šest kreveta plaća porez 120 eura godišnje.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.
Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.
U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).
Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.
U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).
U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.
Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.
Izvor: Danica.hr
Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.
-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.
Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.
-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.
Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.
-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.
Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
