Povežite se s nama

U fokusu

Ministar Marić stigao u Cesticu po spisak želja za državna zemljišta ili objekte na poklon

Objavljeno:

- dana

Općina Cestica od države želi preuzeti vlasništvo nad zemljišnom parcelom u naseljima Gornje i Donje Vratno, zemljište  na kojemu se nalazi Lovački dom i park Križovljangrad; Lepoglava bi rado kao vlasnik raspolagala s dva hektara javnih i parkovnih površina kao i onima namijenjenima stambenoj izgradnji, želi se riješiti suvlasništva nad sportskim centrom i budućim Centrom za razvoj turizma i od države traži zemljište za POS izgradnju i objekt za revitalizaciju Centra branitelja, a Petrijanec se nada rješavanju pitanja zgrade Cikubane i dodjelu parcele za proširenje lokalnog groblja.

Svoje su zahtjeve načelnici i gradonačelnici Varaždinske županiju ministru državne imovine predočili jučer na radnom sastanku u Cestici, a hoće li se i što od toga ostvariti saznati će se za mjesec dana na radnom sastanku u Lepoglavi.

Ministar Marić je zasad tek najavio potpisivanje desetak, 12-ak ugovora.

Ministar Marić je obećao učiniti sve kako bi se riješila ova, ali i sva druga pitanja u vezi prelaska državnog vlasništva u vlasništvo jedinica lokalne samouprave. Prema njegovim je riječima, korist za takvo što obostrana.

– Rješavanjem ovog problema ne izlazimo samo ususret jedinicama lokalne samouprave već i samima sebi jer rješavajući njihove probleme, resorno Ministarstvo ujedno rješava i svoje – pojasnio je ministar.

On je sjever Hrvatske istaknuo kao uređenije područje po pitanju državne imovine. Od ostatka Hrvatske i pripisao to Austro-Ugarskom nasljeđu.

– Ovdje je dosta nekretnina u državnom vlasništvu, ali ipak manje nego u ostatku države. Razlog su uređenije zemljišne knjige. Nevjerojatno je da u 21. stoljeću nemamo zemljišnih knjiga. Uglavnom, radi se o nekretninama koje su zapuštene, nisu u funkciji i čijim će aktiviranjem jedinice lokalne samouprave dobiti na vrijednosti, bilo darovanjem, bilo kupnjom. Također, neke će nekretnine biti aktivirane u poduzetničke zone, neke u standardnu izgradnju, dakle sve u korist razvoja lokalnog područja i dobrobiti mještana, a što i jest smisao svega – zaključio je Goran Marić.

Na radnom je sastanku  po prvi put spomenuta izgradnja multikulturalnog centra za nacionalne manjine u Gornjem i Donjem Vratnu. Riječ je o Centru čiju bi izgradnju u romskom naselju financirao Viteški  malteški red.

– U Centru bi djeca romske nacionalne manjine praktički od samog rođenja pa do polaska u školu učila hrvatski jezik i dobivala sve što dobivaju i ostala djeca na ovom području. Općina želi osigurati zemljište i komunalnu infrastrukturu za budući objekt Centra – predstavio je novinarima ideju Mirko Korotaj.

Ako i kad dobiju park Križovljangrad u Cestici će ga prijaviti na mjeru 8.5 i za 700.000 kuna ga urediti za potrebe mještana.

Prisutni su bili zadovoljni sastankom, na koji je stigao i ministar graditeljstva i prostornog uređenja, potpredsjednik Vlade Predrag Štromar.

Domaćin Mirko Korotaj je zaključio:

– Sastanak je bio kvalitetan i konkretan, raspravljalo se o predmetima koje treba brzo riješiti, te kroz mjesec dana očekujemo konkretne rezultate. Naime, moramo riješiti problem državne imovine na području JLS-ova jer pri javljanju na EU projekte trebamo imati sređeno pitanje vlasništva nekretnina.

U fokusu

Varaždin, tri grada i 11 općina potpisali sporazum o Strategiji razvoja urbanog područja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u ponedjeljak, 25. listopada, održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Potpisivanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja nazočili predstavnici tri grada i 11 općina s područja Varaždinske županije koji su ušli u sastav urbanog područja Varaždin temeljem Odluke o sastavu urbanog područja koju je prošli tjedan potvrdilo Gradsko vijeće: za Grad Novi Marof gradonačelnik Siniša Jenkač, za Grad Ludbreg gradonačelnik Dubravko Bilić, za Grad Varaždinske Toplice gradonačelnica Dragica Ratković, za Općinu Beretinec načelnik Nikola Žganec, za Općinu Gornji Kneginec načelnik Goran Kaniški, za Općinu Jalžabet načelnik Rajko Solar, za Općinu Martijanec načelnik Branimir Nađ, za Općinu Maruševec načelnik Mario Klapša, za Općinu Petrijanec načelnik Željko Posavec, za Općinu Sračinec načelnik Božidar Novoselec, za Općinu Sveti Ilija načelnik Marin Bosilj, za Općinu Trnovec Bartolovečki načelnica Verica Vitković, za Općinu Vidovec načelnik Bruno Hranić i za Općinu Vinica načelnik Branimir Štimec.

Strategija razvoja urbanog područja definirat će zajednički smjer razvoja urbanog područja Varaždin čime će se olakšati provedba zajedničkih projekata kroz ITU mehanizam. – Naše ITU područje u jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj ima najveći broj mogućih jedinica koje su se smjele uključiti i smatramo da je to najkorektnije. Gotovo 90 posto ITU središta uzelo je samo onaj broj sudionika da zadovolje uvjete da budu ITU područje, no mi smatramo da brojem migracija sve ove općine i gradovi, svi oni gravitiraju prema gradu Varaždinu i da imamo jako puno zajedničkih interesa i potencijalnih projekata koje ćemo moći iskoristiti – rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako se sada kreće u izradu Strategije razvoja urbanog područja koja treba biti gotova u roku od četiri mjeseca.

– Nakon toga imamo još neko usuglašavanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i očekujemo da će se iznos od 200 milijuna kuna spustiti početkom ljeta sljedeće godine kada će se moći krenuti s projektima. Grad Varaždin je ovim postao provedbeno tijelo razine 1 EU projekata. Ono što su dosad bili Ministarstvo regionalnog razvoja ili za Aglomeraciju Hrvatske vode to je u ovom slučaju Grad Varaždin – kazao je.

Ministarstvo regionalnog razvoja još nije izdalo smjernice te bi one prema riječima gradonačelnika trebale biti gotove u iduća dva ili tri tjedna. Bit će ograničenja oko toga kakvi projekti će se moći realizirati u sklopu ITU mehanizma, no gradonačelnik naglašava da će se sigurno moći realizirati kulturna baština, energetske učinkovitosti, biciklističke staze, neka međusobna povezivanja između više jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin ima već nekoliko projekata koje ćemo, ako ih nećemo moći realizirati prema Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, prijaviti na ITU mehanizam.

Objasnio je i na koji način će se raspodijeliti novac između sudionika: „Novac će se raspodijeliti u omjeru 70 posto prema središtu, a 30 posto prema ostalima, a riječ je o 60-ak milijuna kuna za ostale jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje će, prema podacima s kojima raspolažemo, biti 70 do 85 posto. To znači, ako neka jedinica lokalne samouprave misli provoditi projekt od 10 milijuna kuna, onda mora za to imati osiguranih 3 milijuna kuna u svom proračunu, što za pojedine općine nije mali iznos.“

Nastavite čitati

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje