Povežite se s nama

U fokusu

Ministar prometa najavio da će na jesen biti raspisan natječaj za izgradnju prve dionice brze ceste Varaždin – Krapina

Objavljeno:

- dana

Hrvatske ceste u prometnu infrastrukturu u Varaždinskoj županiji ove godine ulažu više od 172 milijuna kuna, od čega se više od 131 milijun kuna s PDV-om odnosi na izgradnju istočne obilaznice Grada Novoga Marofa.

I dok su na obilaznici radovi u punom jeku, a most u Tuhovcu na području Varaždinskih Toplica je već dovršen, u jesen će biti raspisan natječaj za najveću investiciju, izgradnju prve dionice brze ceste koja će povezati Varaždin s Krapinom.

Istaknuto je to 14. lipnja prilikom posjete ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića Varaždinskoj županiji, gdje je zajedno sa županom Anđelkom Stričakom i njegovim suradnicima te predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem prvo održao radni sastanak, a potom obišao most u Tuhovcu i gradilište novomarofske obilaznice.

– Istočna obilaznica Novoga Marofa je najveći cestovni i infrastrukturni projekt Hrvatskih cesta u Varaždinskoj županiji. Radovi se odvijaju dobro i projekt će biti završen u ugovornom roku, početkom sljedeće godine. Hrvatske ceste su trenutno jedna od rijetkih državnih tvrtki koja provodi velike infrastrukturne projekte, a i ova obilaznica u Novome Marofu spada u tu kategoriju projekata te će rasteretiti centar grada od tranzitnog prometa. Riječ je redom o projektima kojima se pomaže lokalnom stanovništvu i podiže sigurnost na svim državnim cestama, a takav primjer je i projekt izgradnje mosta u Tuhovcu. Na radnom sastanku smo razgovarali o velikim strateškim projektima koji su bitni za Varaždinsku županiju, a to je izgradnja brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina. Veselim se početku radova, za prvu fazu će u rujnu biti raspisan natječaj, a vrijednost ulaganja je oko 250 milijuna kuna – rekao je ministar Butković.

Obilaznica Novog Marofa

Investicije Hrvatskih cesta iznimno su važne jer pridonose boljoj protočnosti prometa, a time i većoj sigurnosti svih sudionika u prometu, naglasio je župan Stričak.

– Ulaganja vrijedna više od 172 milijuna već se odvijaju ili će početi na 10-ak lokacija u županiji, a posebno veseli što tu ne stajemo. Ove jeseni se očekuje raspisivanje natječaja za prvu fazu izgradnje brze ceste Varaždin – Krapina, a riječ je o dionici od Varaždina do Cerja Tužnog. Razgovarali smo i o daljnjim projektiranjima istočne obilaznice Varaždina, o izmještanju dionice državne ceste D2 Hrašćica – Petrijanec, za što bi do kraja ove godine trebala biti gotova studija utjecaja na okoliš. Osim o cestovnim projektima, razgovarali smo i o projektu kućanske rampe u Varaždinu. Dogovoreno je da će biti izrađen hodogram svih aktivnosti kako bi se na taj način izašlo u susret Gradu Varaždinu i pomoglo rješavanju problema koji opterećuje stanovnike grada. Na sastanku su bili i predstavnici Grada Ludbrega koji su HŽ-u uputili dopis s molbom za izgradnju bukobrana te još jednog kolosijeka HŽ-a, što bi lokalnim poduzetnicima omogućilo da lakše utovaruju i istovaruju robu – naveo je župan Anđelko Stričak.

U izgradnju mosta duljine 400 metara u Tuhovcu uloženo je oko 10 milijuna kuna s PDV-om.

– Ovo je jedan u nizu mostova koje su Hrvatske ceste izgradile zadnjih godina, nije toliko veliki kao što je Čiovski ili Pelješki most, ali je za ovaj kraj vrlo važan infrastrukturni objekt. Uz izgradnju obilaznice Novoga Marofa, odvija se ulaganje na državnoj cesti D24 Paka – Breznički Hum koje je pri kraju, za mjesec dana će biti dovršen rotor Motičnjak u Varaždinu, a slijedi rekonstrukcija ceste te pješačke i biciklističke staze od Brezničkog Huma prema Breznici. Dakle, slijedi niz aktivnosti na postojećoj mreži cesta koje će povećati sigurnost svih sudionika u prometu – rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Škorić.

Posebno zadovoljstvo iskazala je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković.

– Nakon što se o tome govorilo najmanje 20 godina, sada napokon možemo reći da imamo novi most, i to osmi na području Varaždinskih Toplica. Ovo je bila jedna od najkritičnijih točaka na području grada na državnoj cesti D24. Za Hrvatske ceste to možda nisu velike investicije, ali za naš grad i naše mještane su jako važne. Uskoro kreće i izgradnja nogostupa od mosta prema mjestu Tuhovec duljine 950 metara, što je za nas također bitno ulaganje. Stari most će sada služiti za pješake, a o njemu ćemo voditi brigu budući da je zaštićeno kulturno dobro – rekla je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković.

O značaju obilaznice za Grad Novi Marof govorio je pak gradonačelnik Siniša Jenkač.

– Obilaznica će zamijeniti državnu cestu D3, kojom prometuje 8.500 vozila dnevno, a državnim cestama D24 i D22 oko 3.500 vozila. Dakle, ovo je veliko rasterećenje za sam centar Novog Marofa koji će se moći razvijati kao urbano središte, a za nas je važno što će se gospodarstvo sada moći širiti upravo prema obilaznici zahvaljujući ulazima i kružnim tokovima te spojnim cestama koje će se ovdje graditi. Dakle, ne samo da će nova obilaznica rasteretiti promet, nego će povećati gospodarske mogućnosti i ulaganja na području Novog Marofa. Očekujemo da ćemo se po novoj obilaznici voziti najkasnije u ožujku iduće godine– rekao je Jenkač.

Radnom sastanku s ministrom Butkovićem prisustvovao je i gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je iskazao zadovoljstvo zaključcima. Gradonačelnik Bosilj istaknuo je projekt Kućanske rampe, odnosno podvožnjak Wissertova-Supilova kao i projektiranje istočne obilaznice Varaždina. Oko projekta Kućanske rampe najavljen je sastanak koji će se održati u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a obveza Grada Varaždina je ishođenje građevinske dozvole. Izradit će se hodogram svih aktivnosti te će se nakon ishođenja potrebnih dozvola pokrenuti radnje i aktivnosti za provedbu projekata.

Dodajmo da su radnom sastanku prisustvovali i Silvija Zagorec, zamjenica župana, Josip Križanić, predsjednik Skupštine Varaždinske županije, Alen Leverić, član Uprave Hrvatskih cesta, Zdenko Đuras, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca, Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Hrvatskih cesta Varaždin, Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a Varaždinske županije, Krunoslav Lukačić, pomoćnik ravnatelja ŽUC-a Varaždinske županije, Darko Majhen, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Varaždinske županije, Mladen Jakopović, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Varaždinske županije, te Erina Stančin, pročelnica Upravnog odjela za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Grada Ludbrega.

U fokusu

Provjerili smo isplati li se u šoping u Mađarsku: Ulje stoji 10 kuna, mlijeko 5 kuna, kilogram pilećih prsa 28 kuna…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za 250 kuna napunili smo kolica, jeftinije su tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana

Opet se isplati kupovati u Mađarskoj. S rastom inflacije rastu i cijene hrane i ostalih potrepština, a dok se u Hrvatskoj vodi rasprava hoće li litra ulja skočiti na 40 kuna, u mađarskim trgovinama i dalje se prodaje po 10 kuna.

Varaždinci, Međimurci i Podravci već neko vrijeme prelaze granicu u namjeri da uštede, kako tvrde. Za 250 kuna iz mađarskih trgovina izađu s punim kolicima namirnica. Isplati se, kažu, po ulje, mlijeko, meso, sokove… Odlučili smo provjeriti te tvrdnje, pa smo se u subotu zaputili u Mađarsku.

Iako je hrvatska Vlada od 1. travnja smanjila PDV na neke prehrambene i neprehrambene proizvode, građani to gotovo i ne osjete, učinka nema, a cijene i dalje rastu.

Nažalost, u Hrvatskoj je malo proizvoda koji su zbog nižeg PDV-a minimalno pojeftinili, a mnogo je više onih koji su zbog toga (minimalno) manje poskupjeli.

S druge strane, u Mađarskoj su redovne cijene velikog broja prehrambenih artikala otprilike na onoj razini na kojoj su u hrvatskim trgovinama kada su ti artikli na akciji, ili čak i niže od toga.

Na prijelazu Goričan u popodnevnim satima bila je poprilična gužva, a kolonu vozila stvorili su većinom Mađari, Česi i Poljaci koji su se vraćali s neke od hrvatskih turističkih destinacija. Trgovine subotom u Mađarskoj rade do 21 ili čak 22 sata, ali ako želite izbjeći gužve na granici, bolje je krenuti u jutarnjim satima.

Gužve na granici

Nakon malo dužeg čekanja i prelaska granice zaputili smo se prema Nagykanizsi (Velika Kaniža), gradu udaljenom dvadesetak kilometara od Goričana.

Ondje je zaista velik izbor trgovina, a hrvatskim kupcima najdraži su trgovački lanci Penny, Tesco i Lidl.

Spomenimo i da svi ti trgovački lanci imaju svoje online kataloge, pa cijene možete provjeriti i prije polaska. Cijene su, naravno, istaknute u forintama, ali može se plaćati karticama. Oni iskusniji su nas prethodno upozorili da se ne isplati mijenjati kune ili eure u forinte, posebno ne na ulici ili u manjim mjenjačnicama. Inače, prema srednjem tečaju HNB-a, 1000 mađarskih forinta je 18,78 kuna.

Ulje za 10 kuna, mlijeko za 5 kuna

Što se cijena u trgovinama tiče, zaista ugodno iznenađenje. Izdvojili smo ono što se najviše isplati. Primjerice, za litru suncokretovog ulja trebate izdvojiti 10,31 kunu, litra mlijeka s 2,8 % mliječne masti stoji 5,05 kuna, a kilogram pilećih prsa bez kostiju 28,15 kuna. Jeftinije su i tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana, a ono što posebno iznenađuje je da se na policama mađarskih trgovina za manju cijenu nude i prehrambeni artikli koji se proizvode u Hrvatskoj (tuna, sol, začini…).

Jeftinija kava, sokovi, pivo…

Za pakiranje instant-kave Nescafé 3u1 u Hrvatskoj plaćamo između 18 i 20 kuna, na akciji od 10 do 14 kuna. U Mađarskoj ista ta instant-kava bez akcije stoji 8,81 kunu. Pola litre mineralne vode u Mađarskoj možete kupiti za 1,22 kune, a dvije litre za svega 1,86 kuna.

Imamo dobre vijesti i za ljubitelje piva. Limenku od pola litre svijetlog piva možete pronaći već za svega 2,5 kuna, a najviše do 5 kuna. Što se pak sokova tiče, može se naći gaziranih za 3,74 kune za dvije i pol litre, a ako ste malo izbirljiviji, i Coca-Cola je jeftinija. Primjerice, pakiranje od četiri boce po dvije litre u Mađarskoj se može kupiti za 28 kuna.

Jezična barijera

Kao nedostatak, osim gužve na granici, izdvojili bismo jezičnu barijeru. Većina ljudi ondje ne govori ni engleski, a većina proizvoda ima natpise samo na mađarskom. Međutim, kalkulator na mobitelu će vam ionako trebati jer su cijene istaknute u forintama, pa usput možete uključiti i online prevoditelj. Spomenimo i da pojedine trgovine imaju ograničenja pa, primjerice, ne možete kupiti više od pet litara ulja po osobi ili pak pet kilograma mesa. No, kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključak je da se zaista isplati u Mađarsku u šoping.

Mađari imaju jeftinije gorivo, ali je MOL uveo ograničenja

Mađari znatno manje plaćaju gorivo, ali MOL je u petak objavio da će građanima ograničiti kupnju goriva na 50 litara dnevno kako bi se osiguralo dovoljno benzina i dizela u razdoblju pojačane potražnje zbog turističke sezone i žetve.

Podsjetimo, Vlada je zamrznula cijene benzina i dizela na 480 forinta po litri. Prema srednjem tečaju HNB-a, to je oko 9 kuna. Ta cijena vrijedi isključivo za državljane Mađarske.

Prošlog tjedna i hrvatska Vlada ponovno je fiksirala cijene goriva.

– Izmijenili smo uredbu, fiksirali najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na postojećih 13,50 za benzin, na 13,08 za dizel te na 9,45 za plavi dizel – rekao je prošlog tjedna premijer Andrej Plenković.

U Sloveniji ulje skuplje, ali jeftinija hrana za pse, mineralna, pivo…

Prema informacijama koje smo dobili, isplati se u šoping i u Sloveniju. Prema riječima ludbreškog novinara Nevena Jerbića, ako ništa drugo, isplati se tamo otići po hranu za kućne ljubimce.

– Isti trgovački lanac, druga država, druge cijene – govori nam Jerbić. On se, naime, zaputio u slovenski Spar, gdje je za hranu za pse izdvojio manje od eura. Konkretnije, ista konzerva hrane u slovenskom Sparu stoji 6,70 kuna, a kod nas je na akciji 11 kuna. Jeftinija je, kaže, i Jamnica te pojedine vrste piva i neki prehrambeni artikli. S druge strane, ulje je ondje skuplje.

– Jamnica je u Sloveniji 3,5 kuna, ovdje je 6 kuna, a Lino Lada je čak upola jeftinija u Sloveniji.

– Kako su neki proizvodi iste trgovine uz dvostruko skuplju radnu snagu gotovo upola jeftiniji? – zapitao se Jerbić. Na isti takav slučaj naišli smo i u mađarskim trgovinama. Isti trgovački lanci, ali velika razlika u cijenama.

Gužva na graničnom prijelazu Goričan
Cijena ulja u Hrvatskoj iznosi 18,99 kuna, u Mađarskoj 10,31 kunu
Litra mlijeka u Mađarskoj se može naći za 5 kuna
U Mađarskoj je instant-kava čak 10 kuna jeftinija
Cijena pilećih prsa bez kostiju u Mađarskoj iznosi 28,15 kuna, a u nekim našim trgovinama prodaje se za čak 84,99 kuna
Dvije litre gazirane vode stoje manje od 2 kune
Limenka od pola litre piva može se naći za nešto više od 2 kune

Nastavite čitati

U fokusu

Nova imenovanja: evo tko će sjediti u Upravi i Nadzornom odboru Koke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu redovite Glavne skupštine varaždinske peradarsko prehrambene kompanije KOKA d.d. imenovani su novi članovi Uprave te Nadzornog odbora.

Novoimenovani članovi Nadzornog odbora su Tamara Drk-Vojnović, Alan Mravlinčić i Zvonimir Buterin, koji su izabrani na razdoblje od godinu dana.

Uz navedeno, u vođenju kompanije dosadašnjem predsjedniku Uprave Stjepanu Sabljaku i članu Uprave Nenadu Klepaču pridružio se novi član Uprave Janko Štefanek, javili su iz Koke.

Predstavnici Skupštine ujedno su prihvatili godišnji financijski izvještaj Društva za 2021. godinu, u kojoj su prihodi kompanije iznosili 1,38 milijarde kuna te je ostvarena dobit u iznosu od 6,99 milijuna kuna, koji će prema odluci skupštinara biti raspoređenu u zadržanu dobit u cilju daljnjeg investiranja u razvoj poslovanja te podizanje kvalitete proizvodnih procesa.

Među odlukama Glavne skupštine navodi se i ona o povlačenju, odnosno delistingu dionica društva KOKA d.d. sa Zagrebačke burze, kojih je u trenutku odluke 97,09 posto u vlasništvu Vindije d.d. Tvrtka KOKA d.d. obvezuje se od svih dioničara koji glasuju protiv odluke otkupiti dionice u roku tri mjeseca od dana upisa oluke u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu uz pravičnu naknadu koja će iznositi prosječnu cijenu na burzi tijekom protekla tri mjeseca.

KOKA d.d. vodeća je hrvatska peradarsko prehrambena kompanija, s više od 60 godina tradicija, koja zapošljava više od 1540 ljudi te je njezin vodeći brend Cekin pilećih proizvoda dugogodišnji lider na domaćem tržištu i broj 1 po izboru potrošača. KOKA d.d. jedna je od 12 tvrtki članica Grupe Vidnija, jedne od najvećih domaćih i regionalnih prehrambenih industrija koja zapošljava više od 4200 ljudi od kojih preko 3600 u Hrvatskoj, a koja svoje proizvode trenutačno izvozi u 19 zemalja, primarno na tržišta Europske unije i osobito u zemlje poput Italije, Belgije, Velike Britanije, Austrije, Švedske i u zemlje regije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje