Specijalna bolnica Varaždinske toplice
Nakon što je isplata plaće zaposlenicima bila upitna mjesecima, a poslovanje se ovoga mjeseca napokon stabiliziralo, pred Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama, važni su dani.
Varaždinska županija je prošli tjedan pokrenula postupak javne nabave za izradu razvojnog plana Specijalne bolnice. Procijenjena vrijednost iznosi 1,5 milijuna kuna, a rok za dostavu ponuda je 14. ožujka. Na temelju tog dokumenta, čiji se dovršetak može očekivati krajem ove godine, bit će moguće raspisati natječaj za traženje strateškog partnera za obnovu hotela Minerva i gradnju potpuno novog, luksuznog hotela. Dokument će biti i temelj za povlačenje novca iz EU fondova.
Župan Predrag Štromar je prije dva tjedna ustvrdio da očekuje da će sanacija topličke bolnice biti dovršena do kraja ove godine, nakon čega bi Vlada osnivačka prava vratila Županiji, čime bi mogla početi realizacija projekata koji se pripremaju već desetak godina.
Međutim, u Ministarstvu zdravlja imaju drugačije planove: oni bi zadržali zdravstvene djelatnosti i sanirali ih, a Županiji vratili turističko-ugostiteljske djelatnosti!
– Sanacijska uprava je utvrdila da turističko-ugostiteljska djelatnost generira velike gubitke, zapošljava velik dio radnika bolnice, a hotel Minervu je potrebno obnavljati. Smatraju da bi se novac za sanaciju trebao potrošiti na sanaciju zdravstvenih ustanova u dijelu njihove primarne, zdravstvene djelatnosti.
Sanacijski upravitelj Mihalić: Treba naći model kojim će se izbjeći stvaranje dva gubitaša
Predloženo je da se dio nezdravstvenih djelatnosti izdvoji od zdravstvenih te, ako to bude moguće, vrati Županiji na upravljanje. Ako i kada Varaždinska županija iznađe načina da razvije turističko-ugostiteljsku djelatnost, koja je usko povezana s onom zdravstvenom, i od jedne i od druge u budućnosti možemo očekivati puno – istaknuli su.
O tome je li moguće izdvajati djelatnosti u trenutku dok traje proces sanacije, mišljenje treba dati Koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe sanacije zdravstvenih ustanova.
VIŠAK: Specijalna bolnica Varaždinske Toplice je 2012. godine ostvarila milijun kuna viška prihoda.
Dok se to mišljenje čeka, u Ministarstvu dvojbi nemaju kad je u pitanju broj zaposlenih. Toplička bolnica ima 702 djelatnika, od čega 451 medicinskih i nemedicinskih koji direktno rade u zdravstvenoj djelatnosti. Preostali djelatnici, njih 145 zaposleno je u hotelu Minerva i turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, a 106 na održavanju i u stručnim službama. U Ministarstvu smatraju da je to previše, posebno zato što je isplata plaća bila upitna mjesecima. – Velik dio prihoda odlazi na financiranje velikog broja radnika i za turističko-ugostiteljsku djelatnost – istaknuli su.
Naveli su da je bolnica kontinuirano produžavala kratkoročne kredite koje je koristila za tekuću likvidnost iako se to kosi s pravilima koja vrijede za proračunske korisnike. – Daljnje zaduživanje nije bilo moguće. Koordinacijsko tijelo više je puta raspravljalo o problemima isplate plaća te iznašlo načina za premošćivanje problema likvidnosti – naveli su u pisanom odgovoru i istaknuli da bi provođenje prijedloga programa sanacije i njegovih dopuna trebalo dovesti do uravnoteživanja poslovanja.
Sanacijski upravitelj Damir Mihalić napomenuo je da su kredit bili prisiljeni uzeti.
– Uzeli smo 11 milijuna kuna kredita za održavanje likvidnosti, od čega smo sedam milijuna kuna uz pomoć Ministarstva zdravlja riješili ovaj mjesec. Ostala su četiri milijuna kuna i na tragu smo toga da se Bolnica sanira – rekao je Mihalić.
MANJAK: Specijalna bolnica Varaždinske Toplice je 2013. godine, u kojoj je započeo proces sanacije, ostvarila sedam milijuna kuna manjka.
Specijalna bolnica je 2012. završila s viškom prihoda od 1,2 milijuna kuna, dok su 2103., godinu u kojoj je počeo proces sanacije, završili sa sedam milijuna kuna minusa! HZZO im je, kao i svim ostalim hrvatskim bolnicama, smanjio mjesečni limit, što je i jedan od glavnih uzroka takvog financijskog rezultata. Drugi problem je što su zbog krize, ali i jake konkurencije, izgubili dio prihoda s tržišta.
– Činjenica je da u hotel Minerva nitko nije ulagao godinama i da smo goste izgubili otvaranjem toplica Sveti Martin, Jezerčice… Nama su ostali samo gosti koji dolaze na rehabilitaciju – upozorava Mihalić.
Za gradnju hotela interes iz arapskih zemalja, ali i iz EU
Ističe ono što je svima jasno: ulaganja u hotel Minerva, kao i u bolnicu, nužna su. – Potrebno je naći modele kojima će se izbjeći stvaranje dva subjekta gubitaša – ustvrdio je.
Ni za župana Štromara dvojbi nema. – Vladu smo pozvali na sanaciju topličke bolnice zato što Županija sama nije mogla sanirati gubitke. Zato se nadamo da će Ministarstvo sanirati bolnicu sa svim djelatnostima i nakon toga nam je vratiti na upravljanje kako bismo nastavili s realizacijom projekata koji jedini jamče razvoj turističkih, ali i zdravstvenih djelatnosti – zaključio je Štromar.
Do kraja ove godine trebala bi biti gotova, odnosno u izradi je dokumentacija na temelju koje bi u Varaždinskim Toplicama bila pokrenuta gradnja novog, luksuznog hotela i nove bolnice. Spinalni centar – novu bolnicu za liječenje bolesti i ozljeda kralježnice za pacijente iz cijele Hrvatske graditi bi trebalo Ministarstvo zdravlja.
– Ministarstvu je lani odobrena projektna aplikacija pod nazivom Rekonstrukcija i konstrukcija zdravstvenih ustanova, prijavljena u sklopu programa WBIF, kojom je predviđena i izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Spinalnog centra u Bolnici Varaždinske Toplice. Nažalost, do današnjeg dana nije započela izrada dokumentacije zbog kašnjenja međunarodnih financijskih institucija s potpisivanjem provedbenih sporazuma, koji su temelj za sklapanje sporazuma između RH i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) – odgovorili su iz Ministarstva u četvrtak. Početkom ožujka očekuju potpisivanje Implementation Agreementa, a nakon toga i Contribution Agreementa, na temelju čega će biti angažirana konzultantska tvrtka koja bi u drugoj polovici godine trebala započeti s izradom projektno-tehničke dokumentacije.
S druge strane, Varaždinska županija je prošli tjedan pokrenula postupak javne nabave za izradu razvojnog plana Specijalne bolnice, dokumenta na temelju kojeg bi se raspisao natječaj za strateškog partnera za gradnju novog hotela Jupiter, ali i rekonstrukciju hotela Minerva. – Za ulaganje imamo dvije ozbiljne ponude – rekao nam je župan Predrag Štromar, koji je potvrdio da je jedna iz arapskih zemalja, a druga iz EU.
Izvor:
Foto:
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
