Povežite se s nama

U fokusu

Mještani Donje Voće zgroženi:“Zbog projekta Hrvatskih voda bit ćemo poplavljeni!“

Objavljeno:

- dana

Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i gradonačelnik Ivanca primio je na njihov zahtjev mještane općine Donja Voća. Naime, njih desetak zastupalo je 484 potpisinika protiv namjere Hrvatskih voda da im, praktički pred kućnim vratima, izgradi retenciju i akumulaciju Bahunsko, za koju tvrde da bi im trajno onemogućila mogućnost bilo kakvog daljnjeg održivog života na ovom području.

S obzirom na to da su spomenuti projeki Hrvatskih voda obuhvaćeni u prostornom planu koji je prihvatilo Općinsko vijeće Donje Voće, Batinić je naglasio kako poštuje njihovu odluku, ali da treba uzeti u obizir i bojazan građana.

Stoga, poručio je Batinić, prije realizacije tih projekata građani bi se trebali izjasniti putem javne rasprave. Isto tako, postupak prije izgradnje retencije/akumulacije mora biti transparentan te mora biti izrađena kvalitetna studija.

– Ukoliko studija potkrijepi bojazan građana, projekt se mora izmjestiti –  kaže Batinić.

Ono na što Voćanci upozoravaju je da bi se gradnjom retencije/akumulacije stanovništvo ugrozilo zbog mogućeg plavljenja. Trajno bi poplavilo 30-ak hektara jedinih obradivih površina na ovom području, a ugrozio bi se i sam centar Donje Voće kao općinskog središta, te sigurnost osnovne škole kao i dvadesetak kuća nizvodno do sela Stolniki.

Pritom bi se pojedine kuće našle unutar brane u samoj zoni izgradnje nasipa, upozoravaju mještani Donje Voće.

Milorad Batinić obećao je da će o problemu razgovarati s Hrvatskim vodama te da će učiniti sve da im pomogne.

– Smatram da temeljem vaših zahtjeva Hrvatske vode trebaju razmisliti o drugoj lokaciji za retenciju te da će se to trebati urediti novim izmjenama i dopunama Prostornog plana. Ne može se dopustiti da se bez ozbiljno provedene javne rasprave i uključivanja građana u tako opsežan infrastrukturni projekt koji je od značaja za velik broj ljudi, uđe u zahvat koji bi, po svemu sudeći, trajno, nepovratno i ozbiljno mogao uništiti kvalitetu života stanovništva čak pet naselja – poručio je ivanečki gradonačelnik.

Batinić  je u međuvremenu očitovanja o projektu zatražio od generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića i od direktora VGO-a za Muru i gornju Dravu Danijela Bunića.

U fokusu

Varaždin, tri grada i 11 općina potpisali sporazum o Strategiji razvoja urbanog područja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u ponedjeljak, 25. listopada, održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Potpisivanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja nazočili predstavnici tri grada i 11 općina s područja Varaždinske županije koji su ušli u sastav urbanog područja Varaždin temeljem Odluke o sastavu urbanog područja koju je prošli tjedan potvrdilo Gradsko vijeće: za Grad Novi Marof gradonačelnik Siniša Jenkač, za Grad Ludbreg gradonačelnik Dubravko Bilić, za Grad Varaždinske Toplice gradonačelnica Dragica Ratković, za Općinu Beretinec načelnik Nikola Žganec, za Općinu Gornji Kneginec načelnik Goran Kaniški, za Općinu Jalžabet načelnik Rajko Solar, za Općinu Martijanec načelnik Branimir Nađ, za Općinu Maruševec načelnik Mario Klapša, za Općinu Petrijanec načelnik Željko Posavec, za Općinu Sračinec načelnik Božidar Novoselec, za Općinu Sveti Ilija načelnik Marin Bosilj, za Općinu Trnovec Bartolovečki načelnica Verica Vitković, za Općinu Vidovec načelnik Bruno Hranić i za Općinu Vinica načelnik Branimir Štimec.

Strategija razvoja urbanog područja definirat će zajednički smjer razvoja urbanog područja Varaždin čime će se olakšati provedba zajedničkih projekata kroz ITU mehanizam. – Naše ITU područje u jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj ima najveći broj mogućih jedinica koje su se smjele uključiti i smatramo da je to najkorektnije. Gotovo 90 posto ITU središta uzelo je samo onaj broj sudionika da zadovolje uvjete da budu ITU područje, no mi smatramo da brojem migracija sve ove općine i gradovi, svi oni gravitiraju prema gradu Varaždinu i da imamo jako puno zajedničkih interesa i potencijalnih projekata koje ćemo moći iskoristiti – rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako se sada kreće u izradu Strategije razvoja urbanog područja koja treba biti gotova u roku od četiri mjeseca.

– Nakon toga imamo još neko usuglašavanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i očekujemo da će se iznos od 200 milijuna kuna spustiti početkom ljeta sljedeće godine kada će se moći krenuti s projektima. Grad Varaždin je ovim postao provedbeno tijelo razine 1 EU projekata. Ono što su dosad bili Ministarstvo regionalnog razvoja ili za Aglomeraciju Hrvatske vode to je u ovom slučaju Grad Varaždin – kazao je.

Ministarstvo regionalnog razvoja još nije izdalo smjernice te bi one prema riječima gradonačelnika trebale biti gotove u iduća dva ili tri tjedna. Bit će ograničenja oko toga kakvi projekti će se moći realizirati u sklopu ITU mehanizma, no gradonačelnik naglašava da će se sigurno moći realizirati kulturna baština, energetske učinkovitosti, biciklističke staze, neka međusobna povezivanja između više jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin ima već nekoliko projekata koje ćemo, ako ih nećemo moći realizirati prema Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, prijaviti na ITU mehanizam.

Objasnio je i na koji način će se raspodijeliti novac između sudionika: „Novac će se raspodijeliti u omjeru 70 posto prema središtu, a 30 posto prema ostalima, a riječ je o 60-ak milijuna kuna za ostale jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje će, prema podacima s kojima raspolažemo, biti 70 do 85 posto. To znači, ako neka jedinica lokalne samouprave misli provoditi projekt od 10 milijuna kuna, onda mora za to imati osiguranih 3 milijuna kuna u svom proračunu, što za pojedine općine nije mali iznos.“

Nastavite čitati

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje