Povežite se s nama

Međimurje

Mladen Dobranić: “Jabuke će ove sezone biti vrlo visoke kvalitete!”

Objavljeno:

- dana

– Odlična je stvar da će se u Međimurju graditi jedan takav centar kapaciteta 5000 tona. Iako se s idejom kasni 20 godina, ipak smo je dočekali – rekao je Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Programom je za te aktivnosti rezervirano 20 milijuna kuna.

Nove hladnjače

Potpore može ostvariti svaki voćar koji se nalazi u Upisniku poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima uzgaja jabuke. Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove sa tla da bi se spriječili nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Ovo je samo još jedna u nizu mjera kojima se pokušava pomoći domaćim voćari u proboju na domaćem i stranim tržištima.

Regionalni distributivni centar u Međimurskoj županiji imat će kapacitet od 5000 tona

Ono što je međimurske voćare posebno razveselilo je najava iz Ministarstva poljoprivrede da će se upravo u Međimurskoj županiji nalaziti jedan od svega sedam regionalno distributivnih logističkih centara za poljoprivredne proizvode u Hrvatskoj.

– Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Od mraza do štetnika koji su prouzročili značajne štete na stablima. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

– Odlična je stvar da će se u Međimurju graditi jedan takav centar kapaciteta 5000 tona. Iako se s idejom kasni 20 godina, ipak smo je dočekali – rekao je Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.
Dobranić smatra da će korist od gradnje centra imati svi poljoprivredni proizvođači.

Otkupna cijena

– Dobit ćemo prostor po mjeri koji će moći koristiti svi poljoprivrednici, a iz kojeg će se roba širom Hrvatske i inozemstva distribuirati pod jedinstvenom oznakom hrvatskog proizvoda. Vjerujem da je to možda i ključni korak prema zadržavanju mladih ljudi i obitelji u poljoprivrednoj proizvodnji jer će se steći uvjeti da se proizvode distribuiraju u uvjetima što povoljnijih otkupnih cijena na tržištu.

Prema posljednjim podacima ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini je iznosila 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona.

– U Međimurju je pod nasadima jabuka 520 hektara, s godišnjom proizvodnjom od oko 20.000 tona. Dosadašnji skladišni kapaciteti nisu u potpunosti zadovoljavali potrebe, pa se nadam da će se to uskoro promijeniti – dodaje Dobranić.

Međimurska jabuka iznimno je cijenjena, posebno na europskom tržištu. I dok je zadnje dvije godine pojava mraza smanjila urod, ova godina trebala bi biti daleko uspješnija.

– Još uvijek nemamo maksimalni urod, ali ono što nas posebno veselili da će jabuka biti vrlo visoke kvalitete. Imamo smo na nekim lokacijama problema s tučom što je također utjecalo na smanjenje količina – zaključio je Mladen Dobranić.

Međimurje

Energetska zajednica: očuvanje okoliša i biološke raznolikosti pretvorilo se u „mrtvo slovo na papiru“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Hrvatska, Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija potpisnice su ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Udruženje je formalizirano 2006. godine, a kasnije im se pridružilo i Kosovo. Pristupanjem udruženju potpisnice ugovora su se obvezale poštivati interna pravila energetskog tržišta Europske unije i primijeniti ih u zakonodavstvima svojih zemalja. Time je navedenim zemljama omogućeno sudjelovanje u zajedničkom europskom energetskom tržištu, uz poštivanje određenih mjera zaštite okoliša, poput izrade procjene utjecaja na okoliš, zaštite migratornih vrsta ptica i ograničavanja zagađenja zraka usred rada elektrana.

No, s vremenom je postalo jasno da navedene mjere nisu dovoljne da bi se zaštitili raznoliki i visokovrijedni ekosustavi obuhvaćeni teritorijem zemalja potpisnica i njihova biološka raznolikost.

– Štoviše, od potpisivanja ugovora do danas nije poznat nijedan primjer iz ovih zemalja u kojem je procjena utjecaja na okoliš zaključila da postoji neprihvatljivo velik utjecaj nekoga energetskog postrojenja na okoliš – ističu iz WWF-a „Adria“, globalne udruge za zaštitu okoliša.

Zanimljivo, od spomenutih država tri su u međuvremenu postale članice EU: Bugarska, Rumunjska (obje od 1. siječnja 2007.) i Hrvatska (od 1. srpnja 2013.) Time su stavljene pod još izravnije praćenje pridržavanja europske direktive o zaštiti okoliša i biološkoj raznolikosti. Unatoč tomu, ni u ovim zemljama nije registriran nijedan projekt iz područja energetike koji bi dobio negativnu ocjenu vezanu za utjecaj na okoliš.

– Osim toga, mnogi projekti poput izgradnje malih hidroelektrana, ne moraju pristupiti izradi procjene utjecaja na okoliš, iako je šteta koju uzrokuju prirodi i lokalnim zajednicama nesrazmjerno velika. Upravo su male hidroelektrane primjer da i obnovljivi izvori energije mogu imati značajan utjecaj na prirodu i biološku raznolikost ako se ne planiraju na ispravan način, isključuju javnost iz procesa odlučivanja te zaobilaze postavljene procedure – složne su okolišne udruge koje u Hrvatskoj upozoravaju na brojne nelogičnosti sadržane u novom prijedlogu izmjena Zakona o vodama, za koji i dalje tvrde da nije usklađen s direktivama i zakonodavstvom Europske unije.

Na razini Europske unije postoji nekoliko ključnih direktiva čija je svrha aktivna zaštita vrsta, staništa i vodnih tijela: Direktiva o pticama, Direktiva o staništima i Okvirna direktiva o vodama. To znači da područja koja su zaštićena kao dio mreže Natura 2000 te rijeke, jezera i vlažna staništa moraju ostati očuvana, bez nanošenja dodatne štete, osim u situacijama kada ne postoji nijedno drugo rješenja, a koje su u navedenim direktivama jasno definirane.

– Imajući ovo na umu, organizacija Bankwatch je u suradnji s organizacijama WWF i ClientEarth izradila analizu mogućnosti ugrađivanja odredbi iz navedenih direktiva u ugovor o Energetskoj zajednici. U zaključku analize navodi se da svi energetski projekti koji potencijalno imaju utjecaj na postojeću mrežu zaštićenih područja ili na vodna tijela moraju proći procjene predviđene ovim direktivama ne bi li se utvrdilo mogu li se ti projekti uopće realizirati. U nadolazećem periodu suočit ćemo se s brojnim posljedicama klimatske krize i nemarnog odnosa prema prirodi, zbog čega je potrebno brzo djelovanje. Ovo se odnosi i na energetske politike i povećanje udjela obnovljivih izvora energije da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Ne smijemo dopustiti da zbog brzopletih i nepromišljenih političkih odluka dovedemo u pitanje očuvanje biološke raznolikosti, koja je temelj svih naših civilizacijskih postignuća – zaključuju ekološki aktivisti.

Nastavite čitati

Međimurje

Mursko Središće: započelo uređenje novoga dječjeg igrališta kod Rudarske etno kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudarska etno kuća, novi turistički proizvod Murskoga Središća, dobiva dodatni sadržaj namijenjen najmlađima. Naime, ovih je dana započelo uređenje dječjeg igrališta u dvorištu Rudarske kuće, a posebnost je da će biti u rudarskom stilu.

Sadržavat će metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima, dva tobogana, ljuljačku košaru, ljuljačku za malu djecu sa zaštitom, dječji vlak s dva vagona, dječju kućicu, tunel za provlačenje i dvije njihalice.

Projekt uređenja novog dječjeg igrališta većim će se dijelom financirati novcem iz EU fondova, točnije iznosom od 300.000 kuna, dok je preostalih 70.000 kuna osigurano iz gradskoga Proračuna.

Nastavite čitati