SUMNJA

Protiv Josipa Boraka (34), upravitelja Poljoprivredne zadruge Cestica, aktualnog direktora Tehnološkog parka Varaždina i člana HNS-a, PU varaždinska je prošli tjedan podnijela kaznenu prijavu. Terete ga za subvencijsku prijevaru “tešku“ 400.000 kuna.

– Kao upravitelj PZ-a u Cestici je krajem 2007. godine s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva sklopio ugovor za projekt izgradnje pogona za preradu mlijeka, kojime su mu odobrena novčana sredstva u iznosu od 500.000 kuna. Sumnja se da je samo 100.000 kuna iskoristio sukladno namjeni, dok je ostali novčani iznos iskoristio u razne svrhe, protivno namjeni – naveli su iz policije.

”Prijave prije izbora”

Josip Borak, koji je prošli tjedan kao direktor Tehnološkog parka Varaždin bio na službenom putu u Izraelu, ističe da je nevin. 
– Ovakve prijave redovito se javljaju prije svakih izbora, tako da je na neki način bilo očekivano da će se pojaviti i ovoga puta. Slično se događalo i 2009. te 2013. godine. No, sve te prijave su bile neosnovane i na kraju odbačene – istaknuo je Borak u srijedu, dan prije nego što su u Općini Cestica za 20. ožujka raspisani prijevremeni izbori.
Ustvrdio je da su sva sredstva potrošena u svrhu projekta. 

 

Izgradnja objekta stajala je 1,3 milijuna kuna, a 609.000 kuna dužni su Meteoru

– To je potvrdilo i samo Ministarstvo dopisom iz 2014. godine. Svoju ću nevinost dokazati na sudu ako Državno odvjetništvo prihvati kaznenu prijavu – poručio je Borak. PZ Cestica je pola milijuna kuna potpore dobila iz Programa razvitka seoskog prostora, a pogon za preradu mlijeka izgradili su u Babincu. Iako su javni novac dobili prije osam godina, mljekara još uvijek ne radi. Iz dopisa Ministarstva iz ožujka 2014., koji je Borak dostavio medijima, vidljivo je da su i poljoprivredni inspektori iz varaždinske područne jedinice provjeravali na što je utrošeno 500.000 kuna javnog novca. 

Očitovanje su zatražili od Ministarstva, koje je odgovorilo da je PZ Cestica u svibnju 2009. zatražilo produženje roka za realizaciju projekta mljekare do 30. listopada 2009. Aneks ugovora s njima nisu potpisali. Produljenje roka je tada bilo zatražilo još korisnika, pa je ministar donio odluku kojom je odobrio prenamjenu sredstava.
“Prenamjena sredstava se odobrava onim korisnicima potpore koji su završili odobrene projekte, stavili ih u funkciju, ali se njihova izvješća o utrošku sredstava ne poklapaju s namjenom definiranom u ugovorima, ako su ti troškovi dozvoljeni po propozicijama natječaja u okviru kojega su im odobreni projekti. Korisnik je dostavljanjem izvješća i utroškom dodijeljenih sredstava ispunio ugovorne obveze prema Ministarstvu. Daljnje obveze i postupanja korisnika nisu u našoj nadležnosti”, navela je pomoćnica ministra u očitovanju iz 2014. 

 

Mljekara neće raditi: Borak navodi da bi se aktiviranjem pogona stvarali gubici

Što je navedeno u izvješću koje je PZ Cestica dostavilo Ministarstvu, nije poznato. Međutim, poznato je da mljekara za koju su dobili potporu nije u funkciji. Štoviše, za izgradnju objekta u Babincu dužni su 609.000 kuna: založno pravo na nekretnini na taj iznos ima Meteor Trade u stečaju. Gradnja objekta površine 222 četvorna metra i komunalno opremanje stajali su 1,3 milijuna kuna.

– Podmireno je više od pola tog iznosa, odnosno oko 700.000 kuna, dok će ostatak biti plaćen kad zadruga počne funkcionirati. Za tu je razliku upisano založno pravo Meteora kao izvođača radova – objasnio je Borak.

Što zapravo rade?

Iz toga je jasno da PZ Cestica ne funkcionira ni deset i pol godina otkako je osnovana. Dobili su pola milijuna kuna javnog novca, a više od 600.000 kuna su dužni. S čime se trenutno bave?

– Istražuje se tržište za nove djelatnosti u poljoprivredi, te smo u procesu aktivnog traženja najboljeg partnera kojim bismo unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju u našem kraju – odgovorio je Josip Borak. Mljekaru i dalje ne planiraju staviti u funkciju. – Tržišni uvjeti i trenutne cijene su takve da bi se aktiviranjem pogona stvaralo velike gubitke i time nanijela golema šteta. Zajedno sa svojim suradnicima razmatramo najbolje mogućnosti i utvrđivanje onih djelatnosti u poljoprivredi kojima bismo unaprijedili poljoprivredu u našem području, ali i stvarali dobre poslovne rezultate – objasnio je Borak.

Od upravitelja PZ-a do direktora Tehnološkog parka

PZ Cestica je osnovana 2005., a Josip Borak je upravitelj postao sa samo 23 godine. Uz tog člana HNS-a, zadrugu su osnovala još tri člana, a svaki je dao ulog od 2.000 kuna. Članovi Nadzornog odbora su Pavao Krtanjek i Krunoslav Šimunec iz Zagreba te Danijel Korotaj iz Kolarovca, sin dosadašnjeg načelnika Općine Cestica Mirka Korotaja. Iste godine kada je postao upravitelj PZ-a, 2005., Borak je počeo raditi u AZRA-i. Krajem 2010. postaje direktor. Dvije godine kasnije odlazi u tada tek osnovani Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, a 2013. je imenovan za predsjednika Uprave CEI-a. Prošle godine sam odstupa s te dužnosti i postaje direktor Tehnološkog parka Varaždin.

Posljedica zapošljavanja po političkom ključu

– Ne želimo polemizirati o konkretnom postupku pokrenutom protiv direktora Tehnološkog parka Varaždin, no želimo ukazati da se Povjerenstvo HDZ-a od početka zalagalo za međunarodni javni natječaj za izbor novog direktora TPV-a. Da je bio prihvaćen prijedlog Kluba vijećnika HDZ-a, danas Tehnološki park ne bi bio u situaciji u kojoj se našao zbog provođenja politike zapošljavanja po stranačkom ključu – istaknuo je u priopćenju Damir Habijan, povjerenik varaždinskog HDZ-a.
Podsjetio je da stalno upozoravaju da je ključne i rukovodeće pozicije u tvrtkama, ustanovama i institucijama u vlasništvu Grada Varaždina nužno depolitizirati. – Aktualna gradska vlast ni pod koju cijenu ne odustaje od politike stranačke podobnosti i zapošljavanja po stranačkom ključu. Iskreno se nadamo da je ovim događajem takva praksa u gradskoj vlasti završila – zaključio je.

PRIHODI OD KROVIŠTA

Na objektu PZ Cestice u Babincu je 2013. postavljena solarna elektrana. – Jedna smo prvih općina u Županiji koja je krenula s projektom solarnih panela, čime smo potvrdili i ekonomičnost i ekološku svijest. Naša zadruga iznajmljuje krov na svom objektu, a za što dobivamo 50 eura po kW isporučene energije, odnosno ukupno godišnje 500 eura – naveo je Borak.

Izvor:
Foto: