FOTOilustracija

Naši političari se vole pohvaliti koliko su novaca povukli u svoje županije iz EU fondova.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je sveobuhvatan pregled ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije po županijama za sva tri operativna programa (Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ i Program ruralnog razvoja) od početka financijske perspektive, od 2014. do zaključno s 31. siječnja 2019. godine.

Izvještaj se odnosi na projekte koji se provode na području samo jedne županije, dok projekti koji se provode na području nekoliko županija ili na području cijele Hrvatske nisu prikazani. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, ukupan je kumulativni iznos ugovorenih EU sredstava za sve županije u 2017. i 2018. godini iznosio 41,66 milijardi kuna, odnosno oko 5,5 milijardi eura.

Ali koliki su dio EU kolača Varaždinska i Međimurska županija zaista dobile u navedenom razdoblju?

Na popisu je 20 županija i Grad Zagreb. Najveći se iznos ugovorenih sredstava fondova EU-a u 2017. i 2018. odnosi upravo na Grad Zagreb, koji čini oko trećinu cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva i gotovo 20 % stanovništva Hrvatske. Radi se o 8,45 milijardi kuna. Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se na drugome mjestu i ističe se po ukupno ugovorenom iznosu (4,45 milijarde kuna) među županijama jer se na njezinu području provode, među ostalima, prvi i treći najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj (Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik).

Varaždinska županija nalazi se na 11. mjestu tablice, s gotovo 1,3 milijarde kuna, a Međimurska pri samom dnu, na 18. mjestu, s malo više od 949 milijuna kuna. Ove dvije županije su privukle samo 5,4 % ukupnih novaca koji su u navedenom periodu dobiveni u svim županijama i Zagrebu.

Iznos ugovorenih sredstava po županijama može se promatrati i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a. Ako je udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU-a veći od udjela te županije u BDP-u Hrvatske, to pokazuje da ta županija koristi fondove EU-a u većoj mjeri nego što je „važnost“ te županije u gospodarstvu Hrvatske. Varaždinska županija je tako ugovorila manje novaca od svog udjela u BDP-u naše zemlje, a Međimurska jednako svom udjelu.

Napravljen je i pregled koliko to ispada po glavi stanovnika. Podaci o ugovorenim sredstvima fondova EU-a po stanovniku pružaju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava fondova EU-a po županijama. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, valja očekivati i veći utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo, stoga je i pozicija županije bolja.

Prosjek Hrvatske po stanovniku je za ove dvije godine 10.099 kuna. Dubrovačko-neretvanska županija ističe se ugovorenim iznosom od 36.637 kuna po stanovniku upravo zbog navedenih dvaju projekata, a iza nje slijedi Ličko-senjska s 19.588 kuna po stanovniku.

Varaždinci i Međimurci su i ovdje ispod prosjeka. Varaždinska županija je privukla 7755 kuna po stanovniku, a Međimurska 8553 kuna.

Slavonske županije odlične

Valja spomenuti da slavonske županije vrlo dobro stoje po relativnim pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“, čiji je cilj osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do kraja 2018. godine od tog je iznosa ukupno ugovoreno oko 8,5 milijardi kuna, odnosno blizu 48 %.

Komentari

Komentara