Povežite se s nama

U fokusu

Mogu li najmlađi Varaždinci bezbrižno trčkarati parkovima i igralištima ili su izloženi utjecaju opasnih kemikalija?

Objavljeno:

- dana

Gradski vrtlari na javnim površinama sade drveće i grmlje koje vrstom i ciljanim uzgojem te podvrstom i rodom već u rasadnicima uglavnom nije podložno štetnicima i bolestima. U budućnosti neotporne ukrasne vrste poput šimšira namjeravaju zamijeniti sličnima koje su manje ili uopće nisu podložne napadu štetnika i bolesti, a daju jednaki željeni estetski učinak.

Mogu li najmlađi Varaždinci bezbrižno trčkarati gradskim parkovima i dječjim igralištima ili su na javnim površinama izloženi utjecaju opasnih kemikalija, potencijalno štetnih za njihovo zdravlje?

Sumnjivi travnjaci

Ova pitanja je nedavno aktualizirao jedan od najboljih promotora hrvatskog turizma Paul Bradbury. Riječ je, podsjećamo, o Britancu, blogeru i varaždinskom zetu, vlasniku portala Total Croatia News, na kojem u jednom od svojih članaka ukazuje kako je krajnje vrijeme da se Varaždin nakon Ozlja i Zagreba pridruži Europskoj mreži gradova bez pesticida (European Pesticide Free Town Network). Ovakva ideja nije nova, jer je već dvije godine „gura“ zagrebačka Udruga „Zemljane staze“. Njezina čelnica Natalija Svrtan i danas tvrdi da „Varaždin ima predivne parkove i zelene površine koje su vjerojatno tretirane pesticidima“.

– Posebno ugrožena skupina su djeca, koja se valjaju i trčkaraju po gradskim travnjacima te se direktno izlažu pesticidima. (…) Ugrožena su i djeca na igralištima vrtića, čak i ako se na njima pesticidi direktno ne primjenjuju – uvjerena je Svrtan, koja zazire od ikakve primjene sredstava za zaštitu bilja na varaždinskim javnim površinama.

Varaždinski Parkovi prirodnim biostimulatorima povećali otpornost biljaka na bolesti

Međutim, njih povremeno pesticidima moraju tretirati stručni zaposlenici gradske komunalne tvrtke Parkovi kako bi zaštitili biljke od štetnih organizama.

– Pod zaštitu biljaka na javnim gradskim prostorima podrazumijevamo periodičku zaštitu samo pojedinog drveća, poput jasena i lipe, za što primjenjujemo zimsko prskanje bijelim uljem, odnosno prirodna hranjiva na bazi algi. Postoje i drugi načini zaštite, korištenje zaštitnih sredstava koja ne spadaju u skupinu otrova. U urbanim sredinama postoje i skupine štetnika koji su molestanti, odnosno štetnik nije opasan za biljku, nego su to organizmi koji uznemiruju čovjeka (poput komarca ili muhe) te ih, naravno, ne uništavamo korištenjem kemijskih sredstava – pojašnjavaju iz Parkova.

I dok u ovoj tvrtki itekako vode računa koliko će puta i u kojim okolnostima pristupiti zaštiti bilja kemijskim sredstvima, brojni Varaždinci blagonaklono gledaju na pojavu njezinih djelatnika u zaštitnim odijelima.

– Primjenom insekticida za zaštitu biljaka od štetnika usput se uništavaju i krpelji. A njih ima „k’o u priči“ u grmlju na Starom gradu. Svi zaziremo od njihova ugriza jer su ti kukci prijenosnici opasnih bolesti (borelioza, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze). Imam prijatelje koji žive na Banfici u blizini Dravske šume koji nekoliko puta godišnje svoje travnjake prskaju kontaktnim insekticidima. Kada to ne bi radili, krpelji bi „pojeli“ i njih i njihove kućne ljubimce – rekao nam je Varaždinac koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema.

Rigorozna selekcija

A upravo su oni okruženi iznimno lijepim ukrasnim biljem, koje ni u kom slučaju nije poljoprivredni nasad. Odnosno, njegova osnovna svrha nije postizanje većeg uroda, niti pak je tretirano kao ekološki značajno bilje.

– Njegova je svrha učiniti život građanima ljepšim i ugodnijim uz njegovo postojanje. Stoga se osnovna zadaća Parkova u ovom slučaju svodi na provođenje mjera indirektne zaštite biljaka. To se postiže pravilnim izborom biljnih vrsta, jer cilj je saditi zdrave biljke prilagođene i uzgojene za rast u urbanim uvjetima te ih uzgojem, oblikovanjem i prihranom održavati prvenstveno otpornijima, a time i ljepšima te svrsishodnijima za građane – ističu u Parkovima, čiji vrtlari imaju kroza sva godišnja doba pune ruke posla.

I tako mora biti jer gradski vrtlari na javnim površinama sade drveće i grmlje koje vrstom i ciljanim uzgojem te podvrstom i rodom već u rasadnicima uglavnom nije podložno štetnicima i bolestima.

– Jedino takav sadni materijal je otporan na stres i gradske uvjete života. Stoga se na području Grada Varaždina zaštitna sredstva koriste vrlo rijetko, u najmanjoj mogućoj mjeri. Apliciramo ih tek onda kad je populacija štetnika prešla gornju granicu infekcije te na biranim prostorima (jedino buxus, šimšir). U budućnosti namjeravamo zamijeniti takve ukrasne vrste sličnim vrstama koje su manje ili uopće nisu podložne napadu štetnika i bolesti, a daju jednaki željeni estetski učinak – najavljuju iz Parkova.

I dodaju:
– Stručno i pravilno rukovanje, odnosno korištenje sredstava u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi (posebno ako se koriste zaštitna sredstva koja se nalaze izvan skupine otrova) nije štetno za korisnike, odnosno građane Varaždina. Pratimo naša iskustva i ona drugih gradova te se i s korovom borimo uglavnom struganjem na stazama te košnjom. Uz to, koristimo i herbicide na bazi flazasulfurona te ekološke herbicide na bazi pelargonske kiseline. Također, koristimo i ojačivače biljaka, odnosno biostimulatore poput aminovitala i aglovitala, koji na bazi aminokiselina (odnosno smeđih algi) djeluju na jačanje biljaka, stvaranje obrambenih proteina i hormona rasta te biljka bolje prihvaća hranjive tvari – naglasila je dipl. ing. Martina Žnidar, voditeljica Radne jedinice Zelene površine.

Napomenula je i da za sprečavanje većeg napada štetnika na pojedinom ukrasnom bilju zaposlenici Parkova primjenjuju mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova biljaka ili same biljke.

Može i mehanički

– Kod uočenih simptoma sušenja granja iste uklanjamo, a s njima i izvor zaraze te smanjujemo daljnju mogućnost širenja. Koristimo prvenstveno nekemijske metode zaštite, koje ne ostavljaju negativne posljedice za okoliš i čovjekovo zdravlje. Konkretno, priklanjamo se integriranom načinu zaštite bilja, pri čemu veću važnost pridajemo preventivnim mjerama, odabiru kultura i kultivara, odabiru kvalitetnog i zdravog biljnog materijala te upotrebi mehaničkih mjera zaštite širenja korova, bolesti i štetnika – zaključila je Martina Žnidar.

Varaždin uskoro grad bez pesticida?

U gradu Varaždinu je mali dio poljoprivrednih površina koje se intenzivno obrađuju i na kojima se primjenjuju opasna sredstva za zaštitu bilja (SZB). Većim dijelom su u gradu zastupljeni mali vrtovi i voćnjaci u kojima se ne primjenjuju velike količine sredstava za zaštitu bilja. Na vrtovima i okućnicama se najčešće provodi integrirani pristup zaštiti bilja, uz primjenu ekoloških sredstava za zaštitu bilja koja nisu štetna za ljudsko zdravlje, ističe dr. sc. Mara Bogović, mag. ing. agr., voditeljica Službe za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede u PJ Varaždin.

Nužan oprez

– Što se pak tiče zaštite javnih površina, trenutno postoje određena SZB koja se mogu koristiti na njima uz poštivanje principa održive uporabe pesticida. To je kontaktno-sistemični herbicid na bazi flazasulfurona koji ima dozvolu za tretiranje jednogodišnjih i višegodišnjih korova, a koji se prema dosadašnjim istraživanjima pokazao manje opasnim za pčele i korisne kukce i prihvatljiv za integriranu proizvodnju. Sve više se kao herbicid počinje koristiti pelargonska kiselina, koja spada u organske kiseline i koja prema dosadašnjim istraživanjima nije opasna za zdravlje ljudi niti za okoliš – naglašava ova stručnjakinja i napominje da se u poljoprivrednoj proizvodnji sve više primjenjuju i drugi preventivni načini zaštite bilja, primjena korisnih kukaca, primjena različitih biostimulatora za jačanje imuniteta biljaka, primjena ekoloških SZB-a, kao i mehaničko i termičko uništavanje korova.

Zaštitu od bolesti i štetnika na javnim površinama smiju provoditi samo tvrtke koje su ovlaštene kao profesionalni korisnici za profesionalne namjene, i to samo SZB koja imaju dozvolu za tu namjenu. Takvi načini zaštite bilja na javnim površinama se ne provode često, nego samo iznimno, kod jačeg napada koji može predstavljati opasnost za veću biljnu populaciju na javnim površinama, ili čak za propadanje cijelih parkova i nasada.

– Općenito, tendencija EU-a, kao i svih njezinih članica, je značajno smanjenje primjene opasnih sredstava za zaštitu bilja, koja je regulirana uredbama, direktivama i drugim podzakonskim aktima pojedinih država članica EU-a. Spomenuto zakonodavstvo regulira registraciju tih SZB-a, kontrolu njihove primjene te kontrolu ostataka pesticida u hrani, a sve u cilju visoke razine zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Isto tako su sve države članice morale donijeti svoje nacionalne akcijske planove (NAP) u kojima su predviđeni načini i ciljevi smanjenja primjene SZB-a i njihova štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš.

Također su definirani rokovi za realizaciju tih ciljeva, a to su: edukacija poljoprivrednih proizvođača o pravilnoj primjeni SZB-a, izrada FIS baze (Fitosanitarni informacijski sustav), u kojem se nalaze samo registrirana SZB koja se u Hrvatskoj smiju koristiti, kao i proizvođači koji ih koriste (samo onda kada moraju i samo u onim količinama koje su dozvoljene), evidencije o primjeni SZB-a, podizanje svijesti javnosti o opasnostima nepravilne primjene SZB-a, kontrola i inspekcijski nadzor opreme (prskalica) koje se koriste u primjeni SZB-a, pravilno zbrinjavanje opasne ambalaže, zaštita vodotokova i ograničena primjena u naseljima, kao i poticanje primjene ekoloških SZB-a i integrirane proizvodnje i zaštite bilja – pojasnila je Bogović.

Posljednjeg desetljeća je zbog navedenih razloga zabranjena upotreba velikog dijela SZB-a. Neka SZB koja su ranije korištena su potpuno ukinuta, neka su dobila ograničenja na određeni broj primjena ili na određeni rok, a neka imaju zabranu primjene u vrijeme cvatnje radi pčela i ostalih korisnih kukaca.

Ima i kancerogenih

– Okvirno se može reći da je do sada zbog navedenih zabrana prepolovljen broj SZB-a koja se smiju koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Također se već duži niz godina vode rasprave o ukidanju herbicida na bazi glifosata, za koji se sumnja da ima kancerogeno djelovanje na ljudsko zdravlje. EU je raspravljala o njegovu ukidanju, ali s obzirom na to da trenutno nema konkretne alternativne metode, odnosno njegove prihvatljive zamjene, ipak je donesena odluka da se dozvola za primjenu glifosata produži do 2022. godine. Moramo svakako uzeti u obzir da svi naši poljoprivredni proizvođači, koji u stvari proizvode hranu za sve nas, moraju zadovoljiti sve te visoke standarde. Prije svega moraju proizvesti kvalitetan i zdrav proizvod, lijepog vizualnog i zdravstvenog izgleda, sa što manje ostataka pesticida. Svi mi želimo jesti proizvode bez pesticida, a često nismo svjesni koliko rada i muke treba uložiti da bi se dobio takav proizvod, naročito uz ovakve klimatske promjene zbog kojih se svake godine na biljkama sve više pojavljuju nove bolesti i štetnici. Uz sve preventivne mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, često moraju na kraju ipak pristupiti primjeni SZB-a da bi sačuvali taj poljoprivredni proizvod i plasirali ga nama za hranu – naglasila je Mara Bogović.

Struka u svakom slučaju uvijek preporučuje poduzimanje svih preventivnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji uz jačanje biljaka biljnim pripravcima i ekološkim sredstvima za zaštitu bilja te kod većih napada ili problema s bolestima i štetnicima koristiti manje opasna sredstva, u preporučenim koncentracijama i rokovima, koja imaju dozvolu za tu namjenu.

U fokusu

Stanari kod VTC-a i dalje bez parkinga i prilaza javnoj cesti; HDZ: Gradonačelniče, napravite barem procjenu zemljišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanari koji žive u zgradama pored varaždinskog VTC-a i dalje nisu dočekali rješenje, iako im je bilo obećano. Ta se tema ponovo aktualizirala i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Aranka Oreški (HDZ) podsjetila je da postoji mogućnosti da će stanari i hitne službe izgubiti pristup zgradi jer je parcelu kupio privatni vlasnik.

Gradonačelnik Bosilj joj je odgovorio da Grad uopće nije strana u postupku, ali dodao je da je Grad želio pomoći. Tvrdi da je riječ o privatnom vlasniku koji preko javnih sredstva želi riješiti svoj problem jer je za gradonačelnika Čehoka formirana parcela na igralištu gdje je izgrađen VTC.

– Prema GUP-u to je dvorište VTC-a. Imam dva pravna mišljenja da se dvorište ne može kupovati. Imam empatiju za građane, ali oni se moraju dogovoriti s vlasnikom. Niti jedan vlasnik građevine ne može spriječiti pravo pristupa građanima, a pogotovo ne hitnim službama – rekao je gradonačelnik Varaždina.

O svemu se oglasio i HDZ priopćenjem.

– Imali smo priliku vidjeti i čuti kako je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na Gradskom vijeću izjavio da problem stanara u kvartu Kozarčeva nije njegova briga. Potom smo imali priliku pročitati da gradonačelnik stanarima zgrada oko VTC-a predlaže da sami riješe slučaj s privatnim investitorom te tvrdi da je on ucijenjen od strane privatnog investitora – kaže HDZ.

Grad Varaždin u vlasništvu ima 1009 cesta, trgova, parkirališta, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, kupuje sve i svašta, a novaca za krucijalni problem nema. Stanari okolnih zgrada su pod velikim stresom jer moguće je da već sutra neće imati gdje parkirati, podsjetili su u HDZ-u!

– Zanima nas je li gradonačelnik angažirao sudskog vještaka da napravi procjenu vrijednosti zemljišta, što je sasvim logično ukoliko želi pregovarati i riješiti problem. Očito je da ne želi riješiti problem! Neka prestane obmanjivati javnost! Mi sigurno ne pogodujemo privatnom investitoru nego želimo pomoći stanarima okolnih zgrada koji su nam se i obratili. Svakim novim potezom dokazuje da je najnesposobniji gradonačelnik u povijesti grada Varaždina! – istaknuli su u HDZ-u.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo i na sjednicama Gradskog vijeća i u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove s kojima smo u nekoliko navrata razgovarali.

Još u studenom prošle godine rekli su nam da se nadaju rješenju, potom su tražili sastanak s gradskom vlasti, ali ni to nije polučilo rješenje. Investitor, odnosno tvrtka Marlex je još u svibnju prošle godine, dakle od toga je prošlo skoro godinu dana, poslala dopis Gradu Varaždinu u kojem nude na prodaju čestice na kojima je prilazna cesta. Uz to predlažu da svaka strana, Marlex i Grad Varaždin, naprave svoju procjenu vrijednosti zemljišta.

U Marlexovoj ponudi stajalo je i da su spremni Gradu besplatno ustupiti travnatu površinu i pločnike. Također, ukoliko se postigne dogovor, spremni su dvije godine pričekati da im Grad plati pristupnu cestu. Međutim, od svega toga ništa, Grad nije pristao na ponuđenu cijenu, koja je, prema gradonačelniku Bosilju, bila previsoka.

Sve se to pretvorilo u trakavicu, koja, da ne bi bilo zabune, seže godinama unazad. Očajni stanari su nam pak u nekoliko navrata rekli da su svjesni da problem nije od jučer, ali i poručili da je na Gradu Varaždinu da ga sada riješi. Ostali su bez parkirnih mjesta, a ni prostor pred samim ulazima u zgradu nije njihov, baš kao ni pločnici. Kako bi otvorili vrata zgrade u kojoj žive moraju zakoračiti po tuđem zemljištu. Sve to zvuči nevjerojatno, ali upravo tu su problemi brojnih stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu.

Danas je HDZ poslao novo priopćenje koje prenosimo u nastavku:

Gradonačelniče, učinite barem prvi korak, procjenu vrijednosti tog zemljišta

Grad Varaždin u svom vlasništvu ima više od tisuću cesta, trgova i parkirališta. Grad je, između ostalog, vlasnik 40 garaža, 287 poljskih puteva te 56 zelenih površina i parkova. Nedavno je i pregovarao da kupi novo zemljište u jugoistočnom dijelu grada za više od milijun eura.

No, kada Grad Varaždin i gradonačelnik Neven Bosilj trebaju uzeti u zaštitu više od dvije tisuće građana u okolici VTC-a i omogućiti im normalne uvjete života, ti isti stanari prepušteni su sami sebi.

– Nažalost, još čekamo od gradonačelnika Bosilja odgovor ili gestu “dobre volje” vezano za postavljeno pitanje na Gradskom vijeću koje se odnosi na rješavanje pitanja parkirališnog prostora oko VTC-a. Taj gorući problem pogađa više od 2.000 naših sugrađana tog dijela grada. Nažalost, bili smo i svjedoci izjava gradonačelnika na Gradskom vijeću koje su izazvale nelagodu među stanarima tog kvarta – Kozarčeva. Njegova nedavna izjava da problemi stanara nisu njegova briga, tj. da si sami riješe taj problem, je doslovno skandalozna. Naime, građani su ga upravo i zbog toga birali za gradonačelnika da zajedno s nama vijećnicima rješava probleme, a ne da daje takve izjave – izjavila je gradska vijećnica i predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Aranka Oreški te dodala.

– Grad je vlasnik preko tisuću cesta, trgova i parkirališta, zatim 40 garaža, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, parkova, itd., pa se postavlja pitanje tko je kupovao i izgradio sve to, stanari tih kvartova ili Grad? Je li se sve to kupovalo donacijama, tj. da svaki stanar da neki iznos, ili se sve to plaćalo, kupovalo, gradilo i uređivalo proračunskim sredstvima? Jesu li prijašnji gradonačelnici okretali leđa od sličnih problema i upućivali građane da si ih sami riješe? Stoga, molim gradonačelnika da učini prvi korak u rješavanju tog problema, tj. izvrši po ovlaštenom procjenitelju procjenu vrijednosti tog zemljišta i isto dostavi na razmatranje gradskim vijećnicima. Neka se napokon i na Gradskom vijeću raspravi o toj problematici, vidi koji je to trošak i, ako se odluči kupiti, odmah razmotri u koju svrhu; parkiralište, zelene površine i slično – pojasnila je Oreški, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi stol i ističe osjećaj blagdana. I drugu, onu potrošačku, koja traje prije i za vrijeme Uskrsa. Obje su za hrvatski stol jednako bitne.

Prošle godine prosječna uskršnja potrošačka košarica imala je raspon od 100 do 328 eura vrijednosti, podaci su Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). Istraživanje magazina “Ja Trgovac” i agencije Hendal u 2023. godini potvrdilo je sliku o potrošnji hrvatskih građana za Uskrs. Pokazalo se da se na većini hrvatskih stolova u kućanstvima uglavnom nalazi tradicionalni uskršnji ručak te namirnice.

Hrvati uglavnom vole jesti šunku, jaja, hren, rotkvice i mladi luk, a za ručak se najčešće jedu pečena janjetina i svinjetina ili puretina s mlincima. Prosječni hrvatski Uskrs ne može proći bez kuhanih jaja, što je 2023. godine čak 97 posto ispitanika potvrdilo.

Zatim slijedi mladi luk, koji je u 2023. planiralo kupiti 86 posto građana, kuhana šunka, koju je isti broj građana planirao kupiti i konzumirati, te namirnica hren. Za hren čak 56 posto ispitanih smatra da mora biti dio uskršnjeg objeda. Klasični uskršnji deserti za mnoge dijelove Hrvatske su pinca i orehnjača, koje planira kupiti otprilike trećina ispitanih građana, potvrdilo je istraživanje.

Namirnice za uskršnju košaricu Varaždinci nabavljaju i na Gradskoj tržnici.

Skuplje?

– Ove godine za uskršnju košaricu otići će oko 200 eura. Gotovo identično kao i prošle godine. Što se tiče cijena, one su gotovo kao i prošle godine. Ne znam zašto se ljudi toliko žale na cijene, pa sve je poskupjelo pa tako i namirnice na tržnici – ističe varaždinska umirovljenica koju smo zatekli u Mlječnoj hiži na Gradskoj tržnici Varaždin.

Cijene jaja ove godine za Uskrs u Varaždinu kreću se od 22 centa do 25 centi za komad. Tako ćete za deset jaja ove godine morati izdvojiti 2,5 eura.

– Svi trube o tome kako su jaja skupa. Cijena jaja je stabilna – ističe prodavačica jaja na varaždinskom placu.

Uskršnja košarica nije ništa bez dimljene šunke. Kilogram dimljene šunke kreće se oko 13 eura.

– Naravno da je skuplje nego u trgovačkom centru, no meso je domaće i priprema te šunke iziskuje više vremena – dodaje mesar iz jedne mesnice.

Budući da prosječna šunka iznosi oko 2 kilograma, to će vas stajati oko 25 eura. Za Uskrs ljudi u mesnici često kupuju i kobasice, a kilogram domaćih kobasica za kuhanje stoji 10 eura.

Uz šunku i kobasice najbolje se ljubi sir. Prosječna cijena kilograma kuhanog polutvrdog sira iznosi 10 eura.

– Cijena je ista kao i prošle godine. Mnogo vremena i truda iziskuje proizvodnja ovih sireva – dodaje proizvođač.

Mladi luk

Što se povrća tiče, vezica mladog luka stoji jedan euro.

– Cijena je godinama bila oko pet kuna, a sada je euro. Cijene su porasle oko 30 posto kako je uveden euro, no tako je bilo i u Sloveniji kad su uveli euro. Slabo se prodaje, katastrofa. Od Sesveta prošle godine sve je manje ljudi na placu – dodaje Liljana Hudika.

Što se luka tiče obitelj Hudika iz Varaždina ga proizvodi.

– Nekad je kilogram lučica bio 50 centi, a sad je tri eura. To je šest puta više, a danas vam nitko neće raditi badava. Mnogo je posla s lukom i trebate platiti radnu snagu, pa cijena od euro za pušlek nije uopće previše – dodaje Hudika.

U uskršnjoj košarici često se nađu i rotkvice, a na varaždinskom placu pušlek rotkvica stoji euro.

– Mislim da to nije previše, no ljudi slabo kupuju na placu. Radnim radom naši kupci su umirovljenici, a jedino je u subotu plac prepun i onda je prodaja vrlo dobra – dodala je žena koja već dvadesetak godina prodaje na placu.

Skromno

Znači prosječna najosnovnija uskršnja košarica na varaždinskom placu (šunka, kobasice, sir, mladi luk, jaja, rotkvica) oko 70 eura.

– Prijašnjih godina za ono osnovno bilo vam je dovoljno oko 50 eura. Sve je poskupjelo, pa tako i uskršnja košarica. No, nećemo sad štedjeti za jedan dan u godini – zaključio je Varaždinac.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje