Povežite se s nama

U fokusu

Moralni kapitalisti su babaroga tipičnom hrvatskom poslodavcu

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

S Mladenom Novakom, vlasnikom čakovečke tvrtke C – Lab prošetali smo u petak oko podne centrom Čakovca.

Na terasi kafića do ulaza u tvrtku sjedilo je veselo društvo, pozdravilo nas i nastavilo ljenčariti u hladu velikog suncobrana. To su radnici C-Lab-a na pauzi.
– To je moralni kapitalizam – smije se Mladen Novak kad je primijetio da smo se začudili zaposlenima koji su usred radnog vremena “pobjegli” u kafić. I to onaj vrata do vrata sa svojom firmom.

Klub će se proširiti na cijeli hrvatski sjever – prvo na Varaždinsku županiju

Taj dobar odnos prema radniku jedan je od glavnih uvjeta za članstvo u Klubu 1000 plus.
O Klubu čiji članovi radnike moraju u prosjeku plaćati minimalno 1.000 eura mjesečno u Hrvatskoj se brzo pročulo. Osnovala su ga dva poslovna veterana – Đuro Horvat i Mladen Novak, zasad ima devet članova s 1.500 radnika, a četiri tvrtke su na “listi čekanja” za prijem – čekaju blagoslov ulaska u Klub, jer još nisu ispunile neki od uvjeta za članstvo.

Iako se u javnosti spominje samo uvjet o plaći, koja u prosjeku ne smije biti ispod 1.000 eura, to je tek prvi od kriterija za učlanjivanje.
– Medijima je to bilo najinteresantnije. Ali tu je i uvjet dobrog odnosa prema ljudima i odnos minimalne i maksimalne plaće. 
Preuzeli smo skandinavsku formulu moralnog kapitalizma. Nismo izmislili toplu vodu. Samo pokušavamo primijeniti modele koji u svijetu dobro funkcioniraju i daju rezultate – govori.

Škrtac do škrca

Najveći problem Međimurja su plaće, debelo manje od hrvatskog prosjeka. Prosjek je 5.600 kuna, u Međimurju 4.000, dok bi po novome trebao biti oko 4.400 kuna. Razlika je, dakle, veća od 1.000 kuna.

U Klubu 1000 je drukčija priča: 
– Naši radnici u prosjeku imaju 1.000 eura plaću, pa smo zaključili da je to moguće. I nismo mi jedini, ima još poslodavaca koji vode računa o radnicima i smatramo da se na to trebaju ugledati i drugi – govori Novak. 

Klub 1000 nema veze s politikom. Tu su svi: lijevi, umjereni i desni

U Klub se stalno javljaju oni koji se žele učlaniti, pa su povečali plaće, ali moraju zadovoljiti druge uvjete. Želja za članstvom nije samo iznenadna socijalna osjetljivost.
– Bit će tu beneficija. Svi smo manje više izvoznici i trebamo bankarske garancije, pa ćemo osnovati, recimo, jamstveni fond. Međusobna suradnja otvara puno područja. Nećemo biti klaster, ali će se firme bolje upoznati i od toga imati korist. Bit će važno biti “unutra” – kaže Novak, jedan od osnivača Kluba 1000 plus.

DOBRO DOŠLI

  • Prosječna plaća veća od 1.000 €
  • Minimalac 5.400 kuna – cilj 800 €
  • Razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”
     

Namjera osnivača nije bila  limitirati Klub na prostor Međimurja. – Klub je samo osnovan ovdje, a proširit ćemo ga na cijeli hrvatski sjever, prvo na Varaždinku županiju, koja ima isti problem – malo nezaposlenih, puno izvoznika i slabe plaće. 

Klub 1000 je postao omražen među škrtim gazdama. Jer ove tvrtke podižu kriterije, a to im je i cilj. U vrijeme kad je sve manje radnika na tržištu nije “zgodno” da oni vide kako su jedni puno bolji poslodavci od drugih. Baš na tu kartu su “igrali” Đuro Horvat i Mladen Novak kako bi pokušali natjerati vlasnike tvrtki da podignu plaće. 
Ostali poslodavci im kroz medije predbacuju elitizam. Budući da su i vodeći nacionalni mediji objavili priču o moralnim kapitalistima iz Međimurja, u domaćim su se novinama pojavili napisi o tome kako su “i nacionalne novine podlegle floskulama”. – Vjerujem da nacionalni mediji znaju prepoznati pravu inicijativu, prave probleme i da ih su ih dobro shvatili i prikazali. Oni nemaju direktan interes da umanjuju ili uvećavaju vrijednost naše inicijative – veli.

Ovaj Klub je babaroga za tipičnoga hrvatskoga kapitalista: kod njih najveća razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”. Jednostavno – minimalac 4.400 kuna, predsjednik uprave 21.600 Manji minimalac, manje za upravu, i obrnuto. Ima smisla. Kod njih nije moguće da radnik radi za 3,5 tisuće kuna, a članovi uprave imaju i po nekoliko desetaka tisuća, kao što je to, recimo, bila u odnosu između radnika Konzuma i direktora Agrokora.

Vjeruju da bi svi bili zadovoljni, a to im je cilj, da minimalac bude 800 eura. Tako ni menadžeri ne bi trebali biti nesretni s 3.200 eura – oko 24.000 kuna. Nikome, smatra, ne bi bilo premalo.

– Da se razumijemo, nije lako dati minimalno 1.000 eura plaće iz mjeseca u mjesec sa svim hrvatskim davanjima i s hrvatskim zakonima koji se na jedne odnose, a na druge ne. 

Ako si u Međimurju dužan 1.000 kuna poreza, treći te dan zovu. Kako onda netko može imati 40 milijardi duga? Različiti su kriteriji, što otežava poslovanje. Ali isto tako, znamo da ima poduzeća – i znamo koja su – koja mogu isplatiti dobre plaće, a ne isplaćuju ih jer ne moraju. Nije stvorena društvena klima koja će u njih upirati prstom “i oni bi mogli ali neće, nego dijele dividende”. 

I to stranim vlasnicima, koji odu, a ljudi ostaju na minimalcu – ljut je.

Nema veze s politikom

Mladen Novak je predsjednik županijskog SDP-a. Sa svojim je stavovima bio mrzak Zoranu Milanoviću, koji bi ga najradije potjerao da je našao i najmanji razlog. On živi socijaldemokraciju i ona za njega nije samo partijska iskaznica.

– Kad sam bio radnik, na poslu sam davao maksimalno i očekivao da ću od svog rada moći živjet život dostojan čovjeku.
Klub 1000 plus nema veze s politikom. Tu su tvrtke čiji vlasnici zagovaraju različite opcije. – Ima krajnje lijevih, umjerenih i krajnje desnih. Ako je netko dobar poslodavac, baš nas briga za politička uvjerenja. Radimo to zato što smo dobri? Ne, borimo se za opstanak. Radnika više nema, moramo promijeniti razmišljanje jer će ih biti još manje, pobjeći će van. 

Dobre firme su pribjegle ulaganju u prekvalifikaciju. Sistem obrazovanja ne funkcionira, pa to rade sami. Kad ih nauče, oni za godinu dana odu van za par stotina eura više, Dakle, besplatno pripremamo stručnjake za inozemna tržišta, koja su nam konkurencija – rezigniran je.
Tvrtke u Klubu 1000 plus izvoze 80 posto i imaju godišnji promet koji se zbraja u desecima milijardi kuna. Velika većina njih je iz metalne branše, kao što su i one već s jednom nogom u Klubu.

– Metalci su prvi krenuli prema van i uglavnom sve izvoze. Znaju koliko znače zadovoljni ranici – zaključuje Mladen Novak. 
Neće biti lako dijeliti tržište rada s Klubom 1000 plus. Dobar šef, kojemu ne smeta pauza kad nije pauza ako je sve pod kontrolom i posao gotov, prosječna plaća veća od 1.000 eura, minimalac 800 eura. Teško će škrtima biti konkurirati.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvati od žestica najviše vole popiti likere, a snažan rast bilježi rakija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.

To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.

Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.

Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.

I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.

Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljen popis Najdoktora za 2023. godinu – evo kome je pripala titula u Čakovcu i Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Domagoj Butigan

Portal Najdoktor objavio je danas popis najboljih liječnika u Hrvatskoj prema glasovima pacijenata.

Ovo je deseta godina objave popisa najboljih doktora i doktorica, a kako pojašnjavaju kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore su ukupan broj komentara; odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i kvaliteta samih komentara.

Neki su sa sjevera Hrvatske, a mi donosimo popis.

FIZIJATAR: Ivan Kos i Vladimir Knež iz Varaždinskih Toplica

NEUROKIRURG: Vječeslav Kčira-Fideršek iz Varaždina

OBITELJSKA MEDICINA: Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović iz Varaždina

ORTOPED: Marko Labaš iz Čakovca

OTORINOLARINGOLOG: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan iz Varaždina

REUMATOLOG: Vesna Budišin iz Čakovca

ORALNI KIRURG: Damir Roki iz Varaždina

ORTODONT: Mirna Weber iz Varaždina

STOMATOLOG: Ivana Ereš-Dugalija iz Varaždina

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje