Povežite se s nama

U fokusu

Moralni kapitalisti su babaroga tipičnom hrvatskom poslodavcu

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

S Mladenom Novakom, vlasnikom čakovečke tvrtke C – Lab prošetali smo u petak oko podne centrom Čakovca.

Na terasi kafića do ulaza u tvrtku sjedilo je veselo društvo, pozdravilo nas i nastavilo ljenčariti u hladu velikog suncobrana. To su radnici C-Lab-a na pauzi.
– To je moralni kapitalizam – smije se Mladen Novak kad je primijetio da smo se začudili zaposlenima koji su usred radnog vremena “pobjegli” u kafić. I to onaj vrata do vrata sa svojom firmom.

Klub će se proširiti na cijeli hrvatski sjever – prvo na Varaždinsku županiju

Taj dobar odnos prema radniku jedan je od glavnih uvjeta za članstvo u Klubu 1000 plus.
O Klubu čiji članovi radnike moraju u prosjeku plaćati minimalno 1.000 eura mjesečno u Hrvatskoj se brzo pročulo. Osnovala su ga dva poslovna veterana – Đuro Horvat i Mladen Novak, zasad ima devet članova s 1.500 radnika, a četiri tvrtke su na “listi čekanja” za prijem – čekaju blagoslov ulaska u Klub, jer još nisu ispunile neki od uvjeta za članstvo.

Iako se u javnosti spominje samo uvjet o plaći, koja u prosjeku ne smije biti ispod 1.000 eura, to je tek prvi od kriterija za učlanjivanje.
– Medijima je to bilo najinteresantnije. Ali tu je i uvjet dobrog odnosa prema ljudima i odnos minimalne i maksimalne plaće. 
Preuzeli smo skandinavsku formulu moralnog kapitalizma. Nismo izmislili toplu vodu. Samo pokušavamo primijeniti modele koji u svijetu dobro funkcioniraju i daju rezultate – govori.

Škrtac do škrca

Najveći problem Međimurja su plaće, debelo manje od hrvatskog prosjeka. Prosjek je 5.600 kuna, u Međimurju 4.000, dok bi po novome trebao biti oko 4.400 kuna. Razlika je, dakle, veća od 1.000 kuna.

U Klubu 1000 je drukčija priča: 
– Naši radnici u prosjeku imaju 1.000 eura plaću, pa smo zaključili da je to moguće. I nismo mi jedini, ima još poslodavaca koji vode računa o radnicima i smatramo da se na to trebaju ugledati i drugi – govori Novak. 

Klub 1000 nema veze s politikom. Tu su svi: lijevi, umjereni i desni

U Klub se stalno javljaju oni koji se žele učlaniti, pa su povečali plaće, ali moraju zadovoljiti druge uvjete. Želja za članstvom nije samo iznenadna socijalna osjetljivost.
– Bit će tu beneficija. Svi smo manje više izvoznici i trebamo bankarske garancije, pa ćemo osnovati, recimo, jamstveni fond. Međusobna suradnja otvara puno područja. Nećemo biti klaster, ali će se firme bolje upoznati i od toga imati korist. Bit će važno biti “unutra” – kaže Novak, jedan od osnivača Kluba 1000 plus.

DOBRO DOŠLI

  • Prosječna plaća veća od 1.000 €
  • Minimalac 5.400 kuna – cilj 800 €
  • Razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”
     

Namjera osnivača nije bila  limitirati Klub na prostor Međimurja. – Klub je samo osnovan ovdje, a proširit ćemo ga na cijeli hrvatski sjever, prvo na Varaždinku županiju, koja ima isti problem – malo nezaposlenih, puno izvoznika i slabe plaće. 

Klub 1000 je postao omražen među škrtim gazdama. Jer ove tvrtke podižu kriterije, a to im je i cilj. U vrijeme kad je sve manje radnika na tržištu nije “zgodno” da oni vide kako su jedni puno bolji poslodavci od drugih. Baš na tu kartu su “igrali” Đuro Horvat i Mladen Novak kako bi pokušali natjerati vlasnike tvrtki da podignu plaće. 
Ostali poslodavci im kroz medije predbacuju elitizam. Budući da su i vodeći nacionalni mediji objavili priču o moralnim kapitalistima iz Međimurja, u domaćim su se novinama pojavili napisi o tome kako su “i nacionalne novine podlegle floskulama”. – Vjerujem da nacionalni mediji znaju prepoznati pravu inicijativu, prave probleme i da ih su ih dobro shvatili i prikazali. Oni nemaju direktan interes da umanjuju ili uvećavaju vrijednost naše inicijative – veli.

Ovaj Klub je babaroga za tipičnoga hrvatskoga kapitalista: kod njih najveća razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”. Jednostavno – minimalac 4.400 kuna, predsjednik uprave 21.600 Manji minimalac, manje za upravu, i obrnuto. Ima smisla. Kod njih nije moguće da radnik radi za 3,5 tisuće kuna, a članovi uprave imaju i po nekoliko desetaka tisuća, kao što je to, recimo, bila u odnosu između radnika Konzuma i direktora Agrokora.

Vjeruju da bi svi bili zadovoljni, a to im je cilj, da minimalac bude 800 eura. Tako ni menadžeri ne bi trebali biti nesretni s 3.200 eura – oko 24.000 kuna. Nikome, smatra, ne bi bilo premalo.

– Da se razumijemo, nije lako dati minimalno 1.000 eura plaće iz mjeseca u mjesec sa svim hrvatskim davanjima i s hrvatskim zakonima koji se na jedne odnose, a na druge ne. 

Ako si u Međimurju dužan 1.000 kuna poreza, treći te dan zovu. Kako onda netko može imati 40 milijardi duga? Različiti su kriteriji, što otežava poslovanje. Ali isto tako, znamo da ima poduzeća – i znamo koja su – koja mogu isplatiti dobre plaće, a ne isplaćuju ih jer ne moraju. Nije stvorena društvena klima koja će u njih upirati prstom “i oni bi mogli ali neće, nego dijele dividende”. 

I to stranim vlasnicima, koji odu, a ljudi ostaju na minimalcu – ljut je.

Nema veze s politikom

Mladen Novak je predsjednik županijskog SDP-a. Sa svojim je stavovima bio mrzak Zoranu Milanoviću, koji bi ga najradije potjerao da je našao i najmanji razlog. On živi socijaldemokraciju i ona za njega nije samo partijska iskaznica.

– Kad sam bio radnik, na poslu sam davao maksimalno i očekivao da ću od svog rada moći živjet život dostojan čovjeku.
Klub 1000 plus nema veze s politikom. Tu su tvrtke čiji vlasnici zagovaraju različite opcije. – Ima krajnje lijevih, umjerenih i krajnje desnih. Ako je netko dobar poslodavac, baš nas briga za politička uvjerenja. Radimo to zato što smo dobri? Ne, borimo se za opstanak. Radnika više nema, moramo promijeniti razmišljanje jer će ih biti još manje, pobjeći će van. 

Dobre firme su pribjegle ulaganju u prekvalifikaciju. Sistem obrazovanja ne funkcionira, pa to rade sami. Kad ih nauče, oni za godinu dana odu van za par stotina eura više, Dakle, besplatno pripremamo stručnjake za inozemna tržišta, koja su nam konkurencija – rezigniran je.
Tvrtke u Klubu 1000 plus izvoze 80 posto i imaju godišnji promet koji se zbraja u desecima milijardi kuna. Velika većina njih je iz metalne branše, kao što su i one već s jednom nogom u Klubu.

– Metalci su prvi krenuli prema van i uglavnom sve izvoze. Znaju koliko znače zadovoljni ranici – zaključuje Mladen Novak. 
Neće biti lako dijeliti tržište rada s Klubom 1000 plus. Dobar šef, kojemu ne smeta pauza kad nije pauza ako je sve pod kontrolom i posao gotov, prosječna plaća veća od 1.000 eura, minimalac 800 eura. Teško će škrtima biti konkurirati.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Bosilj o smeću i Batiniću: Ne potpirujte niske strasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj također je reagirao na vijest da je Ivkom kažnjen jer ne želi primiti na svom odlgalištu smeće iz Varaždina.

Ivkom kažnjen zbog varaždinskog smeća, no Batinić odbija podići rampu u Jerovcu!

Podsjetimo, Bosilj je Batinića već ranije zbog ovog problema nazivao lokalnim šerifom.

– Javnosti je poznato kako je namjerno stvoren problem odlaganja otpada od strane bivšeg gradonačelnika problem koji smo zatekli i koji je eskalirao odmah po preuzimanju upravljanja Gradom. Uvidom u zakonsku regulativu i nakon konzultacija s pravnicima bilo je očito da Jerovec mora preuzeti otpad. Nažalost, gradonačelnik Batinić se, sakupljajući političke poene, oglušio na sve naše pokušaje da se dogovorom riješi odlaganje 700 t otpada koji od grada Varaždina i 14 drugih jedinica lokalne samouprave prikuplja Čistoća. Izražavam žaljenje što je došlo do penalizacije Ivkoma i njihovog direktora, ali odgovornost za to snosi isključivo gradonačelnika Batinić koji je javno pozivao na nepoštovanje zakona i drugih pozitivnih propisa kojima je ovo područje regulirano. Nema govora ni o kakvim političkim i inim pritiscima. Zakoni i propisi se moraju poštivati, tako i u ovom slučaju. Drago mi je da pravna država funkcionira, a samovolja i politikanstvo nikako ne smiju biti opcija jer će u konačnici upravo građani koje se iskorištava i kojima se manipulira platiti izrečene kazne. Ne stoje niti optužbe da građani trpe štetu zbog pada cijene zemljišta, jer se kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave plaća ekološka renta te gradonačelnik ima sredstava da obešteti građane.
Pozivam sve da poštuju odluke nadležnih državnih tijela, odnosno inspekcija te očekujem da će ubrzo, bez ikakvih tenzija krenuti i prvi kamioni prema Jerovcu. Kako bi gradonačelnik Batinić reagirao da mi, kada bude gotova, zatvorimo kompostanu u koju se u okviru aglomeracije bude primao mulj iz pročistača u široj regiji? Ili što učiniti kad će za par godina biti zatvoren Jerovec? Sav otpad iz 4 županije SZ Hrvatske tada će ići u Piškornicu, a otpad će se pretovarivati u Poljani. Zar bi onda Varaždin, po toj logici, trebao zatvoriti pretovarnu stanicu za otpad s ivanečkog područja? Kako bi to objasnio građanima? – zaključio je gradonačelnik Bosilj i pozvao političare da postanu odgovorni, poštuju zakone i prestanu sakupljati jeftine političke poene potpirujući niske strasti.

Nastavite čitati

U fokusu

Župan Stričak: “Žalosti me da je Ivkom kažnjen zbog varaždinskog smeća“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski župan Anđelko Stričak osvrnuo se kratkom izjavom na problematiku zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada u Varaždinu te još 14 gradova i općina. Podsjećamo, ivanečka komunalna tvrtka Ivkom d.d. ne želi ga deponirati na odlagalištu u Jerovcu.

>> Ivkom kažnjen zbog varaždinskog smeća, no Batinić odbija podići rampu u Jerovcu!

Stričak ističe da ga žalosti ovakav scenarij s kažnjavanjem bilo koje komunalne tvrtke s područja Varaždinske županije.

– S obzirom na to da smo, nažalost, godinama svjedoci prijava, sudskih sporova, ali ne i rješavanja slučaja „varaždinskog smeća“, smatrao sam da smo svi nešto naučili iz tog iskustva te da smo kao političari dovoljno zreli da sjednemo za stol i zajednički nađemo najbolje rješenje. Osobno sam uvijek i svugdje za dijalog i suradnju, a ne za prijave i prijetnje koje nam sigurno neće omogućiti da nađemo sustavno i cjelovito rješenje kakvo jedino i trebamo. Varaždinska županija nema nadležnost nad inspekcijom zaštite okoliša, dok je prema zakonskim odredbama, gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina – podsjeća Anđelko Stričak.

I dodaje:

– Podržat ću sva nastojanja, svaki sastanak i razgovor koji može doprinijeti rješavanju problematike preuzimanja miješanog komunalnog otpada s područja grada Varaždina i 14 okolnih gradova i općina na najprihvatljiviji mogući način – zaključio je varaždinski župan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!