Povežite se s nama

U fokusu

Moralni kapitalisti su babaroga tipičnom hrvatskom poslodavcu

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

S Mladenom Novakom, vlasnikom čakovečke tvrtke C – Lab prošetali smo u petak oko podne centrom Čakovca.

Na terasi kafića do ulaza u tvrtku sjedilo je veselo društvo, pozdravilo nas i nastavilo ljenčariti u hladu velikog suncobrana. To su radnici C-Lab-a na pauzi.
– To je moralni kapitalizam – smije se Mladen Novak kad je primijetio da smo se začudili zaposlenima koji su usred radnog vremena “pobjegli” u kafić. I to onaj vrata do vrata sa svojom firmom.

Klub će se proširiti na cijeli hrvatski sjever – prvo na Varaždinsku županiju

Taj dobar odnos prema radniku jedan je od glavnih uvjeta za članstvo u Klubu 1000 plus.
O Klubu čiji članovi radnike moraju u prosjeku plaćati minimalno 1.000 eura mjesečno u Hrvatskoj se brzo pročulo. Osnovala su ga dva poslovna veterana – Đuro Horvat i Mladen Novak, zasad ima devet članova s 1.500 radnika, a četiri tvrtke su na “listi čekanja” za prijem – čekaju blagoslov ulaska u Klub, jer još nisu ispunile neki od uvjeta za članstvo.

Iako se u javnosti spominje samo uvjet o plaći, koja u prosjeku ne smije biti ispod 1.000 eura, to je tek prvi od kriterija za učlanjivanje.
– Medijima je to bilo najinteresantnije. Ali tu je i uvjet dobrog odnosa prema ljudima i odnos minimalne i maksimalne plaće. 
Preuzeli smo skandinavsku formulu moralnog kapitalizma. Nismo izmislili toplu vodu. Samo pokušavamo primijeniti modele koji u svijetu dobro funkcioniraju i daju rezultate – govori.

Škrtac do škrca

Najveći problem Međimurja su plaće, debelo manje od hrvatskog prosjeka. Prosjek je 5.600 kuna, u Međimurju 4.000, dok bi po novome trebao biti oko 4.400 kuna. Razlika je, dakle, veća od 1.000 kuna.

U Klubu 1000 je drukčija priča: 
– Naši radnici u prosjeku imaju 1.000 eura plaću, pa smo zaključili da je to moguće. I nismo mi jedini, ima još poslodavaca koji vode računa o radnicima i smatramo da se na to trebaju ugledati i drugi – govori Novak. 

Klub 1000 nema veze s politikom. Tu su svi: lijevi, umjereni i desni

U Klub se stalno javljaju oni koji se žele učlaniti, pa su povečali plaće, ali moraju zadovoljiti druge uvjete. Želja za članstvom nije samo iznenadna socijalna osjetljivost.
– Bit će tu beneficija. Svi smo manje više izvoznici i trebamo bankarske garancije, pa ćemo osnovati, recimo, jamstveni fond. Međusobna suradnja otvara puno područja. Nećemo biti klaster, ali će se firme bolje upoznati i od toga imati korist. Bit će važno biti “unutra” – kaže Novak, jedan od osnivača Kluba 1000 plus.

DOBRO DOŠLI

  • Prosječna plaća veća od 1.000 €
  • Minimalac 5.400 kuna – cilj 800 €
  • Razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”
     

Namjera osnivača nije bila  limitirati Klub na prostor Međimurja. – Klub je samo osnovan ovdje, a proširit ćemo ga na cijeli hrvatski sjever, prvo na Varaždinku županiju, koja ima isti problem – malo nezaposlenih, puno izvoznika i slabe plaće. 

Klub 1000 je postao omražen među škrtim gazdama. Jer ove tvrtke podižu kriterije, a to im je i cilj. U vrijeme kad je sve manje radnika na tržištu nije “zgodno” da oni vide kako su jedni puno bolji poslodavci od drugih. Baš na tu kartu su “igrali” Đuro Horvat i Mladen Novak kako bi pokušali natjerati vlasnike tvrtki da podignu plaće. 
Ostali poslodavci im kroz medije predbacuju elitizam. Budući da su i vodeći nacionalni mediji objavili priču o moralnim kapitalistima iz Međimurja, u domaćim su se novinama pojavili napisi o tome kako su “i nacionalne novine podlegle floskulama”. – Vjerujem da nacionalni mediji znaju prepoznati pravu inicijativu, prave probleme i da ih su ih dobro shvatili i prikazali. Oni nemaju direktan interes da umanjuju ili uvećavaju vrijednost naše inicijative – veli.

Ovaj Klub je babaroga za tipičnoga hrvatskoga kapitalista: kod njih najveća razlika između minimalne i maksimalne plaće ne smije biti veća od “puta četiri”. Jednostavno – minimalac 4.400 kuna, predsjednik uprave 21.600 Manji minimalac, manje za upravu, i obrnuto. Ima smisla. Kod njih nije moguće da radnik radi za 3,5 tisuće kuna, a članovi uprave imaju i po nekoliko desetaka tisuća, kao što je to, recimo, bila u odnosu između radnika Konzuma i direktora Agrokora.

Vjeruju da bi svi bili zadovoljni, a to im je cilj, da minimalac bude 800 eura. Tako ni menadžeri ne bi trebali biti nesretni s 3.200 eura – oko 24.000 kuna. Nikome, smatra, ne bi bilo premalo.

– Da se razumijemo, nije lako dati minimalno 1.000 eura plaće iz mjeseca u mjesec sa svim hrvatskim davanjima i s hrvatskim zakonima koji se na jedne odnose, a na druge ne. 

Ako si u Međimurju dužan 1.000 kuna poreza, treći te dan zovu. Kako onda netko može imati 40 milijardi duga? Različiti su kriteriji, što otežava poslovanje. Ali isto tako, znamo da ima poduzeća – i znamo koja su – koja mogu isplatiti dobre plaće, a ne isplaćuju ih jer ne moraju. Nije stvorena društvena klima koja će u njih upirati prstom “i oni bi mogli ali neće, nego dijele dividende”. 

I to stranim vlasnicima, koji odu, a ljudi ostaju na minimalcu – ljut je.

Nema veze s politikom

Mladen Novak je predsjednik županijskog SDP-a. Sa svojim je stavovima bio mrzak Zoranu Milanoviću, koji bi ga najradije potjerao da je našao i najmanji razlog. On živi socijaldemokraciju i ona za njega nije samo partijska iskaznica.

– Kad sam bio radnik, na poslu sam davao maksimalno i očekivao da ću od svog rada moći živjet život dostojan čovjeku.
Klub 1000 plus nema veze s politikom. Tu su tvrtke čiji vlasnici zagovaraju različite opcije. – Ima krajnje lijevih, umjerenih i krajnje desnih. Ako je netko dobar poslodavac, baš nas briga za politička uvjerenja. Radimo to zato što smo dobri? Ne, borimo se za opstanak. Radnika više nema, moramo promijeniti razmišljanje jer će ih biti još manje, pobjeći će van. 

Dobre firme su pribjegle ulaganju u prekvalifikaciju. Sistem obrazovanja ne funkcionira, pa to rade sami. Kad ih nauče, oni za godinu dana odu van za par stotina eura više, Dakle, besplatno pripremamo stručnjake za inozemna tržišta, koja su nam konkurencija – rezigniran je.
Tvrtke u Klubu 1000 plus izvoze 80 posto i imaju godišnji promet koji se zbraja u desecima milijardi kuna. Velika većina njih je iz metalne branše, kao što su i one već s jednom nogom u Klubu.

– Metalci su prvi krenuli prema van i uglavnom sve izvoze. Znaju koliko znače zadovoljni ranici – zaključuje Mladen Novak. 
Neće biti lako dijeliti tržište rada s Klubom 1000 plus. Dobar šef, kojemu ne smeta pauza kad nije pauza ako je sve pod kontrolom i posao gotov, prosječna plaća veća od 1.000 eura, minimalac 800 eura. Teško će škrtima biti konkurirati.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Upozorenje DHMZ-a: budite na oprezu zbog opasnosti od toplinskih valova

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su upozorenje na toplinski val koji može djelovati na zdravlje.

Upozorenje na umjerenu opasnost od toplinskih valova na snazi je od danas, 20. lipnja, a od srijede, 23. lipnja, prijeti nam velika opasnost od toplinskih valova.

Upozorenje se, između ostalog, odnosi i na šire zagrebačko područje koje uključuje Varaždinsku i Međimursku županiju, a od sutra se ono odnosi na cijelu Hrvatsku.

Danas se očekuje maksimalna temperatura od 33 do 35 Celzijevih stupnjeva, a sutra od 34 do 36 stupnjeva.

– Budite na oprezu zbog vrućina koje se očekuju. Mogući su zdravstveni rizici među osjetljivom populacijom, ponajprije kod starijih i kod male djece – upozoravaju iz DHMZ-a.

DHMZ, 20.06.2021.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi.

Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne učinke a oni će se vjerojatno i povećati. U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.

Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova.

Neke od preporuka za zaštitu od velikih vrućina su: rashladite svoj dom i tijelo, pijte dovoljno tekućine, klonite se vrućine i pomozite drugima – posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami i provjerite trebaju li pomoć.

Detaljnije preporuke, kao i preporuke što učiniti ako se osjećate loše, pogledajte ovdje.

Nastavite čitati

U fokusu

Inspekcija zaštite okoliša: otpad iz Poljane mora se ukloniti u roku 7 dana!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su u srijedu obavili očevid, službenici Inspekcije zaštite okoliša naložili su da se sav odloženi miješani komunalni otpad (MKO) mora u roku od 7 dana ukloniti s prostora pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj.

Podsjećamo, Franjo Puškadija, predsjednik Mjesnog odbora Poljana Biškupečka nakon sastanka s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem dogovorio je rok da se uskladišteni MKO sanira i riješi u roku od 2 tjedna.

>>Bosilju pozlilo u Poljani, dočekalo ga 500 tona otpada više od očekivanog!

Međutim, uvidjevši da će se MKO i dalje voziti i skladištiti na pretovarnoj stanici u Puškadija je gradsku komunalnu tvrtku Čistoća d.o.o prijavio nadležnoj Inspekciji za zaštitu okoliša. Inaspekcija je izašla na teren i utvrdila da se MKO na pretovarnoj stanici ne smije skladištiti, a rok za sanaciju terena ističe idućeg tjedna.

– Temeljem članka 23.st. 5 više jedinica lokalne samouprave iz Varaždinske županije ( općine :Beretinec,Cestica,Gornji Kneginec, Petrijanec,Sračinec, Vinica, Vidovec, Jalžabet, Sv.Ilija,Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, te gradovi Varaždin i Varaždinske Toplice) sporazumno su osigurale zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom s Općinom Velika Trnovitica na neodređeno vrijeme. Temeljem toga sporazuma Čistoća d.o.o. i Komunalac d.o.o. Garešnica sklopili su Ugovor o odlaganju MKO postupkom D1 na odlagalište Johovača, u količini od 5000 tona godišnje. Imajući saznanja da ti kapaciteti neće biti dostatni do kraja 2021. godine i da dinamikom nisu definirane lokacije za odlaganje MKO za 22 JLS s područja Varaždinske županije, TD Čistoća d.o.o upućuje 26. siječnja 2021. godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) upit o mogućnosti sklapanje ugovora s TD Piškornica sanacijsko odlagalište d.o.o. za odlaganje MKO postupkom D1 na odlaglište  Piškornica, bez provedbe postupka javne nabave kako bi se osigurali kapaciteti. Iz odgovora MINGOR-a od 12. veljače 2021. kao i iz ranije zaprimljenih odgovora po tom upitu, razvidno je da sklapanje ugovora a bez postupka javne nabave nije moguće. Odgovor se nalazi u privitku zapisnika – piše u zapisniku Inspekcije.

Štoviše, varaždinski gradonačelnik je najavio kako će „sankcionirati odgovorne u Čistoće za nesklapanjem Ugovora s Piškornicom i za nastali problem sa zbinjavanjem MKO“. Koga će to Bosilj sankcionirati, potpuno je nejasno.

Kazneno djelo?

Naime, Uprava TD Čistoća d.o.o.sazvala je i održala 17. veljače 2021, godine izvanrednu Skupštinu Društva vezano uz navedenu problematiku.

– U ovaj zapisnik prilažemo Zapisnik sa izvanredne Skupštine Društva i Izvješće Uprave o problematici. Temeljem odluke Skupštine TD Čistoća d.o.o. upućen je 8. ožujka 2021. godine upit Skupštini Društva Piškornica d.o.o. vezano uz dogovor o prihvatu miješanog komunalnog otpada na odlagalište Piškornica. Odgovor Piškornice d.o.o. nalazi se u privitku Zapisnika, iz kojeg je vidljivo da ne postoji mogućnost prihvata otpada s njihove strane. Obzirom na negativan odgovor o prihvatu otpada na odlagalište Piškornica, svih 15 JL-ova iz Varaždinske županije uputilo je 14. travnja 2021. godine zahtjev MINGOR-u  za sastanak vezano na tu problematiku. Kako usprkos WEB sastanku i mail korespodenciji nije postignut napredak u rješavanju problema odlaganja MKO s područja 15 JLS-ova iz Varaždinske županije, ponovno je poslan zahtjev za izdavanje naloga od strane MINGOR-a koji definira mjesto za odlaganje miješanog komunalnog otpada s područja Varaždinske županije sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, čl. 26. stavak 10 i članak 32, stavak 1. točka 5… Inspektorica u ovaj Zapisnik određuje rok od 7 dana uklanjanje navedene nepravilnosti i usklađenje s Dozvolom za gospodarenje otpadom. Stranka je o poduzetim mjerama dužna inspektoricu pisano obavijestiti u roku od 7 dana po potpisivanju ovoga zapisnika. Ako osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku inspektor rješenjem naređuje otklanjanje nedostatka i poduzima druge radnje za koje je ovlašten u slučaju utvrđivanja prekršaja ili kaznenog dijela. U Zapisnik je direktor Čistoće, Davor Skorza dodao da će TD Čistoća u navedenom roku pokušati otkloniti otpad sukladno zakonskim propisima ali problem će i dalje ostati ukoliko se ne postupi određenom članku 32.stavka 1 podstavka 5 odnosno članka 26 stavka 10 Zakona o održivom gospodarenju otpada – ističe se u Zapisniku kojeg je uz Davora Skrozu potpisala i viša inspektorica zaštite okoliša Miljenka Kliček.

Prema svemu napisanom, napominje Franjo Puškadija, nitko nema apsolutno pravo govoriti o tome da nije znao, ali isto tako da nitko nije htio pomoći u rješavanju problema.

– I sad su se našli „najkompetentniji“ platforma Budimo grad i udruga Varaždinsko smeće iz čijih redova pojedinci pozivaju javno na linč dosadašnju vlast, MO Poljana Biškupečka i direktora Skrozu. Zanimljivo je da je upravo novozaposlena u Gradu Varaždinu PR stručnjakinja Vesna Haluga predsjednica Skupštine Piškornica -sanacijsko odlagalište d.o.o koje nije htjelo izmijeniti ugovor u kojem se od strane TD Čistoća tražilo povećanje kapaciteta i oglušilo se na mailove i pozive iz TD Čistoća! Zanimljivo je i da je Vjeran Strahonj,a kao član NO TD Čistoća sve to dobro znao, pa prešutio, odnosno samo svoje subjektivno mišljenje je iznio. Zanimljivo je i da Haluga u PR-ovskom priopćenju gradonačelnika Bosilja, u svezi rješavanja problema veliča upravo ulogu udruge Varaždin bez smeća a ne dobronamjernost Bosilja da održi, konačno nakon 8 dana sastanak sa MO Poljana. Naš odbor i dalje poziva sve uključene strane na zajednički konsenzus oko rješavanja nakupljenog MKO i da u ovoj temi nema politički obojenih strana – naglašava Puškadija.

Gradonačelniku bitniji produženi vikend pa otišao na more…

I dodaje:

– Morali smo javnost i mještane obavijestiti o nekim igrama koje je očito ipak netko drugi inscenirao a ne bivši gradonačelnik Ivan Čehok. Sve je vidljivo iz Zapisnika više inspektorice koji smo dobili na uvid. Još jednom napominjem da nije MO dopustio skladištenje MKO i nikad ni neće. Za vrijeme gradonačelnika Čehoka MKO se nije skladištio u pretovarnoj stanici već se isti dan odvozio. Spletom okolnosti, davnih godina je MO Poljana Biškupečka bila u prostornom planu Grada i Županije oderđena kao deponija. Od predviđene deponije uspjeli smo ju ipak prenamijeniti samo u pretovarnu stanicu i mi kao MO nismo to dopustili 1997. godine, a nećemo ni sad. Doista Vas molim da ne nasjedate raznim fake/lažnim Facebook profilima u dezinformiranju. Nažalost, dok birokracija i novi prozvani spasitelji uživaju u produženom vikendu, mi u Poljani Biškupečkoj smo osuđeni na smrad – zaključuje predsjednik MO Poljana Biškupečka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!