Povežite se s nama

U fokusu

Može li se stati na kraj prosjačenju? “Kad im prolaznici ne bi davali novac, tada ni ne bi prosili”

Objavljeno:

- dana

U samo osam dana dvojica su muškaraca na području Međimurja dobila zabranu posjećivanja grada Čakovca zbog prosjačenja. Policijska uprava međimurska tako je izvijestila da je u utorak, 12. srpnja, u popodnevnim satima javni red i mir na Trgu Republike u Čakovcu narušavao 28-godišnjak, koji je prilazio prolaznicima te ih prosio novac.

Policijski službenici PP-a Čakovec od 28-godišnjaka oduzeli su novac koji je stekao prosjačenjem te mu izrekli mjeru opreza zabrane posjećivanja područja Grada Čakovca u trajanju od osam dana. Osim toga, Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu protiv njega je podnesen i optužni prijedlog.

Sličan scenarij doživio je i 34-godišnjak, koji je javni red i mir narušavao u prijepodnevnim satima tjedan kasnije, u srijedu, 20. srpnja, u čakovečkoj Ulici kralja Tomislava. I njemu je oduzet novac te je uhićen i priveden u postaju, gdje mu je izdana mjera opreza zabrane posjećivanja Čakovca, no nakon saslušanja “zaradio” je i zadržavanje do 15 dana u zatvoru u Varaždinu.

Daljnja prevencija

Iz PU međimurske napominju da će policijski službenici, u suradnji s komunalnim redarima Grada Čakovca, i nadalje provoditi mjere s ciljem sprečavanja prekršaja prosjačenja te drugih prekršaja iz domene remećenja javnoga reda i mira. Ističu da je na području Međimurja tijekom 2021. godine ubilježeno ukupno pet prekršaja prosjačenja, dok skitnje nisu evidentirane.

– Sve sudske presude su pravomoćne. Izrečene su dvije zatvorske kazne, dvaput je izrečena tzv. uvjetna zatvorska kazna (kazna zatvora ukoliko se u roku od šest mjeseci ponovi isti prekršaj), kao i jedan sudski ukor. U dva navrata je dodatno izrečena zaštitna mjera udaljenja s područja općine u kojoj je prekršaj počinjen. Uza svaki prekršaj oduzeti su i predmeti prekršaja.

Od početka 2022. do 19. srpnja 2022. godine podnesene su četiri prekršajne prijave, od čega dvije za prosjačenje i dvije za skitnju. Dvije sudske presude su pravomoćne. Za prekršaj prosjačenja izrečena je uvjetna kazna zatvora od 15 dana ukoliko se prekršaj ponovi u roku od šest mjeseci. Izrečena je zaštitna mjera udaljenja iz mjesta počinjenja prekršaja, dok je za skitnju, uz izrečenu mjeru udaljenja, izrečena i novčana kazna.

Navedeni prekršaji su propisani u članku 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Za odavanje skitnji ili prosjačenju propisana je novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 nekadašnjih njemačkih maraka ili kaznom zatvora do 30 dana – objašnjavaju iz međimurske policije. Procjenjuju da je problem prosjačenja znatno izraženiji u odnosu na statističke pokazatelje, međutim u praksi građani vrlo rijetko prijavljuju takva ponašanja.

– I ovim putem pozivamo građane na suradnju, da u slučaju zaticanja nepoznatih osoba u prosjačenju, a posebno djece, odmah obavijeste policiju pozivom na broj 192 – apeliraju iz PU međimurske.

Gravitiraju Varaždinu

Problem je, dakle, očekivano najviše prisutan na izrazito frekventnim lokacijama kao što su centralna područja gradova, veći trgovi i slično, a visok postotak navedenih ponašanja ostane službeno neubilježen. Građani se za prijavu u pravilu odlučuju samo ako pojedinac tijekom dužeg razdoblja ponavlja izazivanje izrazito neugodnih situacija.

O navedenom problemu razgovarali smo i sa stručnjacima iz čakovečkoga te varaždinskog centra za socijalnu skrb, koji su nam dodatno pojasnili situaciju. Osobito nas je zanimala problematika iskorištavanja djece, odnosno maloljetnika, za ostvarivanje materijalne koristi, što je praksa raširena diljem Balkanskog poluotoka.

– U Međimurju skoro da i nema slučajeva prosjačenja djece. Centar za socijalnu skrb Čakovec dobiva povremene, vrlo rijetke prijave iz Varaždina o zatečenoj djeci ili odraslima iz Kuršanca u prošnji. Stanovnici romskog naselja iz Kuršanca inače više gravitiraju Varaždinu pa tako tamo i prose. U Čakovcu je nekolicina odraslih koji se upuštaju u prošnju, a naš stav je da prose zato što im se “isplati”: kada im prolaznici ne bi davali novac, tada ni ne bi prosili.

Prošnja je njihov način života i često ne žele pomoć sustava socijalne skrbi, jer tražimo od njih aktivnu uključenost u rješavanje osobnog problema (traženje posla, smještaj u kriznim situacijama i sl.) Nitko nije prisiljen na prošnju, uvijek se mogu obratiti za pomoć Centru za socijalnu skrb koji rješava probleme svih građana koji se nalaze u nepovoljnoj situaciji – bilo novčanim pomoćima, bilo priznavanjem smještaja ili raznim drugim uslugama koje su nam na raspolaganju – pojašnjava ravnateljica CZSS-a Čakovec Alenka Bilić, dipl. socijalna radnica.

Prosi manje djece

Da je tijekom zadnjih dviju godina došlo do značajnog smanjenja evidentiranih slučajeva maloljetničkog prosjačenja na području nadležnosti varaždinskog Centra za socijalnu skrb, ističe zaposlenica te ustanove Lidija Perši, mag. soc. rada.

– Ove godine nismo dobili nijednu prijavu vezanu uz prosjačenje maloljetnika, niti su pak stručni radnici bili pozvani na intervencije po pozivu djelatnika policije. Postoje saznanja da maloljetnici i odrasle osobe s područja Međimurja dolaze u prošnju u Varaždin i da su uočeni na frekventnim mjestima u gradu. Policijski djelatnici u tim slučajevima obavještavaju djelatnike nadležnog Centra za socijalnu skrb te se poduzimaju sve potrebne radnje shodno zakonskim propisima – objasnila je Perši.

Prema Obiteljskom zakonu, svatko tko vidi dijete kako prosjači trebao bi navedeno prijaviti policiji, jer se radi o kršenju prava djeteta. Na mrežnoj stranici Pravobranitelja za djecu (dijete.hr) također je moguće prijaviti slučaj dječjeg prosjačenja: za to je predviđena posebna rubrika. Djecu na to često prisiljavaju članovi obitelji. Pojava je ipak mnogo raširenija u većim gradovima poput Zagreba negoli kod nas.

U fokusu

Većina učenika je ispod osnovne razine znanja hrvatskog jezika: ˝To je zbog novih tehnologija˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, komentirao je, među ostalim, rezultate nacionalnog ispita u školama.

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao je poražavajući podatak da je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine.

-Djelom je to točno, a to je zato jer se odnosi na pisani zadatak. Zbog suvremenih tehnologija naši učenici se sve lošije pisano izražavaju, ali mi upravo na otme inzistiramo, na učeničkoj pismenosti materinskog jezika. Stvari se neće lako popraviti, na društvenim mrežama učenici, kao i svi mi, komuniciraju skraćenicama i anglizmima – rekao je Filipović u Novom danu na N1 televiziji.

I fizika je imala najgore ocijene.

-To je na državnoj maturi. To je jedan višegodišnji problem jer je ona loše stručno zastupljena u školama zbog tržišta koje je fizičare usmjerilo u neka druga profitabilnija zanimanja. Pitanje je u kojoj je mjeri težina zadataka primjeran usvojenom znanju, a treba uzeti u obzir da je ona izborni predmet i da ju polažu i oni kojima ne polaganje neće donijeti nikakvu štetu, kao što je obveznim predmetima, naveo je.

Filipović kaže da ovi rezultati nemaju nikakav utjecaj na upise u srednje škole, ali da su dobar pokazatelj.

Nastavite čitati

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje