Susrećući se sve više s pacijentima koji se bore s pretilošću, među liječnicima Opće bolnice Varaždin rodila se ideja za formiranjem multidisciplinarnog tima za liječenje pretilosti.
– Tim obuhvaća liječnike različitih specijalnosti, kako bi svatko sa svog područja rada mogao pomoći takvim pacijentima. U prvom redu tu su liječnice endokrinologinje Vesna Šimegi Đekić, dr. med., Izidora Osonjački, dr. med., Tina Slunjski, dr. med. i Janja Musulin, dr. med. koje već godinama liječe takve pacijente. Tim čine i psihijatrica Maja Vincek, dr. med., psiholog Ivor Hoić, mag. psih., nutricionistkinja Karmen Kokot, dipl. inž. preh. teh., te anesteziologinja Nina Novak-Fumić, dr. med. – objasnio je kirurg dr. sc. Alen Pajtak, dr. med., također član tima.
Alen Pajtak posljednja je pak karika u ovome lancu. Kao abdominalni kirurg, njegovo područje djelovanja je kirurško liječenje pretilosti, odnosno barijatrijska kirurgija.
– Ljudi obično misle da se ovdje radi o estetskom zahvatu, što nije točno. Riječ je o kirurškom zahvatu kojim se modelira anatomija probavnog sustava kako bi se pacijentima tom modulacijom omogućilo da izgube na tjelesnoj težini – pojasnio je Pajtak.
Kirurg Pajtak svoje znanje i vještine u ovom dijelu kirurgije stekao je tijekom specijalizacije u radu s pionirom barijatrijske kirurgije prof. dr. sc. Miroslavom Bekavcem Bešlinom, dr. med. te edukacijom u belgijskom Gentu i Ljubljani i upravo je to stečeno znanje htio primijeniti u varaždinskoj bolnici koja će tako postati bogatija za pružanjem još jedne kvalitetne zdravstvene usluge svojim korisnicima.
Zahvaljujući svom radu na formiranju tima, varaždinski liječnici uspjeli su ishoditi od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odobrenje za rad dvije ambulante. Jedna ambulanta za liječenje pretilosti djelovat će u sklopu internističkog odjela, dok će druga ambulanta za barijatrijsku i metaboličku kirurgiju djelovati u sklopu kirurške službe.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite tako bi pacijente upućivali u te ambulante, a članovi tima tada bi zajednički proučili slučaj, te za svakog pacijenta ponaosob odredili tijek liječenja. U svjetskoj zdravstvenoj literaturi postoje jasni kriteriji tko može biti korisnik ove usluge, a te kriterije prati i HZZO.
– Ako pričamo o kirurgiji, to su pacijenti koji imaju indeks tjelesne mase iznad 40 ili indeks tjelesne mase iznad 35 s različitim komorbiditetom. Pacijenti ispod te razine, a koji također spadaju u kriterij prekomjerene tjelesne težine nisu kandidati za barijatrijsku kirurgiju, ali su definitivno kandidati za liječenje. Također, pacijenti koji prema tim parametrima spadaju pod kirurško liječenje ne smiju biti pušači, a isključujemo i ljude koji pretjerano konzumiraju alkohol. Također valja naglasiti, kako od tih pacijenata, i prije nego što dođu do takve vrste operacije tražimo, da uz pomoć našeg stručnog tima, sami pokažu određenu inicijativu, budu aktivni i sami izgube dio tjelesne mase – pojašnjava Pajtak, dodajući kako samim operativnim zahvatom priča oko borbe s pretilošću ne završava: – Svi ti pacijenti tada postaju naši doživotni pacijenti koji se moraju redovito kontrolirati i što je još važnije, držati se određenih smjernica dobivenih od našeg tima.
Iako kandidata već ima, službenim početkom rada ovog multidisciplinarnog tima smatra se Simpozij „Liječenje pretilosti“ koji će 25. rujan ove godine biti održan u Varaždinu. Svi zainteresirani, a prvenstveno liječnici primarne zdravstvene zaštite, tako će se moći pobliže upoznati s radom tima. Na Simpoziju će, između ostalih, gostovati pionir barijatrijske kirurgije prof. dr. sc. Miroslav Bekavac Bešlin, dr. med, te dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med., subspecijalist endokrinologije i dijabetologije iz KBC Sestre milosrdnice. Simpozij zajednički organiziraju Opća bolnica Varaždin, Hrvatski liječnički zbor i Sveučilište Sjever koje je prepoznalo potrebu edukacije studenata sestrinstva o problemima vezanim uz pretilost, pa tako, od ove godine, studentima pruža mogućnost izbora kolegija „Barijatrijska kirurgija i skrb pacijenata s problemom pretilosti“.
Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.
Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.
Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.
Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.
Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je da su se radovi intenzivirali i maksimalno se koriste povoljni vremenski uvjeti. Radi se i po 12 sati dnevno, svaki dan, uključujući subote i nedjelje.
Radnici s bagerima, kamionima i ostalim radnim strojevima na jezeru u Trakošćanu nisu bili samo u dane uskrsnih blagdana i na Cvjetnu nedjelju.
Radovi na jezeru traju više od 30 dana, a nataloženi sediment koji se prikuplja odvozi se na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Bez obzira na blagdane, praznike i vremenske uvjete izvađen je sav sediment iz prvog dijela jezera. Prema sadašnjem planu voda bi se mogla puštati u taj prvi dio jezera već s prvim danima svibnja, otkriva nam Milan Rezo.
– Do današnjeg dana izvađeno je približno 60 tisuća kubika sedimenta, što bi značilo da se dnevno iskopa i odveze oko dvije tisuće kubika. Paralelno s vađenjem sedimenta pokrenuli smo i projekt i odabrali najpovoljnijeg projektanta za projektiranje i sanaciju erozija. Na lijevoj obali će se obaviti sanacija u dužini od 120 metara i taj dio ćemo urediti kamenim oblogom s kamenim nabačajem. Na desnoj obali, gdje je bilo takozvano bivše kupalište, uredit ćemo 100 metara uz potporni zid pomoću gabionskih zidova na visinu od metar i pol – objašnjava nam Milan Rezo.
Nakon završetka vađenja sedimenta na prvom jezeru, servisni, odnosno gradilišni putevi povlače se dalje, na druge dijelove jezera, a po potrebi će se ugraditi i kameni materijal.
– Kada povučemo sve servisne, odnosno gradilišne puteve, i to očekujemo oko 1. svibnja, onda krećemo s puštanjem vode unutar tog prvog dijela i paralelno s prestankom ispumpavanja, što bi značilo da će voda slobodno kroz temeljni ispust istjecati u rijeku Bednju – kaže Rezo.
Podsjetimo da su Hrvatske vode nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. Podsjetimo i da je i nedavna obilna kiša zakomplicirala tijek radova, ali sve se uspjelo nadoknaditi..
Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U međuvremenu će se obaviti sanacija erozija i klizišta.
Za sanaciju erozija Hrvatske vode osigurale su dodatna sredstva.
– Vrijednost investicija uređenja ovih pokosa koji su nastali erozijom je 500 tisuća eura i taj iznos se ne odnosi na onaj iznos koji je ugovoren za čišćenje jezera. Sanaciju Hrvatske vode financiraju kroz svoje preventivne, redovne i izvanredne mjere održavanja od poplava – objasnio nam je Rezo.
Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero do kraja popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
