Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu sve je više široj javnosti poznata po konstantnom ulaganju u svoje korisnike, djelatnike, opremu i resurse.

Stalno usavršavanje ovoga tima stručnjaka postalo je njihov standard i pravi životni primjer sintagme „cjeloživotno učenje“. Tako je MURID-ov tim odnedavno bogatiji za čak sedam „registered behavior techniciana“, odnosno registriranih bihevioralnih tehničarki.

Kako kaže jedna od navedenih sedam muridovki, logopedinja Anamarija Varga, to su osobe s licencom za provođenje terapije i programa po principu ABA-e, odnosno primijenjene analize ponašanja. Navedena je analiza pokazala visoku razinu uspješnosti u podučavanju novih vještina te smanjenju ponašanja koje ometa učenje i razumijevanje.

Motivacija

Bazira se na strogo individualnom planiranju i podučavanju baziranom na potrebama djeteta i obitelji. Poštivanje djetetovih osobnih interesa izaziva intrinzičnu motivaciju djeteta da mijenja i prilagođava svoje ponašanje. Oslanja se na više od pola stoljeća znanstvenog istraživanja u radu s osobama s raznim teškoćama i/ili poremećajima.

– Trenutno je u Hrvatskoj osam registriranih bihevioralnih tehničarki, od kojih samo jedna nije u MURID-u. Izravni rad s djecom temeljimo na znanstveno dokazanim metodama, prikupljanju podataka te promatranju i analizi snimki direktnog rada. Radimo pod supervizijom, za što je odgovorna naša supervizorica, odborom certificirana bihevioralna analitičarka Rea Vuksan koja je jedna od dvije osobe s takvim kompetencijama u ovome kraju Europe. Supervizor mora biti stručna osoba, a kompetencije potvrđuje The Behavior Analyst Certification Board, BACB – objašnjava druga MURID-ova djelatnica, učiteljica Maja Baksa, druga od sedmorke koja je položila „RBT“.

Optimalan razvoj

Cilj i svrha osnivanja MURID-a je promicanje dobrobiti sve male djece u Republici Hrvatskoj, osobito one s biološkim ili socijalnim rizikom za optimalan razvoj. To uključuje javno-promotivni, edukativni, istraživački i savjetodavni rad u području ranog razvoja djece, osobito djece s teškoćama u razvoju, odnosno u djece s rizikom za njihov nastanak.

Skrb za malu djecu nedjeljiva je od skrbi za njihove roditelje, odnosno obitelj.
Primijenjena analiza ponašanja jedina je znanstveno učinkovita metoda koja mijenja ljudsko ponašanje, kako djece s teškoćama u razvoju, tako i sve druge oblike neadekvatnih ponašanja svih ljudi (ovisnosti, delinkvenciju i sl.)

Ova metoda rada je jedina priznata i implementirana u sustave rehabilitacije u Americi i Kanadi koje financiraju državni proračuni jer je u pedesetak godina dokazala svoju učinkovitost. Edukacija i implementacija iziskuju dugotrajan proces i velike financijske izdatke te je ABA dosad bila gotovo nedostupna u Hrvatskoj: na mjestima gdje se upotrebljavala većinom su je provodili samoprozvani i needucirani stručnjaci, zbog čijih krivih i neetičnih pristupa postoje predrasude i iskrivljeni stavovi o njoj.

Metoda se bazira na vrlo jasnom i objektivnom pristupu djetetu, definiranju njegovih interesa i motivatora, definiranju potreba roditelja te realnim mogućnostima implementacije rehabilitacijskih tehnika u svakodnevni život.

Njezina specifičnost je jasna mjerljivost utjecaja, objektivna evaluacija napredovanja te stalna individualizacija i generalizacija naučenog te primjena na životne situacije.

Napredak

– Zahvaljujući principima ABA-e, timovi stručnjaka mogu se uskladiti i raditi ujednačeno, što je ključno da bismo osigurali napredak djeteta! – kaže edukacijska rehabilitatorica Marija Repalust koja se isto ponosi titulom „RBT-ovke“.

Ispit su su djevojke polagale u Pragu, budući da u Hrvatskoj ne postoji centar za certificiranje:

– Naglasak pri radu s djecom u skladu s ABA-om jest na pozitivnim emocijama, zabavi te igri. Važno je da dijete ima prikladnu motivaciju. Sve uspjehe postižemo uglavnom putem igre! – dodaju odgojiteljica Martina Vrbanec te edukacijska rehabilitatorica Karolina Blagović-Perčić.

Vraćanje uloženog

Osim spomenutih, ispit su položile i edukacijske rehabilitatorice Nikolina Horvat te Petra Marković. U svemu ih svesrdno podržava izvršna direktorica MURID-a, Silvija Pucko, koja uvijek nastoji zaposlene u Udruzi poticati na usavršavanje:

– Kod nas je minimalno pet posto direktnog rada pod supervizijom – zauvijek! Mjeri se radna učinkovitost, supervizorica nas usmjerava, kako bi to i trebalo biti. Sve to je veoma poticajno za napredovanje i rad na sebi. Imali smo sreće što je naša supervizorica, inače Kanađanka hrvatskoga porijekla, završila u Hrvatskoj, budući da je vrlo malo ljudi educirano u ovome području. Cijeli naš stručni tim prošao je niz edukacija te stekao znanja i vještine njihove implementacije u direktnoj ranoj intervenciji. Proces edukacije naših sedam novopečenih tehničarki stajao nas je, ako uključimo sve elemente, 350.000 kuna.

Svi u Udruzi osjećamo se, zbog prirode posla, osobno odgovornima da poboljšamo život djeci s teškoćama i njihovim roditeljima. S druge strane, odgovorni smo i onima koji nas financiraju. Zato je važno napomenuti da jedna kuna uložena u ranu intervenciju danas ubuduće generira smanjenje socijalnih i drugih izdataka u vrijednosti od sedam kuna. To nije teško izračunati – objašnjava Silvija. Dodaje da će se MURID-ov tim i dalje usavršavati, polaziti edukacije i svoje znanje nastojati vratiti, odnosno uložiti u društvo.