Povežite se s nama

U fokusu

Muškarci na sjeveru Hrvatske češće su dužnici nego žene

Objavljeno:

- dana

Vlada je produžila do 18. listopada ove godine rok trajanja posebnih okolnosti koji se odnosi na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.

Mjera je donesena uslijed okolnosti nastalih zbog koronavirusa.

Prema odredbama Zakona, FINA prestaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na sve fizičke osobe, a iznimno se ovrha nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

Slijedom navedenog, prema podacima koje je obradila FINA, 30. lipnja 2020. godine 9411 građana nije podmirilo svoje dospjele neizvršene osnove za plaćanje. Dug građana iz osnova iznosio je 823 milijuna kuna. Usporedbe radi, prije koronavirusa, krajem lipnja 2019. godine evidentirana su 256.322 građana s neizvršenim osnovama, a dug je iznosio 16,64 milijarde kuna.

Građani koji žive na području Varaždinske i Međimurske županije i u ovoj su godini opterećeni dugom, pokazuju podaci FINA-e. Ova je agencija objavila podatke za navedeno razdoblje kada se provode samo nužne ovrhe jer je epidemija, a oni pokazuju da je najviše dužnika, i jednako tako najveći iznos njihova duga, u Gradu Zagrebu. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji (0,3 %).

Prema broju građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Čakovec, Vinkovci, Vukovar, Osijek, Križevci, Sisak, Pula, Bjelovar, Đakovo, Rijeka i Varaždin s 0,3 % građana.

Sjever

Kada se gleda dug po županijama, stanovnici Varaždinske županije su u većem dugu od Međimuraca. Kako je već spomenuto, prvi su Zagrepčani, stanovnici Varaždinske županije su na devetome mjestu, a Međimurci na 15. mjestu. Na području Varaždinske županije je tako 377 dužnika, a oni ukupno duguju 21,5 milijuna kuna. U Međimurskoj županiji su 243 dužnika, a ukupni dug iznosi 15,4 milijuna kuna.

Analiza građana zbog dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje u cijeloj Hrvatskoj prema kriteriju spola pokazala je da je u apsolutnom broju najviše muškaraca, 8036 (odnosno 85 %), dok je žena 1375 (odnosno 15 %). Od 823 milijuna kuna duga na muškarce se odnosi 736 milijuna kuna (udio 89 %), a na žene preostalih 87,4 milijuna kuna (udio 11 %).
Omjer se gotovo može preslikati na Varaždinsku i Međimursku županiju. Naime, od već 377 navedenih dužnika u Varaždinskoj županiji 81 % su muškarci, a u Međimurju na jači spol otpada 86 % svih dužnika do 30. lipnja ove godine.

Iznosi

Prema obrađenim podacima evidentiranima u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, najveći dio duga na razini države, u iznosu od 437,7 milijuna kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema građanima kao vjerovnicima. Ovo je očekivano s obzirom na to da je ovrha nastavljena u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje alimentacije, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama) i drugim slučajevima propisanima Zakonom. Dug građana prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing, factoring i osiguravajućim društvima te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje) iznosio je 9,4 milijuna kuna (bez kamata), što je udio od 1,1 %.

Iz analize duga građana prema iznosu duga vidi se da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 50.000 kuna, ali manji od 100.000 kuna.

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati