Naslovna fotografija: Mario Golenko

Muzej Međimurja Čakovec iznimno je aktivan uz kreiranje digitalnoga sadržaja na svojoj mrežnoj stranici te na društvenim mrežama.

Svakodnevno objavljuju u rubrikama Predmet dana i Međimurska kronika, a aktualne su i virtualne izložbe. Stalni postavi Muzeja Međimurja i Izložbeni salon otvoreni su za javnost uz poštivanje mjera protiv epidemije koronavirusa. Na snazi je ljetno radno vrijeme (ponedjeljak – petak od 7 do 18 sati, subota od 10 do 14 sati). Grupni obilasci mogući su za maksimalno petero osoba odjednom.

– Pozivamo vas da nas pratite i on-line na našim mrežnim stranicama (mmc.hr te facebook.com/muzejmedjimurja) gdje svakodnevno za vas kreiramo virtualni sadržaj! Svakoga dana kustosi objavljuju po jedan predmet iz našeg bogatog fundusa uz pojašnjenje konteksta i vremena u kojem je nastao, kako i zašto je korišten te otkud je i kako dospio u naš Muzej. Zato pohitajte na naše stranice i pročitajte priče! – poručuju iz Muzeja. Neke od predmeta razgledajte u prilogu.

Osim toga, dostupne su i virtualne izložbe “Grad Bezeredija”, “Zamož iti”, “Čudesan svijet Petra Sabola”, virtualna izložba povodom 45. obljetnice prvog postava Likovne galerije Muzeja Međimurja, “Ljuboslav Ljubo Kuntarić” te “Josip Štolcer Slavenski”.

Ni radovi na obnovi fortifikacije Staroga grada Zrinskih i pretvorbi u novi Muzej nematerijalne baštine unatoč epidemiji koronavirusa nisu stali. Svakodnevno se radi uz obavezne preporučene mjere zaštite. Faksimil barokne zgrade desno od glavnog bastiona gotovo je u potpunosti završen, kao i toranj, dok je postavljanje nove nadstrešnice u tijeku.

Askos, starije željezno doba, Zbirka prapovijesne građe arheološki nalaz Goričan

Askos – nazovimo ga međimurski askos – jedan je od najljepših i najočuvanijih uporabnih i obrednih predmeta te vrste u Hrvatskoj. Na ručki se nalaze stilizirani bikovi. Te životinje imaju posebno mjesto u mitologiji drevne Grčke, ali i u kulturi plemena Kelta, koja su u doba askosa obitavala u Europi, od Irske i Britanije do Ukrajine. Bik je u svim kulturama simbol plodnosti, fizičke snage, seksualnosti, ustrajnosti, rada. Bik je također bio i simbol velikog luksuza i bogatstva, pa ga nalazimo u grobnim humcima najistaknutijih pripadnika plemenskih vođa i ratnika. To je bio slučaj i u Goričanu.

Zub vunastoga mamuta, Zbirka paleontološke građe arheološki nalaz Šljunčara Ivanovec

Izuzetno dobro prilagođen ekstremnoj hladnoći te ishrani suhom, travnatom vegetacijom bio je vunasti mamut – „vlasnik” zuba. Bio je jedan od najvećih pripadnika ledenodobne faune, a mogao je doseći preko 3,4 metara visine i težiti više od 6 tona. Imao je dugu i gustu zaštitnu dlaku, debele naslage masti i kljove kojima je čistio snijeg s raslinja. Pripada velikoj grupi rilaša, čiji razvoj počinje u eocenu u Africi, a od koje su danas jedina živuća vrsta ostali afrički i indijski slon. Populacija je ovih životinja izumrla prije oko 10 000 godina, neposredno nakon završetka posljednjega ledenog doba, kada globalnim zatopljenje nastaju klimatski pojasevi poput današnjih.

Kalup za hladnetinu, 2. pol. 19. st., Zbirka cehalija Izradio: Josip Polanec

Bakreno posuđe se još i danas smatra visoko kvalitetnim posuđem, a vrhunski chefovi rado ga koriste u profesionalnim kuhinjama radi osobitih svojstva. Naime, kako je bakar brzi provodnik topline, posuđe se brzo zagrijava te se toplina ravnomjerno širi površinom posude i penetrira u hranu ravnomjerno i podjednako sa svih strana. Hrana se ne lijepi za dno bakrenog posuđa onako često kako je to slučaj s posuđem od ostalih metala. Na području Varaždina i Čakovca kotlarsko zanimanje bilo je vrlo cijenjeno.

Orden Reda željezne krune, 1914., Zbirka medalja, odlikovanja i plaketa

Riječ je o jednom od najvažnijih odlikovanja u Habsburškoj Monarhiji u razdoblju 19. i početku 20. stoljeća. Osobe odlikovane ovim ordenom nosile su počasni naslov viteza Reda željezne krune.

Povijesni je kuriozitet da je Red željezne krune zapravo osnovao Napoleon Bonaparte u spomen na svoju krunidbu za kralja Italije u Milanu 1805. godine kada je bio okrunjen starom krunom langobardskih kraljeva poznatom i pod nazivom „Željezna kruna“. Prema legendi kruna sadrži željezni čavao s kojim je Isus Krist bio raspet na križu.