Povežite se s nama

U fokusu

Na dionici brze ceste Varaždin – Cerje Tužno bit će nadvožnjak, podvožnjak i tri čvorišta

Objavljeno:

- dana

Gradnja brze ceste od Varaždina do Bednje spada među najvažnije projekte u narednom razdoblju za Varaždinsku županiju. Ista cesta bi s vremenom trebala imati svoj nastavak i kroz Krapinsko-zagorsku županiju te tako na najbrži način prometno povezati dvije županije.

Prva je na redu gradnja dionice od Varaždina do Cerja Tužnog koja samo što nije počela. Više detalja saznali smo od investitora Hrvatskih cesta.
– Radovi na ovoj dionici će započeti odmah po ishođenju građevinskih dozvola za Fazu A (odnosno izmještanje HEP ODS-a) i Fazu I (izgradnja sjevernog kolnika Varaždin – Cerje Tužno). Zahtjevi za građevinske dozvole predani su u svibnju 2024. godine nakon dugotrajnog rješavanja imovinsko pravnih poslova kako bi se prikupili dokazi pravnog interesa koji su neophodni za ishođenje građevinskih dozvola. Predviđeni rok za izvođenje radova dionice Varaždin – Cerje Tužno je 36 mjeseci. Točan dinamički plan izvođenja radova dati će izvođač, a ovisi o tehnologiji i raspoloživim resursima – uvodno su pojasnili iz Hrvatskih cesta.

Arheološki radovi

Ipak, prvo se moraju odraditi arheološki radovi koji se trenutno odvijaju na poljima uz jugozapadnu zaobilaznicu Varaždina na potezu od Poljane prema Nedeljancu.
– Ugovoreno je izvođenje probnih arheoloških istraživanja, odnosno probni rovovi, na trasi buduće brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina s tvrtkom Lupercal M.T. d.o.o. s rokom od jednog mjeseca. Radovi se izvode na Fazi I, odnosno budućoj dionici Varaždin – Cerje Tužno, točnije na sedam lokacija koje su definirane posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Varaždinu – objašnjeno je iz Hrvatskih cesta, a iz Ministarstva kulture dodali su da temeljem prethodnog odobrenja djelatnici Instituta za arheologiju iz Zagreba proveli su arheološki površinski terenski pregled.

Arheološki radovi koji se trenutno odvijaju na poljima uz jugozapadnu zaobilaznicu Varaždina

Pri tom terenskom pregledu prikupljena je i obrađena 271 skupina pokretnih arheoloških nalaza s ukupno 3532 pojedinačna arheološka nalaza. Nađeni su ulomci keramičkih posuda, ulomci građevinske keramike (opeka/crijep), obrađeni kameni nalazi, željezni predmeti, šljaka (otpad od tehnoloških procesa) i staklo. Nalaze je kronološki moguće podijeliti od prapovijest (brončano doba) i antike (rimsko doba), preko kasnog srednjeg i novog vijeka do kasnog novog vijeka i recentnog doba (etnologija). Većinu prikupljenih ulomaka čine nalazi koje je moguće pripisati razdoblju od kasnog novog vijeka do recentnog doba. Prema onome što je nađeno, dodali su iz Ministarstva kulture, bilo je moguće izdvojiti sedam prostorno odvojenih položaja na kojima se pojavljuju površinski arheološki nalazi koje je moguće pripisati razdoblju prapovijesti, antike, kasnog srednjeg i ranog novog vijeka te je na tim lokacijama moguće očekivati očuvane arheološke strukture.

– Na tih sedam lokacija sada se provode arheološka istraživanje probnim rovovima, kako bi se jasnije definirao arheološki potencijal tih prostora te prostorni obuhvat pretpostavljenih arheoloških struktura (dubina slojeva, rasprostiranje arheoloških objekata te stratigrafija). Planirana površina istraživanja je oko 9000 m2, a traje od 27. svibnja do 5. srpnja 2024. godine. Ovisno o stvarnim nalazima prilikom tih istraživanja, Konzervatorski odjel u Varaždinu će za te lokacije utvrditi hoće li biti potrebno u potpunosti arheološki istražiti unutar obuhvata buduće brze ceste ili će prilikom izgradnje brze ceste biti dovoljno samo vršenje arheološkog nadzora. Za ostatak trase brze ceste propisano je provođenje arheološkog nadzora prilikom izvođenja zemljanih radova na terenu, zbog zaštite eventualne arheološke baštine. Sve to se radi prije početka gradnje i tijekom zemljanih radova na izgradnje ceste, kako bi investitor na vrijeme bio upoznat s eventualnim ograničenjima, pa arheološki radovi ne bi smjeli utjecati na izgradnju buduće brze ceste. Na lokaciji u Poljani Biškupečkoj površinskim pregledom utvrđeno je postojanje pokretnih arheoloških nalaza, mahom iz razdoblja antike te nešto manje iz razdoblja prapovijesti. Je li tu riječ doista o arheološkom nalazištu, pokazat će probna arheološka istraživanja koja su u tijeku, no do sada se nije naišlo na kulturne slojeve ispod površine. Također, u blizini ovih lokacija nisu poznata druga arheološka nalazišta – stoji u zaključku Ministarstva kulture.

Trasa

Za izvođača radova prve faze brze ceste izabrana je tvrtka Zagorje gradnja, a cijena radova je 25.467.119 eura (bez PDV-a).

Početak trase je u čvorištu Cerje Tužno nakon kojeg trasa minimalno zadržava smjer sjeveroistoka te skreće prema istoku, gdje se trasa brze ceste križa s lokalnom prugom. Nastavno trasa prati smjer istoka obilazeći naselje Tužno i Črešnjevo sa sjevera te se spaja na postojeću zapadnu obilaznicu Varaždina, istočno od naselja Poljana Biskupečka.

Cesta će biti građena za vožnju od 100 km/h te će zato imati dva vozna traka od 3.5 metara, te će biti napravljeni rubni trakovi i bankina i berma.

Na prvoj dionici bit će tri raskrižja. Prvo je čvorište Cerje Tužno gdje će biti napravljeno kombinirano raskrižje sa županijskom cestom kod Črešnjeva. Drugo čvorište je Vidovec, a tu će biti kombinirano raskrižje sa županijskom cestom kod Krkanca, a treće čvorište je Varaždin, odnosno spoj na obilaznicu i to će biti spoj tipa truba. Dionica od Varaždina do Cerja Tužnog imat će i dva nadvožnjaka. Prvi je nadvožnjak Vidovec koji će biti dugačak gotovo 239 metara te će ići preko pruge i ceste. Za obilaznicu Varaždina pak će biti napravljen podvožnjak Poljana dugačak 66 metara.

Očekuje se da će izgradnja prve dionice ceste ipak omesti u nekoj svojoj fazi prometovanje na postojećim cestama, ali tada će biti uspostavljena privremena regulacija prometa.

– Gotovi su glavni projekti za Fazu II, sjeverni kolnik dionice od čvorišta Cerje Tužno do čvorišta Ivanec, ovjereni su parcelacijski elaborati te je u tijeku prikupljanje dokaza pravnog interesa. Građenje će započeti po ishođenim građevinskim dozvolama te sukladno financijskom planu Hrvatskih cesta – završno pojasnili iz tvrtke investitora.

U fokusu

U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira njihovo oglašavanje te se uvodi registar isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi odvraćanja građana od igranja takvih igara.

Premijer Andrej Plenković kazao je da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

– S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost – rekao je.

Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

– Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cijelini – zaključio je Primorac, koji je novitete u sferi regulative igara na sreću detaljno predstavio sredinom ožujka, kada su zakonske izmjene upućene u javno savjetovanje.

Tada je između ostalog bilo riječi i o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo tada čuti, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Nastavite čitati

U fokusu

Dodijeljeni ugovori za financiranje RCGO Piškornica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu sastanka Vlade RH sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, 10. srpnja održano je svečano potpisivanje i dodjela ugovora o privremenom financiranju projekata Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica.

Time se se osiguravaju potrebna sredstva za nastavak izgradnje ovog centara za gospodarenje otpadom.

U skladu s obvezama iz Plana o gospodarenju otpadom, Vlada Republike Hrvatske donijela je 4. travnja 2024. godine Odluku o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju četiri centra za gospodarenje otpadom. Odlukom je određeno da će se za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, do potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., dosadašnje financiranje privremeno nastaviti u 2024. godini prema postojećim omjerima sufinanciranja iz inicijalno sklopljenih OPKK ugovora.

Okončana i formalna procedura potpisivanjem ugovora kojim se omogućuje nesmetani nastavak projekta. Privremeno financiranje u 2024. godini se ostvaruje na način da se 90 % sredstava osigurava iz EU fondova (udio 69,9975 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (udio 20,0025 %), dok 10% osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukupno, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osiguralo je sufinanciranje u iznosu od 5,6 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodao je dodatnih 1,6 milijuna eura. Ostatak od 800.000 EUR osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime se osigurava ukupni iznos financiranja projekta od 8 milijuna eura.

Ugovor su potpisali Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Mladen Ružan, direktor RCGO Piškornica. Potpisivanju su također prisustvovali župani svih županija vlasnika RCGO Piškornica: Anđelko Stričak (Varaždinska županija), Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Darko Koren (Koprivničko-križevačka županija) i Matija Posavec (Međimurska županija) te Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU.

Ugovor omogućava daljnju realizaciju projekta RCGO Piškornica, koji će kao dio sustava a prema svojoj ulozi u hijerarhiji gospodarenja otpadom pozitivno utjecati na postizanje ciljeva definiranih strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom te doprinijeti daljnjem smanjenju odlaganja neobrađenog otpada i povećanju stope recikliranja.

– Svakodnevno svjedočimo koliko je bitna zaštita okoliša, odnosno gospodarenja otpadom. O projektu Uspostave RCGO Piškornica čiji su osnivači Varaždinska i Međimurska županija, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija te Općina Koprivnički Ivanec govorilo se godinama. Međutim, unatrag godinu-dvije vide se konkretni pomaci, odnosno započelo se s projektiranjem, a potom kreće i sama izgradnja tog centra. Tek po njegovoj izgradnji moći ćemo reći da smo napravili jedna značajan iskorak u gospodarenju otpadom – naglasio je župan Stričak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje