Povežite se s nama

Život i društvo

Na festivalu “Đurek 60“ predstavljene zanimljivosti ovog varaždinskog kvarta

Objavljeno:

- dana

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok sa zamjenicom Sandoma Malenicom te predsjednikom gradskog vijeća u subotu su prisustvovali Festivalu zajednice ĐUREK 60 koji je održan u Parku 7. gardijske brigade HV Puma.

Uz predstavljanje vrijedne arhitektonske baštine kvarta Đurek, održane su izložbe radova učenika II. OŠ Varaždin, članova Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma i vrtićaraca iz Dječjeg vrtića Varaždin – Aleja, radionice, šetnja kvartom uz vodstvo Društva arhitekata Varaždin te su se predstavili stanovnici kvarta pričajući posjetiteljima zanimljive priče o povijesti Đureka.

– Đurek je bio radnički kvart, koliko se sjećam tu su nekad bili radnici Varteksa, ali i drugi. Budući da sam bio malo dijete dok je kvart nastao, moje sjećanje seže od kad se on već malo izmijenio. Najviše sjećanja imam od kada smo ga mi mijenjali, odnosno od kad sam postao gradonačelnik. Rekonstruirali smo prometnicu, napravili nogostupe, pomaknuli parkirališta, a sad ovaj kvart poprima jednu suvremeniju dimenziju, tu su i dječja igrališta, vjerojatno ih je ovdje i najviše u gradu, unutar kvarta i na obodima. Đurek je lijep kvart i ovaj EU projekt koji smo vodili pokazuje kako su nam važna sjećanja i uspomene koje nas vežu na neko naselje. Iako su ulice promijenile imena, ovaj kvart i dalje svi zovu Đurek, po starom nazivu Đure Salaja. Administrativno možemo stvari mijenjati, ali sjećanja ljudi ostaju i žive – rekao je gradonačelnik Ivan Čehok.

Iako je Varaždin uglavnom percipiran kao grad baroka, on ima i drugu bogatu arhitektonsku baštinu koju ovaj festival pokušava približiti građanima.

Pored vrijedne arhitektonske baštine, na festivalu su se predstavili i stanovnici kvarta, ljudi koji tamo žive, njihove priče i doživljaji. Na taj način potiče se stvaranje i inspiriranje urbanih zajednica te smanjenje stupnja socijalne isključenosti i izolacije.

 

Život i društvo

Na godišnjici su se okupili varaždinski gimnazijalci te poručili: “I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

“I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Uz fotografiranje i aperitiv počelo je druženje povodom 60 godina mature.

U varaždinskom Garestinu 24. lipnja okupili su se bivši učenici Prve gimnazije Varaždin koji su maturirali 1962. godine. Razrednik im je bio Drago Gorski. U razredu ih je bilo 28, u međuvremenu ih je preminulo šestero. Na druženje povodom okrugle godišnjice mature došlo ih je 18.

– Mislim da nas se okupio lijep broj za godine koje imamo. Većina nas i dalje živi na varaždinskom području, ali došli su kolege iz Zagreba, Čakovca i Lendave – rekli su nam oni koji su došli na proslavu.

Rekli su da je većina završila fakultete te da se ne mogu požaliti kako žive.

– Puno se toga promijenilo u 60 godina. Niti mi slušamo mlade niti oni nas. Mi smo nekad puno hodali po Korzu, baš svaki dan. To je bilo mjesto druženja i upoznavanja simpatija. Da imam lipu za svaki put kada sam prošao po Korzu, bio bih bogat. I mojoj djeci je to već neshvatljivo jer je nama to bio izlazak. Išli smo van oko 18.30 i u 22 sata si morao biti doma. Volimo sjesti i razgovarati o tim vremenima. Bilo nam je lijepo! – prisjetio se Mihovil Hrain.

Hrain nam je rekao da su do 50. godišnjice proslave imali u večernjim satima uz bend do jutra, ali tada su se prebacili na popodnevni termin jer je mnogima tako lakše.

– U našem razredu nije teško organizirati godišnjice. Gotovo svi odmah pristanu kad ih nazovem. U šali kažu da neće doći na proslavu samo ako umru ili im se nešto dogodi. Svi smo si ostali jako dobri. Sretni smo kad se nađemo na godišnjici i “potračamo” jer se ne vidimo puno, a neki imaju i zdravstvenih problema. Želimo se nalaziti dokle ćemo moći! – jasan je Hrain.

Ovi iskusni gimnazijalci poručili su ovogodišnjim maturantima: “Pamet u glavu!”

Nastavite čitati

Život i društvo

Stručnjaci predlažu borbu protiv vrućina sladoledom, salatama, vodom i roštiljom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma.

Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita, ističu stručnjaci HZJZ-a.

Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .

Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…

Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.

Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja

Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.

Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:

– Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.

– Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.

– Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.

Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.

Sladoled – savršena ljetna slastica

Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.

Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali

Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje