Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo je u srijedu 29. studenog 2023. Izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vezanu uz osiguranje provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj.

Izjava glasi:

Već duže vrijeme arhitektonska djelatnost u Republici Hrvatskoj proživljava marginalizaciju uza sve teže uvjete rada, kreativnog djelovanja i opstanka u naslijeđenim okvirima što su u kontinuitetu stvarani zalaganjem brojnih generacija projektanata i ponajboljih korifeja naše struke. Sustavnim nekvalitetnim promjenama zakona i propisa te arbitrarnim tumačenjem legislativnih odluka onemogućava se slobodno arhitektonsko stvaralaštvo kao dio nacionalne kulture i šteti mu se.

Cjelovito, učinkovito i održivo oblikovanje prostora kao bitne sastavnice hrvatskoga urbanog identiteta glavni su zadaci djelovanja arhitekata u stvaranju kvalitetnoga životnog habitusa za sve naše građane.

Moglo bi Vas zanimati:

Od 10 najvećih hrvatskih obrtnika četiri su u Varaždinskoj županiji, na tronu je Auto-Ivec

Među deset najvećih hrvatskih obrtnika četiri su u Varaždinskoj županiji, tri u Splitsko-dalmatinskoj, dva u Bjelovarsko-bilogorskoj i jedan u Istarskoj....

Javnim istupanjem i aktivnim djelovanjem Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je tijekom proteklih desetak godina učestalo upozoravala na nastale probleme u domeni planiranja, uređenja prostora i kulture građenja te, posljedično, na njihovo gomilanje bez volje za dijalogom i suštinskim rješenjem. Naše inicijative za suradnju kod subjekata koji se bave navedenim pitanjima nisu naišle na interes već se, naprotiv, donose odluke štetne za struku, koje onemogućuju kvalitetno i etički odgovorno sudjelovanje arhitekata u oblikovanju prostora i okoline u kojoj živimo.

Slijedom inicijative za opstanak institucije urbanističkih i arhitektonskih natječaja kao nezaobilazne metode za očuvanje i unapređenje kvalitete hrvatskoga izgrađenog prostora Akademijino Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora sa zabrinutošću prati aktualne promjene legislative u domeni provedbe javnih natječaja, koji su se kroz strukovnu tradiciju dugu gotovo 150 godina dokazali kao krucijalno sredstvo za izbor najboljih arhitektonskih i urbanističkih rješenja za važne intervencije u prostoru.

Natječaji su razvijani kao najbolji i najpoticajniji oblik zaštite javnog interesa pri dobivanju vrsnih rješenja za ključne lokacije i bitne građevine i prostore. Kao plod natječaja ostvarena su mnoga remek-djela hrvatske moderne i suvremene arhitekture, poput crkve sv. Blaža u Zagrebu, poljudskog stadiona u Splitu, stare i nove zgrade NSK, Krematorija u Zagrebu i niza drugih.

Tema vlasništva parcele, što se sada inaugurira kao jedini kriterij za (ne)mogućnost provedbe kompetitivnog postupka, nikada nije utjecala niti bi smjela utjecati na odluku o potrebi javnih kreativnih natječaja za urbanistički delikatne i arhitektonski zahtjevne zadatke već je jedini relevantni kriterij koji je u domeni arhitekture i urbanizma moguće podržati briga za očuvanje kvalitete prostora, afirmaciju urbane kulture naših gradova i gradnju najbolje arhitekture – upravo putem natječajnih procedura.

Pridružujemo se stoga zalaganju strukovnih i znanstvenih institucija, uz podršku europskih asocijacija, da se od tako izrazito štetnoga legislativnog rješenja odustane i da se tema arhitektonskih natječaja, osobito potrebe i načina njihove provedbe, ostavi u ekspertnoj ingerenciji struke, koja je i do sada odgovorno pridonosila najboljem oblikovanju prostora i arhitekture, te snažno podržavamo izjavu na tragu iznesenoga.

Na održanoj 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždinskih Toplica, raspravljalo se o važnim temama, a posebno se ističe najnovija porezna reforma koja donosi niz promjena. Gradski porezi obuhvaćaju porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez na korištenje javnih površina. Osim toga, donesena je odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Niža porezna stopa iznosi 22%, dok je viša porezna stopa postavljena na 33,60%.

Gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica Dragica Ratković istaknula je kako se ovom odlukom djelomično nadoknađuju sredstva od prireza koji se ukida.

-Ta su nam sredstva nužna budući da se ona koriste za školstvo, novčane pomoći, kulturu, religiju, sport, civilnu zaštitu i mnoge druge javne potrebe. Unazad nekoliko godina podigli smo standard u gotovo svim segmentima života našeg grada. Ne samo da želimo zadržati taj nivo već ga i dalje podizati – kazala je Ratković.

Tijekom sjednice, Gradsko vijeće usvojilo je izmjene Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Varaždinskih Toplica. Poboljšanjem uvjeta zaposlenika potvrđuje se posvećenost Grada prema unapređenju uvjeta rada u svim sektorima.

Moglo bi Vas zanimati:

Varaždinska županija: najveću dobit lani imala tvrtka iz Novog Marofa, a neto dobit svih poduzetnika bila 1,9 milijardi kuna

U Varaždinskoj županiji u 2022. godini, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, sjedište je imalo 4673 poduzetnika, kod kojih je...

Dodajmo da je Gradsko vijeće prihvatilo Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu.

-Kroz usvajanje ovih planova, Gradsko vijeće i ja kao gradonačelnica prepoznali smo važnost prevencije, pripreme i brze reakcije kako bismo zaštitili naše sugrađane i imovinu – zaključila je gradonačelnica Ratković.