Povežite se s nama

Kultura

Na pozornici bugarske Državne opere u Mozartovoj “Čarobnoj fruli”

Objavljeno:

- dana

JELENA ŠTEFANIĆ

Prvo nije htjela biti „baba koja tuli“, onda je otkrila da je opera njezina ljubav, a prošlog je tjedna nastupila u bugarskoj Državnoj operi. Jelena Štefanić, operna pjevačica iz Varaždinskih Toplica, u desetak je godina operne karijere nastupila na brojnim domaćim i stranim pozornicama. Ipak, nastupati u Državnoj operi veliki je prestiž.

Pjevala je u Mozartovoj „Čarobnoj fruli“. Iako joj je bila ponuđena jedna od najatraktivnijih ženskih opernih uloga, Kraljica noći, ona je to – odbila i pjevala je Prvu damu. Uloga Kraljice noći atraktivna je zbog zahtjevnosti i ne mogu je pjevati svi glasovi nego, kako su nam pojasnili stručnjaci, striktno soprani dramske kolorature koji imaju te „stratosferne“ visine f3 – kao što je Jelena Štefanić.

Kraljica noći

– Uloge su mi se preklopile. Na audiciju za Državnu operu sam išla lani. Dugo se nisu javili, u međuvremenu sam potpisala ugovor za „Orlanda“. Kad su se prije nekoliko mjeseci javili iz Bugarske i ponudili mi ulogu Kraljice noći, nisam mogla prihvatiti. Ući u skroz drugi fah, tri dana nakon predstave, za moj glas bi bilo apsolutno prenaporno i nisam htjela riskirati – govori Jelena Štefanić.

Lude babe

Kraljica noći neće biti, dakle, zbog Andjelike u Händelovom „Orlandu“, na njemačkom Festivalu Konstanz. Tek kad je dobila ulogu i dogovarala se oko detalja, Jelena Štefanić je saznala da operu režira poznata hrvatska redateljica Nada Kokotović. Razlog više, kako veli, da ne žali za Kraljicom noći. Uostalom, već i sama činjenica da joj je ponuđeno pjevanje tako zahtjevne i atraktivne uloge laska. I potvrđuje Jelenu Štefanić kao priznatu opernu pjevačicu. Najradije voli pjevati, kako ih zove – dramatične lude babe… – Jednog dana se apsolutno vidim kao Lady Macbeth. Volim takve role. Recimo, Elvira u Puritancima, Elektra… S Elektrom sam i diplomirala – prisjeća se.
Jelena Štefanić više pjeva vani nego na domaćim pozornicama. To pripisuje veličini tržišta, pa zato i većim mogućnostima. Jer, primjerice, u Njemačkoj nema grada bez vlastite operne kuće… Ali, strane joj pozornice pašu zbog još jednog razloga. Kći je političarke, ali svakoga tko bi njezin uspjeh pokušao pripisati obiteljskom nepotizmu demantiraju činjenice. Jelena puno nastupa u inozemstvu, a najčešće u Kini. Nastupila je i u kineskoj dvorani s 10 tisuća mjesta, Great Hall of the people. Ispred nje su dvije predstave i dva gala koncerta u inozemstvu.

Dive i glamur

Kad se uz opernu pjevačicu spomene riječ diva ili glamur, Jelena Štefanić ne može, veli, drugo nego se – nasmijati. – Danas nema opernih diva. Ne tolerira se puno stvari. To je mukotrpan posao koji zahtijeva rad i disciplinu. Mogu to usporediti s nogometašem. Točno znam kako je bilo nogometašima na Europskom prvenstvu. Daješ sve od sebe, puno ljudi te gleda i komentiraju svaki tvoj potez. Stresno je. Glazbenik je jednak profesionalnom sportašu. I mi imamo svakodnevne treninge i moramo biti fit. Imamo i svojevrsne karantene, i adrenalinske treme. Kad nemam tremu, nisam dobra, fale emocije. Kad si na sceni, na neke stvari ne možeš utjecati, kao niti sportaši na terenu. Ljudska smo bića, nismo strojevi – govori.

 

Radno ljeto – dvije predstave i dva gala koncerta u inozemstvu i nove audicije

Kada bi Jelena Štefanić  morala osmisliti predstavu baš po svom ukusu, bila bi to opera u kojoj bi jedan od likova bio Michael Jackson. Glumila bi ga ona. – Michael je bio moj idol, ali i inače mi su mi želja te „hosenrole“ – žene u muškim ulogama… Prije razgovora je kod frizera zaključila s ponosom da izgleda – androgeno. I otišla na pozornicu bugarske Državne opere otpjevati ulogu Figarove Prve dame.

 

Sloboda

Jelena Štefanić je u ranim tridesetima i tek je ušla u najbolje godine za opernu scenu. Zbog toga i ne želi stalni angažman. – Mogu birati uloge. Vjerujem da bih se u fiksnom angažmanu zapustila. Jer, slobodni umjetnik nikad ne zna što ga sutra čeka, uvijek mora biti u najboljoj formi. Saznanje da moram svaki dan biti najbolja, tjera me dalje – govori. Jelena je u sretnoj ljubavnoj vezi i zbog posla ne zanemaruje privatni život. Pjevač sa stalnim zaposlenjem prosječno otpjeva 40-ak predstava godišnje, dok slobodni umjetnik odradi oko tri projekta na godinu.

Izvor:
Foto:

Kultura

Predstavljanje knjige „Antologija međimurske popijevke“ u utorak u Čakovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U utorak, 23. travnja, s početkom u 19 sati u dvorani uz prostorije Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, na adresi Park Rudolfa Kropeka 2, održat će se predstavljanje knjige „Antologija međimurske popijevke“ dr. sc. Stjepana Hranjca i prof. Branimira Magdalenića.

„Antologija međimurske popijevke“, kao novo izdanje u sklopu edicije „Bibliotheca Murodravana“, izdana je u nakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, uz sunakladništvo Međimurske županije, Grada Čakovca i Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije.

Ovo vrijedno djelo na svojih šestotinjak stranica na stručan način obrađuje tristotinjak najpoznatijih međimurskih popijevki, nudeći analizu njihovog sadržaja, ali i sugestije oko što autentičnijeg načina njihovog izvođenja, uslijed čega može poslužiti kao odličan priručnik članovima folklornih skupina, ali i svim zaljubljenicima u međimursku kajkavsku riječ i melodiju.

Predstavljanje će izvedbom međimurskih popijevki uljepšati Ivana Tkalec, sopranistica, uz pratnju Komornog županijskog orkestra „Stjepan Bujan Stipić“. Promocija će se održati u sklopu Dana Međimurske županije.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinski klub kolekcionara ove godine obilježava tri velika jubileja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski klub kolekcionara ostavljajući i sakupljajući neizbrisiv trag bivšeg, sadašnjeg trenutka, vremena i prošlosti ove godine slavi tri velika jubileja, što je rijetkost za jednu udrugu.

Riječ je o 90 godina organizirane filatelije (21.4.1934. osnovano FD Varaždin), potom 45 godina ljubitelja starina (28.6.1979. – osnovano društvo) i 40 godina numizmatike (10.2.1984. osnovano društvo).

Filatelija u našem kraju u suradnji s gradovima, općinama, vjerskim, društvenim zajednicama, pojedincima organizirano 100 godina bilježi i obilježava baštinu, povijest, kulturu našeg kraja. Sve datira iz davne 1920. godine, 58. broja časopisa „Slobodni gradjanin“ gdje se 23. listopada pojavio poziv za osnivanje podružnice hrvatskog filatelističkog društva u Varaždinu u sklopu zagrebačkog filatelističkog društva ili samostalno. Inicijator ideje bio je Major Mrzljak, a ista je rezultirala okupljanjem zaljubljenika u filateliju svaku srijedu u svratištu, gradskoj kavani “Novak“.

Neobaveznim sastajanjem nekoliko sakupljača i entuzijasta, članovima poznatih europskih društava kao što su „Concordia“ iz Berlina, društva iz Beča i gradova diljem Europe gdje su studirali naši sugrađani, „ filatelističko prijateljstvo“ preraslo je u ideju o udruživanju.

– Želja je pretvorena u stvarnost. Najpoznatiji članovi filatelističkog društva koji su i sastavili „Pravila Varaždinskog filatelističkog društva u Varaždinu“ u to vrijeme bili su Josip Kauf, upravitelj Hrvatske štedionice; Drago Čoklica, namještenik „Tivar“; Dragutin Cesarec, sudac; Mr. Dušan Grims, ljekarnik; Stjepan Barbot, privatnik, te Milan Blass. „Pravila društva“ 1934.godine odobrena su od Kraljevske banske Uprave Savke banovine. Ozakonjenjem „Pravila“ 21.travnja 1934. godine društvo je postalo „legalno“, čime je taj datum zabilježen kao dan osnutka Varaždinskog filatelističkog društva – FDV. O tome se brzo saznalo u gradu i počeli su se javljati do tada „nepoznati filatelisti“ čime je društvo zabilježilo velik rast. 1937. godine održana je prva, a 1940. i druga velika filatelistička izložba u prepunoj dvorani gradskog kazališta Varaždin. Filatelija je time zaživjela, a niz istaknutih pojedinaca u prvih je sto godina ostavilo svoj velik filatelistički trag – ističu slavljenici.

Tijekom godina rada puno je zabilježenih događaja vezanih uz nove naraštaje filatelista, od kojih se može izdvojiti osnivanje Male škole filatelije u Trakošćanu, na kojoj je već sudjelovalo preko 2500 mladih. Također je tu i promicanje filatelije zanimljivim radionicama u srednjoj školi te udruzi “Filos“, ali i radionicama koje djeluju u Osnovnim školama u Klenovniku, Varaždinskim Toplicama, Zalužju te Varaždinu.

– Zahvaljujući odličnoj suradnji s poštom Centar Varaždin, i njezinim upraviteljem mag. Ciglarom, rješenjem prostora u sklopu hotela „Turist“, započinje odlična suradnja „Filatelističkog društva Varaždin-FDV“, društva “Ljubitelja starina“ i članova društva „Numizmatičara“. U početku nedjeljom sastanci udruga održavali su se u razmaku od pola sata ali pošto se to pokazalo kao neprikladno jer su pojedini članovi bili u dvije ili tri udruge, područja sakupljanja odlučilo se da se isti spoje u jedno društvo. Predstavnici Filatelističkog društva Varaždin, „Ljubitelja starina“ i „Numizmatičara“ spajaju se 9.5.1993. godine u Varaždinski klub kolekcionara -VKK, i sve udruge postaju Sekcije – objasnili su iz VKK.

I Dodali:

„Da se rad filatelije, ljubitelja starina, Numizmatike, kolekcionarstva nastavi uz spoznaju da s prošlošću u korak sa sadašnjošću idemo u budućnost  nastavljamo naš rad nedjeljom ujutro od 8:00 – 9:30 sati u Hotelu „Turist“, gdje na druženje s veseljem pozivamo i sve kojima je filatelija, Numizmatika, Starine, kolekcionarstvo  ne samo hobby, već i dio svakodnevnog života i na taj način neka „živi“ s nama još dugi niz godina.“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje