Povežite se s nama

Kultura

Na pozornici bugarske Državne opere u Mozartovoj “Čarobnoj fruli”

Objavljeno:

- dana

JELENA ŠTEFANIĆ

Prvo nije htjela biti „baba koja tuli“, onda je otkrila da je opera njezina ljubav, a prošlog je tjedna nastupila u bugarskoj Državnoj operi. Jelena Štefanić, operna pjevačica iz Varaždinskih Toplica, u desetak je godina operne karijere nastupila na brojnim domaćim i stranim pozornicama. Ipak, nastupati u Državnoj operi veliki je prestiž.

Pjevala je u Mozartovoj „Čarobnoj fruli“. Iako joj je bila ponuđena jedna od najatraktivnijih ženskih opernih uloga, Kraljica noći, ona je to – odbila i pjevala je Prvu damu. Uloga Kraljice noći atraktivna je zbog zahtjevnosti i ne mogu je pjevati svi glasovi nego, kako su nam pojasnili stručnjaci, striktno soprani dramske kolorature koji imaju te „stratosferne“ visine f3 – kao što je Jelena Štefanić.

Kraljica noći

– Uloge su mi se preklopile. Na audiciju za Državnu operu sam išla lani. Dugo se nisu javili, u međuvremenu sam potpisala ugovor za „Orlanda“. Kad su se prije nekoliko mjeseci javili iz Bugarske i ponudili mi ulogu Kraljice noći, nisam mogla prihvatiti. Ući u skroz drugi fah, tri dana nakon predstave, za moj glas bi bilo apsolutno prenaporno i nisam htjela riskirati – govori Jelena Štefanić.

Lude babe

Kraljica noći neće biti, dakle, zbog Andjelike u Händelovom „Orlandu“, na njemačkom Festivalu Konstanz. Tek kad je dobila ulogu i dogovarala se oko detalja, Jelena Štefanić je saznala da operu režira poznata hrvatska redateljica Nada Kokotović. Razlog više, kako veli, da ne žali za Kraljicom noći. Uostalom, već i sama činjenica da joj je ponuđeno pjevanje tako zahtjevne i atraktivne uloge laska. I potvrđuje Jelenu Štefanić kao priznatu opernu pjevačicu. Najradije voli pjevati, kako ih zove – dramatične lude babe… – Jednog dana se apsolutno vidim kao Lady Macbeth. Volim takve role. Recimo, Elvira u Puritancima, Elektra… S Elektrom sam i diplomirala – prisjeća se.
Jelena Štefanić više pjeva vani nego na domaćim pozornicama. To pripisuje veličini tržišta, pa zato i većim mogućnostima. Jer, primjerice, u Njemačkoj nema grada bez vlastite operne kuće… Ali, strane joj pozornice pašu zbog još jednog razloga. Kći je političarke, ali svakoga tko bi njezin uspjeh pokušao pripisati obiteljskom nepotizmu demantiraju činjenice. Jelena puno nastupa u inozemstvu, a najčešće u Kini. Nastupila je i u kineskoj dvorani s 10 tisuća mjesta, Great Hall of the people. Ispred nje su dvije predstave i dva gala koncerta u inozemstvu.

Dive i glamur

Kad se uz opernu pjevačicu spomene riječ diva ili glamur, Jelena Štefanić ne može, veli, drugo nego se – nasmijati. – Danas nema opernih diva. Ne tolerira se puno stvari. To je mukotrpan posao koji zahtijeva rad i disciplinu. Mogu to usporediti s nogometašem. Točno znam kako je bilo nogometašima na Europskom prvenstvu. Daješ sve od sebe, puno ljudi te gleda i komentiraju svaki tvoj potez. Stresno je. Glazbenik je jednak profesionalnom sportašu. I mi imamo svakodnevne treninge i moramo biti fit. Imamo i svojevrsne karantene, i adrenalinske treme. Kad nemam tremu, nisam dobra, fale emocije. Kad si na sceni, na neke stvari ne možeš utjecati, kao niti sportaši na terenu. Ljudska smo bića, nismo strojevi – govori.

 

Radno ljeto – dvije predstave i dva gala koncerta u inozemstvu i nove audicije

Kada bi Jelena Štefanić  morala osmisliti predstavu baš po svom ukusu, bila bi to opera u kojoj bi jedan od likova bio Michael Jackson. Glumila bi ga ona. – Michael je bio moj idol, ali i inače mi su mi želja te „hosenrole“ – žene u muškim ulogama… Prije razgovora je kod frizera zaključila s ponosom da izgleda – androgeno. I otišla na pozornicu bugarske Državne opere otpjevati ulogu Figarove Prve dame.

 

Sloboda

Jelena Štefanić je u ranim tridesetima i tek je ušla u najbolje godine za opernu scenu. Zbog toga i ne želi stalni angažman. – Mogu birati uloge. Vjerujem da bih se u fiksnom angažmanu zapustila. Jer, slobodni umjetnik nikad ne zna što ga sutra čeka, uvijek mora biti u najboljoj formi. Saznanje da moram svaki dan biti najbolja, tjera me dalje – govori. Jelena je u sretnoj ljubavnoj vezi i zbog posla ne zanemaruje privatni život. Pjevač sa stalnim zaposlenjem prosječno otpjeva 40-ak predstava godišnje, dok slobodni umjetnik odradi oko tri projekta na godinu.

Izvor:
Foto:

Kultura

Noć muzeja: uz besplatno stručno vodstvo upoznajte Muzej grada Ludbrega

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsko muzejsko društvo u petak, 28. siječnja, održava 17. po redu Noć muzeja pod temom „Muzeji – između stvarnosti i digitalnog”.

Manifestacija Noć muzeja započela je Berlinu u Njemačkoj 1998. godine pod nazivom „Duga noć muzeja” kao kulturni događaj u kojem muzeji i kulturne ustanove ostaju otvorene do kasno i omogućuju novi otvoreniji pristup muzejskoj publici. Godine 1999. manifestaciji se pridružuje Francuska, a od 2005. godine prerasta u događaj na europskoj razini.

U Hrvatskoj te iste godine započinje pilot projekt za šest zagrebačkih muzeja, a od 2007. Noć muzeja prerasla je u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.

Muzej grada Ludbrega, koji je u sastavu Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”, pridružuju se ovogodišnjoj manifestaciji tako što će otvoriti svoja vrata za posjetitelje. U sklopu Noći otvorenih vrata koja će trajati od 18 do 21 sat svi zainteresirani imat će priliku razgledati kapelicu Svetog Križa i Zbirku sakralne umjetnosti u Dvorcu Batthyany te Arheološki park Iovia uz besplatno stručno vodstvo.

Zajednička vodstva na lokacijama kreću u 18, 19 i 20 sati i nije potrebna najava. Program će se odvijati u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obavezne Covid potvrde i maske za lice.

Organizatori napominju da je Noć otvorenih vrata Muzeja grada Ludbrega ujedno i prvi događaj u sklopu programa “Ludbreg petkom” koji ove godine donosi brojna kulturno-umjetnička zbivanja.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba i dokumentarni film: Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“ posvećena Evi Akerman

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vraćaju se „Srijede u Muzeju“! Nakon duže stanke nastale zbog situacije izazvane koronavirusom, Gradski muzej Varaždin nastavlja s popularnim tjednim programom u sklopu kojeg je proteklih godina održan niz aktivnosti: predavanja različitoga tematskog spektra, predstavljanja publikacija, znamenitih pojedinaca i ustanova, otvorenja izložbi te drugih kulturnih i općedruštvenih sadržaja.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, „Srijede“ će se organizirati uz provedbu propisanih/preporučenih mjera, koje će se prilagođavati odlukama mjerodavnih tijela, a većina programa moći će se pratiti i uživo na nekoliko medija.

Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“, koja je na rasporedu 26. siječnja, posvećena je Evi Akerman, ženi iznimne energije koja nas je napustila u lipnju prošle godine. Rođena je u Varaždinu, u uglednoj židovskoj obitelji Krajanski; jedina je iz svoje obitelji preživjela holokaust. Nakon Drugoga svjetskog rata živjela je u Zadru, a od 2005. u Zagrebu.

Priča o Evi Akerman realizirana je kroz projekt – izložbu i dokumentarni film – Židovske općine Zagreb, Mire Wolf i članova obitelji Akerman, premijerno predstavljen u Zagrebu potkraj prošle godine. Autorica i scenaristica dokumentarnog filma o životu Eve Akerman je Mira Wolf, snimatelj je Miljenko Bolanča, a montažer Bogdan Tankosić.

Projekt se u GMV-u predstavlja u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Izložba s obiteljskim uspomenama i slikarskim radovima Eve Akerman u varaždinskom izdanju bit će dopunjena predmetima iz fundusa GMV-a sadržajno povezanima s obitelji Krajanski i bit će besplatno dostupna za razgled do 27. veljače ove godine.

Program se održava u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10) s početkom u 19 sati, uz ograničen broj posjetitelja (25), a emitirat će se i uživo na medijima: Facebook stranicama GMV-a, Varaždinski.hr, Magic Net i TV kanal Magic Net.

Snimka programa trajno je dostupna na YouTube kanalu GMV-a.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje