Povežite se s nama

Kultura

Prijavljeno čak 77 autora, od njih 52 pjesme objavljene u zborniku

Objavljeno:

- dana

RECITAL SUVREMENOG PJESNIŠTVA “SENJE I METEORI”

U velikoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu održan je 24. studenoga dvadeseti po redu Recital suvremenoga pjesništva Senje i meteori koji organizira Varaždinsko književno društvo.

Prvobitni naziv recitala bio je Varaždin u srcu nosim, a u međuvremenu je osuvremenjen te iz godine u godinu privlači sve više sudionika, a prevladao je i lokalne okvire jer se na nj javljaju pjesnici iz gotovo cijele Hrvatske.

U suorganizaciji s Glazbenom školom festival je održan u čast Dana grada Varaždina koji se slavi na dan njegovoga zaštitnika svetog Nikole. Recital je otvorila predsjednica Varaždinskoga književnog društva i članica ocjenjivačkoga suda Nada Rukav-Bogojević.

Na ovogodišnji natječaj odazvalo se 77 autora s 290 pjesama od kojih 139 na kajkavštini, a 151 na književnome standardu. U Zborniku recitala objavljene su pjesme 52 autora a javno su izvođene pjesme 22 autora.

Izabrane radove recitirali su glumci HNK Varaždin Ljiljana Bogojević i Zdenko Brlek, a u glazbenom programu sudjelovali su Monika Zlatarek na klaviru (Johannes Brahms: “Rapsodija u h-molu op.79), gudački kvartet Glazbene škole u sastavu: Jakov Šredl i Tanja Prgomet, violina, Ruben Kostić-Ferček, viola, Matej Ilčić, violončelo te Katarina Kopjar, mezzosopran (Josip Hatze: “Večer na školju”).

Dodjeljena su priznanja u tri kategorije i to za najuspjeliju kajkavsku pjesmu, najuspjeliju pjesmu na hrvatskome književnom standardu te najuspjeliju pjesmu na varaždinske motive.

Žiri je odlučio dodjeliti pet jednakovrijednih nagrada što je zasad svojevrsni presedan. Tako je pjesnikinji Biserki Težački Kekić iz Gornjeg Kneginca dodjeljena nagrada za pjesmu “Pletač čipke”, Živku Prodanoviću iz Zagreba za pjesmu “Večernja tribina”, Darku Raškaju Jalšovcu iz Lobora za pjesmu “Biti vunje”,  Borisu Nazanskom iz Zagreba za pjesmu “Špancirfejst”, te Vladimiru Šuku iz  Oroslavja za pjesmu “Govorenje za svecsane dneve vu Varasdinu”.
Očigledno i za publiku ali i pomne čitatelje ovog jubilarnog zbornika najjača pjesma jest “Špancirfejst” Borisa Nazanskog koji nam je ponudio svojevrsno iznenađenje: “živ i sugestivan dijalog sa slavnim Varaždincima iz kojeg doznajemo o njihovom velikom doprinosu svom rodnom gradu”, razgovor sa znamenitim sinovima domovine (Krešimir Filić, Marijan Zuber, Josip Klima, Jurica Murai, Zvonko Milković, Miljenko Stančić, Franjo Koščec, Vatroslav Jagić) kojih nažalost više nema među nama.

Nagrađenima su svoje radove darovali: Željko Prstec, slikar, Blaženka Šoić-Štebih slobodna umjetnica-keramičarka, te Siniša Novak, kipar-keramičar.

Ocjenjivački sud djelovao je u sastavu prof. Ivanka Kunić (predsjednica), te članovi Nada Rukav-Bogojević i Tugomir Orak. Oblikovanje naslovnice te ilustracije u zbirci izradio je slikar Željko Prstec, a tisak je povjeren renomiranoj tiskarskoj firmi TIVA d.o.o.

Izvor:
Foto: alvaradopubliclibrary.org

Kultura

Na Međimurskom veleučilištu predstavljena zbirka kajkavskih prijevoda francuske poezije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u utorak je predstavljena zbirka kajkavskih prijevoda francuske poezije „Franci i popevke” autora Ivice Glogoškog.

– Da bi mogli prevesti francusku poeziju na kajkavski, potrebno je poznavati duh francuskog jezika, duh kajkavskog narječja, ali i imati srce za poeziju. Sve to ima Ivica Glogoški, autor knjige „Franci i popevke“ – naglasio je na početku moderator Tibor Rodiger.

Dekan doc. dr. sc. Igor Klopotan pozdravio je sve prisutne i izrazio zadovoljstvo što MEV može biti domaćin jednom događaju koji za sve kajkavce predstavlja dio identiteta, ali i povezanost naše kulture s francuskom.

Više riječi o knjizi rekao je urednik dr. sc. Antun Pavešković, istaknuvši da je riječ o jednom od poetski i značenjski najzahtjevnijih jezičnih medija te da ljepota ovog prijevoda dokazuje izražajnu moć hrvatskog kajkavskog idioma. Afirmacija kajkavštine nije samo potvrda lokalnih identiteta sredina koje se služe tim narječjem, već je izuzetno bitna za hrvatsku jezičnu svijest, čija je osobina narječno višeglasje.

Autor Ivica Glogoški spomenuo je da svrha ove knjige nije larpurlartizam, nije ni taština, nego dopiranje do svih srednjih škola i knjižnica kajkavskih područja Hrvatske i da time francuski pjesnici postaju dostupni svim kajkavcima. Ideja za francusku poeziju 19. i 20. stoljeća u kajkavskome prijevodu nastala je još u vrijeme gimnazijskih dana kada je za zadaću iz francuskoga jezika trebao prevesti dio Lamartineovog jezera.

Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec pod mentorstvom Nade Čatlaić i Marije Dobec Novosel svojim su čitanjem popevki na kajkavskom i francuskom prenijeli dio ljepote koju nosi ova zbirka.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO U palači Herzer otvorena zanimljiva izložba o kulturi hrane u varaždinskom kraju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: IVAN AGNEZOVIĆ

U izložbenom prostoru palače Herzer Gradskog muzeja Varaždin večeras, 7. prosinca, otvorena je izložba „Dobar tek!/Kultura hrane u varaždinskom kraju“.

Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom u budućnost.

>>Kada su Varaždinci prvi puta kušali naranču, kada se jelo dabrovo meso i druge zanimljivosti doznajte na izložbi u GMV-u

Budući da je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.

Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine.

Kako je bilo na otvorenju, pogledajte u fotogaleriji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje