Povežite se s nama

U fokusu

Na Židovskom groblju u Varaždinu odana počast žrtvama holokausta

Objavljeno:

- dana

Na međunarodni Dan sjećanja na holokaust u nedjelju na Židovskom groblju u Varaždinu, izaslanstvo Grada Varaždina predvođeno gradonačelnikom dr. sc. Ivanom Čehokom položilo je vijenac u spomen na žrtve holokausta.

U pratnji pripadnika Varaždinske građanske garde i građana, uz gradonačelnika, počast žrtvama holokausta odali su njegova zamjenica Sandra Malenica te dr. Andrej Pal, predsjednik Židovske zajednice Čakovec.

Gradonačelnik Čehok pozvao je okupljene građane da minutom šutnje odaju počast žrtvama holokausta.

– Povijest Varaždina usko je isprepletena sa poviješću židovske zajednice koja je ostavila nemjerljiv trag u varaždinskoj povijesti. Na žalost, danas više nema žive židovske zajednice ali ona treba živjeti u našem sjećanju. Grad jedini danas održava ovo groblje i mislim da ga održavamo primjereno koliko je to moguće. Ovdje se uvijek prisjetimo svih žrtava holokausta u cijeloj Europi, posebno u Varaždinu. To je jedna tamna mrlja i na svijesti i na savjesti u varaždinskoj povijesti onog što se događalo u vrijeme ustaškog režima ali i onog što se događalo nakon 1945. Jako puno tih ljudi ostali su i bez svojih domova i bez svoje imovine, a mnogi od 1941. i bez svojih života – istaknuo je gradonačelnik Čehok.

Gradonačelnik je također na Židovskom groblju prilikom odavanja počast žrtvama holokausta izjavio da će se Varaždin prisjetiti velikog doprinosa židovske zajednice kulturi grada konačnim uređenjem varaždinske sinagoge.

– To je jedna građevina koja definitivno treba biti obnovljena i treba biti na ponos ne samo Varaždinu nego i cijeloj Židovskoj zajednici. Ona će trajno svjedočiti o nemjerljivom doprinosu Židova našoj kulturi – dodao je.

Vijenac su položili i članovi Saveza antifašističkih boraca Varaždin. Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Što ne valja s demografskim mjerama? Čak 72 posto mladih želi otići iz Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je studija.

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine…

Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina, objasnila je za Deutsche Welle Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Kako kaže, otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koja se tamo ostvaruje nakon tri godine rada.

-Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život – naglasila je.

Drugi sugovornik u Njemačkoj živi već neko vrijeme.

-Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani – kaže.

On i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti dandanas imaju „blagog pojma“ kako bi riješili svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj, a i plaće su male…

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje