Varteks ide u stečaj, a 549 radnika na burzu
Varteks ide u stečaj, a 549 radnika na burzu. Na prijepodnevnom sastanku vlasnika i uprave s radnicima jednoglasno je podržan...
U fokusu
Načelnik Goričana Emanuel Sinković nakon pomaganja na granici: “Neki su nakon prelaska ljubili tlo, pomozimo kako tko može!”
Kod mađarskih mjesta Záhonyja i Tiszabecsa, udaljenih 600-tinjak kilometara od Međimurja, Ukrajincima i Ukrajinkama koji su kod toga mjesta prelazili granicu dijelili su razne potrepštine kako bi lakše nastavili svoje mučno putovanje.
Pomoć i informacije
– Hitno smo se organizirali i donijeli potrebnu hranu za djecu i higijenske potrepštine na granični prijelaz s Ukrajinom Záhony te u prihvatni centar za izbjeglice i granični prijelaz u Tiszabecsu. Donirali smo lunch pakete ljudima koji su prešli granicu i dobili točne informacije na licu mjesta. Kako su pristizali brže nego što smo stigli pakirati, svi živi su se angažirali u tome. Bilo je svakakvih prizora – neki od putnika nakon prelaska granice ljubili su tlo, rasplakali smo se kad smo to vidjeli, jako nas je potreslo – za Regionalni tjednik ispričao je načelnik Sinković.
S njim su bili i komunalni redar Općine Goričan Dominik Đurić, Joža Balažin, Hrvat koji živi u Nagykanizsi, i Eva Barto, Ukrajinka iz Mađarske koja govori ukrajinski i ruski. Kako s ukrajinske strane granice nema benzinske postaje, trgovine ili sličnog sadržaja, putnicima su, osim dječje hrane, najviše bili potrebni jelo i osvježenje koje odmah mogu konzumirati.
– Záhony je kao granični prijelaz specifičan zato što je željeznički, to jest ljudi mogu tamo prijeći vlakom. Više od 90 posto prisutnih izbjeglica će nastaviti dalje za srednju ili zapadnu Europu i već znaju kamo idu: sreli smo i grupu studenata iz Maroka koji bježe iz Ukrajine u Italiju k rodbini. Za preostalih 10 posto bit će potrebno potpuno zbrinjavanje poput organiziranja prijevoza i smještaja te ostalih sredstava za život.
Oni žele nastaviti svoj put vlakom, autobusom ili drugom vrstom prijevoza da negdje nađu smještaj za sebe, za djecu, za starije… Imaju besplatan prijevoz vlakom od granice do Budimpešte pa sve do Nagykanizse, koja je udaljena 20-ak kilometara od Goričana – naveo je Sinković.
Prve posljedice
Budući da je teško naći toliko prijevoza i smještaja koliko bi trebalo, načelnik je zamolio svoje mještane i sve ljude dobre volje koji žele zbrinuti izbjegle osobe u vlastitoj kući ili vikendici da se jave.
– Na mađarskoj strani sve je dobro organizirano, na graničnim prijelazima dijele se lunch paketi, gotovo svega ima od namirnica, a najviše nedostaju dječja hrana i higijenske potrepštine. Puno je veći problem organizacija s ukrajinske strane, gdje se dugo čeka. Majka mađarske volonterke prešla je granicu biciklom: i pritom su tekle suze. Ona nam je ispričala da su cijene u Ukrajini počele divljati – neke od osnovnih namirnica, poput kruha, trostruko su poskupjele. Potrepštine se ne mogu lako uobičajenim kanalima distribuirati s one strane granice, jer završavaju u rukama vojske.
Do 3. ožujka iz Ukrajine je u Mađarsku stiglo oko 116 tisuća izbjeglica, s tim da ih stiže 20-ak tisuća dnevno. To su prve vidljive posljedice ruske agresije na Ukrajinu – što su ljudi morali gotovo bez ičega napustiti svoju domovinu – zaključuje načelnik i apelira da zajedno, u skladu s mogućnostima, pokušamo pomoći bratskom narodu koji se našao u sličnoj situaciji kao Hrvatska devedesetih.
Pružite smještaj potrebitima
Općina Goričan poziva svoje mještane koji su u mogućnosti i žele pružiti vlastiti smještaj osobama koje su uslijed rata u Republici Ukrajini morale napustiti svoje domove i svoje utočište i sigurnost potražiti u Republici Hrvatskoj da se jave u Upravni odjel Općine Goričan osobno, putem telefona na broj 040/602-280 ili putem e-maila [email protected] i da navedu najmanje sljedeće podatke: naziv objekta (kuća, vikendica ili sl.), kapacitet objekta za smještaj (broj mogućih kreveta), adresu, vlasništvo, informaciju ustupa li vlasnik objekta smještaj besplatno ili uz naknadu (ukoliko se traži naknada, navesti traži li se refundiranje režijskih troškova ili sl.)
– Molimo mještane da prijavljuju objekte koji sadrže minimalne uvjete za život: smještaj, grijanje, tuširanje, sanitarni čvor, mogućnost kuhanja… Pretežito se radi o majkama sa djecom.
Sada je pravi trenutak da zajedno djelujemo, pokažemo naklonost i humanost prema izbjeglim osobama, pogotovo kada se radi o djeci i obiteljima koji su morali napustiti domove. Hvala svima! – poručuju iz Općine Goričan.
U fokusu
Trgovcima su prošle godine prihodi narasli za više od milijardu eura, a evo na čemu najviše zarađuju
Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u prošloj su godini rasli prihodi trgovaca. Također, objavili su i podatke na čemu trgovci najviše zarađuju.
Prihodi u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su prihodi iznosili 6,66 milijardi eura, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 16,1 posto.
Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno kada je rast prihoda iznosio 0,9 milijardi eura.
Na isto su izvjesno učinak imala i inflatorna kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, navodi AZTN.
U 2023. godini zbirno se bilježi 5.140 prodajnih mjesta svih trgovaca iz uzorka AZTN-a te rast ukupnog broja svih prodajnih mjesta, 144 prodajno mjesto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, što predstavlja rast od 2,9 posto. Rast broja prodajnih mjesta trgovaca iz uzorka ujedno je blaže izražen jer je u 2022. godini iznosio 3,5 posto u odnosu na 2021., i tada se bilježilo 171 prodajno mjesto više.
Kakve su marže?
AZTN je u 2023. godini ponovo utvrđivao pokazatelje u odnosu na prosječne marže trgovaca za osam kategorija roba. To su sljedeće kategorije roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).
Pritom je AZTN komparativno analizirao pokazatelje marži za 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu (stanje na kraju godine).
Pokazatelji u odnosu na prosječne marže anketiranih trgovaca u 2023. godini za osam kategorija roba su sljedeći: meso i mesne prerađevine 23,7 posto, meso peradi i jaja 24,1 posto, pekarski proizvodi 37,2 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, svježe voće i povrće 29,9 posto, bezalkoholna pića i vode 25,9 posto, konditorski proizvodi 31,7 posto, osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.) 24 posto.
Najviše marže za pekarske proizvode
Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića.
Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).
Opreza radi, navodi se kako su određeni prehrambeni proizvodi, a koji su ovdje i u promatranim kategorijama roba od strane AZTN-a, u 2023. godini bili obuhvaćeni Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odnosno Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, koja je stupila na snagu 18. rujna 2023. godine. Popis proizvoda na koje se odnosi zadnja Odluka proširen je na 30 proizvoda i uključuje, uz prehrambene, i manji broj neprehrambenih proizvoda.
U fokusu
Vlada planira subvencije za podstanare. Hoće li mjera potaknuti još veći rast cijena najma?
U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.
Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.
Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.
U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.
Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.
Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.
Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.
Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.
Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.
Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.
U fokusuprije 9 sati
Trgovcima su prošle godine prihodi narasli za više od milijardu eura, a evo na čemu najviše zarađuju
Život i društvoprije 10 sati
Mateja Ivančić iz Sračinca među top 10 kandidatkinja izbora za najbolju radnicu u Hrvatskoj
Život i društvoprije 11 sati
Međimurski plavci pomeli konkurenciju na istarskoj utrci 4. Memorijal Ivana Todorića
Kulturaprije 12 sati
Dvor Trakošćan slavi 70 godina postojanja i pozivaju posjetitelje da pošalju svoje fotografije
U fokusuprije 13 sati
Vlada planira subvencije za podstanare. Hoće li mjera potaknuti još veći rast cijena najma?
Sponzoriraniprije 5 dana
FOTO U Trnovcu Bartolovečkom otvorena rođendaonica – pregršt sadržaja za nezaboravne dječje proslave
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Ne propustite veliki sajam izvanškolskih aktivnosti u Lumini centru
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
