Mjesecima u javnom prostoru traje rasprava treba li vratiti protugradnu obranu, ljudi još uvijek zbrajaju štete od tuče koja je Varaždinsku županiju pogodila u svibnju, a brojni poljoprivrednici apeliraju na Vladu i Sabor da ne ukidaju postojeći Zakon o sustavu obrane od tuče, već da ga nadograde.

Upravo takvu inicijativu je na prošloj županijskoj Skupštini imao SDP-ov Mario Klapša, načelnik Općine Maruševec. Iako je zbog političkih prepucavanja ova tema ostala u sjeni na prošloj sjednici županijske Skupštine, ona je itekako aktualna jer je i nedavno bukovečki kraj ponovo pogodila tuča, na svu sreću ne kao ona u svibnju, ali brojni cvjećari, voćari i proizvođači povrća strahuju što će biti ubuduće.

– Nakon brojnih razgovora s poljoprivrednicima u proteklom vremenu i provedenog Javnog poziva za dodjelu potpora malih vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od tuče predložio sam jednu inicijativu, odnosno apel prema županu, a to je da putem Ministarstva poljoprivrede preispita i nadogradi postojeći Zakon o sustavu obrane od tuče. I da nikako ne dozvoli da Sabor Zakon ukine ili opozove, što se navodno uskoro sprema. Mislim da bi to bio korak unazad, ukidanje te zadnje slamke spasa za građane i poljoprivrednike, imajući u vidu ekstremne klimatske promjene koje nas sada, a i ubuduće neće zaobići – objašnjava Klapša.

Aktualni Zakon o sustavu obrane od tuče je zastario, donesen je sredinom svibnja 2007. godine i posljednjih godina se uopće ne primjenjuje u pogledu raketne obrane prema uputi Ministarstva poljoprivrede.

Prinosi ove godine na poljoprivrednim kulturama, naročito kukuruza, su ekstremno niski, što zbog tuče, a većim dijelom i zbog suše.

Opasna pojava

– Za razliku od suše i mraza, tuča je opasna pojava koja, osim štete na poljoprivrednim kulturama i imovini, može ozlijediti ljude pa i ubiti perad te manje životinje. Da se to ne bi događalo ili da bi se barem smanjile štetne posljedice, svojevremeno je osmišljena obrana od tuče, što je jedina fizička zaštita koju je naša država pružala svojim građanima i poljoprivrednicima i ne mogu se složiti s tezama u javnom prostoru kako stručna i znanstvena zajednica na temelju studija utvrđuje da ne postoji dokaz da je sustav protugradne obrane učinkovit. Jer da je tome tako, obrana se ne bi provodila i dalje u četrdesetak zemalja na četiri kontinenta, a i istraživanja su pokazala da pravovremena obrana od tuče rezultira povećanjem poreznih godišnjih prihoda – kaže Klapša. Naveo je i podatke iz europskih zemalja.

Kada govorimo o sustavima obrane od tuče na području Europske unije, posebno su zanimljivi primjeri Rumunjske i Mađarske, ali suradnji Austrije i Njemačke.

Njemačka, Austrija, Francuska

– Rumunjska do prije nekoliko godina nije imala obranu od tuče. Kad su uvidjeli trend porasta šteta od tuče, rumunjsko Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odlučilo je pokrenuti raketnu obranu. U Mađarskoj je raketni sustav obrane od tuče funkcionirao do 1990. godine, a onda je cijeli sustav osuvremenjen. Kako bi zaštitili građane, poljoprivredu, nekretnine i ostalu infrastrukturu, u Francuskoj zrakoplovi puštaju baklje u tučoopasne oblake – naveo je zanimljive podatke Klapša.

U Njemačkoj i Austriji primjerice postoji desetak područja u kojima se provodi obrana. U slučaju obrane od tuče iz Rosenheima je, na zahtjev susjednih austrijskih pokrajina, prošireno branjeno područje na prekogranične pokrajine Kufstein i Kitzbűhel.

– Ako već na području Europske unije ne postoji takva legislativa u vidu postojećeg Zakona RH o sustavu obrane od tuče, potrebno ga je nadograditi prema regijama,što je uostalom Republici Hrvatskoj Europska unija odobrila. Ponavljam, sve u cilju zaštite naših građana, imovine i poljoprivrede. Jer, ako procjena štete od tuče iznosi 74 milijuna kuna, kako će 5,2 milijuna kuna koji su odobreni Varaždinskoj županiji to nadoknaditi – ističe Klapša.

Postavljanje zaštitnih mreža koje se spominje kao alternativa je dobrodošla mjera zaštite, ali je cijena njenog postavljanja primjerena i izvediva samo za najvrjednije višegodišnje nasade i mogu si je priuštiti samo najjači poljoprivrednici, smatra Klapša. Vinogradari i voćari su pak primorani na njihovo postavljanje, budući da su premije osiguranja vrlo visoke, a postoje i područja u kojima nijedno osiguravajuće društvo ne želi osiguravati višegodišnje nasade, bez obzira na visinu premije.

Zaštita

– Kada govorimo o osiguranju, ono je pak mjera financijske zaštite proizvođača, pri čemu se u potpunosti zanemaruje činjenica da su smanjeni proizvodnja, prerada i promet poljoprivrednih proizvoda. Ono na što je potrebno skrenuti pozornost vlasti jest da bi samodostatnost vlastite poljoprivredne proizvodnje trebala biti od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, naročito imajući u vidu ratna događanja, a osiguranje ne može pomoći da imamo vlastitu hranu. Zato sustav obrane od tuče kao društveno korisna aktivnost, ukoliko je dobro organiziran i opskrbljen potrebnim sredstvima, u mogućnosti je značajno doprinijeti smanjenju šteta, kako u poljoprivredi, tako i na imovini općenito, a u konačnici i zaštiti ljudi i životinja – kaže Klapša.

Predlaže i da se osnuje posebno državno tijelo za obranu od tuče.

– Također, budući da vidimo kako Državni hidrometeorološki zavod nije u stanju nositi se s operativnim potrebama sustava, potrebno je osnovati državno tijelo, manje bitno da li će to biti zasebni zavod, agencija, ured, zajednica ili nešto peto, ali da o zaštiti o tuče predanije vodi brigu nego što je to bio slučaj zadnjih godina – zaključuje Klapša.