Povežite se s nama

U fokusu

Načelnik najavio ostavku, idu prijevremeni izbori?

Objavljeno:

- dana

BERETINEC

I dok se u Općini Cestica očekuje objava datuma održavanja prijevremenih izbora, na birališta će možda izaći i birači iz Općine Beretinec.

Rasplet će biti poznat već krajem ovogatjedna. Šestorica vijećnika iz redova HDZ-a, HSS-a, HSU-a i bivši HNS-ov vijećnik su zatražili sazivanje sjednice Općinskog vijeća Beretinca i razrješenje aktualnog predsjednika Vijeća Matije Kefelje (HNS) te njegovog zamjenika Stjepana Šinka (HSU).

Oprečne izjave

To je razljutilo načelnika Igora Kosa (HNS), koji je najavio da će, dođe li do smjene, već sljedeći dan podnijeti neopozivu ostavku zajedno sa zamjenikom Darkom Svibenom. Takav rasplet je vjerojatan budući da Kos više nema podršku većine u Vijeću. Sredinom prošle godine vijećnik Marijan Šešet je odlučio napustiti HNS i priključiti se oporbi. To je promijenilo odnose: u Vijeću je 11 vijećnika, a većinu sad čine šestorica vijećnika HDZ-a, HSS-a, HSU-a i bivši HNS-ovac, dok su HNS i HSU s petero vijećnika postali oporba.

 

Do promjene političkih snaga došlo je lani nakon što je HNS-ov vijećnik prešao u oporbu

Iz dviju suprotstavljenih strana dolaze oprečne izjave. – Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća smo zatražili zbog čestog kršenja Pravilnika o radu Vijeća, nepoštivanja procedure i rada u Odboru za izbor i imenovanje, kršenja zakonske odredbe po kojoj oporba ima pravo na jednog potpredsjednika, kao i zbog neusklađenosti akata Vijeća sa zakonom – navode u zajedničkoj izjavi Davor Mavrić, Zlatko Novoselec (HDZ), Ilija Fijok, Marko Jurišak (HSS), Vladimir Horvat (HSP) i Marijan Šešet (bivši vijećnik HNS-a).

Posebno naglašavaju da više ne mogu tolerirali pritiske i vrijeđanja prema jednom od oporbenih vijećnika.Načelnik Igor Kos ističe da su sve te tvrdnje neistinite.
– Ne želim više sudjelovati u cirkusu koji traje otkad sam izabran za načelnika Općine. Jednostavno više nemam energije. Za dvije kokoši su dobili jednog našeg vijećnika, kojemu sam rekao da bi bilo korektno da prepusti mandat nekome drugome s naše liste. Tvrdnje da je bilo pritisaka i vrijeđanja s moje strane jedna je od nizu njihovih laži – navodi Kos i ističe da je riječ o nemoći i jalu zbog toga što je pokrenuo niz projekata.

Dogovor (ne)moguć

Vijećnici podsjećaju da su podržali sve načelnikove prijedloge koji su bili za dobrobit Općine, te da je i proračun za 2016. usvojen jednoglasno. Je li dogovor moguć? Kos navodi da su uputili prijedlog kojim većini nude mjesto dvojice potpredsjednika Vijeća, dok bi predsjednik ostao Kefelja. – Dođe li do smjene, podnijet ću ostavku – najavio je. Šestoricu vijećnika takve najave čude. – Smjena predsjednika Vijeća nema nikakve veze s radom načelnika i njegovom autonomijom pri donošenju odluka. Riječ je o pritisku na vijećnike s ciljem da načelnik zadrži svog stranačkog kolegu na funkciji – poručili su.

Previše 1.300 kuna mjesečno?

Šestorica vijećnika upozoravaju da su za njih neprihvatljiva prevelika primanja aktualnog predsjednika Općinskog vijeća, koji mjesečno prima 1.300 kuna, dok su prijašnji predsjednici primali 300 do 400 kuna, i to po sjednici. Načelnik Igor Kos uzvraća da su i oni podržali uvođenje mjesečne naknade. – Posao Matije Kefelje nije samo sazivanje sjednica Vijeća, nego radi na nizu projekata, od Poduzetničke zone i projekata za ruralni razvoj do koordinacije javnih radova. Dođe li do njegove smjene, projekti će biti ugroženi – tvrdi Kos. – Ako projekti ovise o radu predsjednika Općinskog vijeća, onda u izvršnoj vlasti Općine netko ne obavlja svoj posao. Kefelja može raditi na projektima, bio na funkciji ili ne. Njegova smjena je loš razlog za ostavku načelnika, koji mora biti svjestan da bi time prouzročio dodatne, velike troškove  Općini – ističu šestorica vijećnika.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje