Povežite se s nama

U fokusu

Načelnik Općine Sv. Ilija Marin Bosilj: “Brinemo se o društvenom životu svojih mještana”

Objavljeno:

- dana

– Brinemo se o društvenom životu naših mještana. To nam je vrlo važno. Nadamo se da ćemo uskoro sve propušteno vrijeme nadoknaditi družeći se u novim ili obnovljenim društvenim domovima – rekao je Marin Bosilj, načelnik Općine Sv. Ilija.

Naime, dosad su obnovljeni društveni domovi u Beletincu i Seketinu, kao i Centar umirovljenika, vinogradara i gospodarstvenika u Sv. Iliji, dok je izgrađen novi dom u Doljanu.

Centar umirovljenika, vinogradara i gospodarstvenika u Sv. Iliji

Također, u planu je i gradnja još dvaju društvenih domova – u Križancu i Tomaševcu.

Ovako će izgledati Društveni dom u Tomaševcu

Radovi prve faze izgradnje Društvenog doma u Tomaševcu Biškupečkom trebali bi započeti u ožujku ove godine, a procijenjena vrijednost radova iznositiće 500.000 kuna. Nadalje, u planu su i radovi prve faze izgradnje Društvenog doma u Križancu, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna.

– Svi domovi koji će se graditi na području Općine su kapaciteta do 50 ljudi. Sve je veća praksa da ljudi krštenja djeteta, krizme, pričesti ili rođendane ne slave u svom domu, već u restoranu ili društvenom domu. Osim za te proslave, domovi će biti mjesto okupljanja udruga i mladih, ali i adekvatno mjesto za održavanje izbora, jer smo prije izbore održavali u kontejnerima – naglasio je Bosilj.

Projekcija novog doma u Križancu

Zelena općina

Energetsku obnovu prije nekoliko godina doživjela je i općinska zgrada, a uskoro će na njoj osvanuti solarna elektrana. Projekt je vrijedan 81.519 kuna, a gotovo 30.000 kuna dodijelio im je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Isti Fond sa 70.000 kuna sufinancirati će Općini kupnju novog električnog automobila te gradnju punionice za cestovna vozila na električnu energiju i vodik (kod općinske zgrade) sa 41.247,84 kune. Procijenjena vrijednost gradnje predmetne punionice iznosi 114.000 kuna.

Općina bi do kraja travnja trebala imati gotove projekte za uvođenje brzog interneta na cijelom svom području.

– Nadam se da ćemo do jeseni imati građevinsku dozvolu za postavljanje optike. Tako će naši mještani dobiti na kvaliteti s brzinom interneta, a olakšat će se rad onima koji se od kuće bave IT industrijom – dodao je načelnik Sv. Ilije.

Mještani Općine uskoro će dobiti i žute kante u koje će odlagati plastiku, a dobit će i table s kućnim brojevima.

– Općina je u veljači krenula s projektom izrade kućnih brojeva za sve objekte na području Općine (1827 objekata) vrijednim 34.000 kuna. Table će sadržavati naziv ulice, kućni broj i grb. Tako će svi objekti u Općini biti jednako označeni. Olakšati će se funkcioniranje dostavnih službi, kao i hitnih službi jer je znalo biti problema oko pronalaženja nekog objekta, naročito kod vikend područja – dodao je Bosilj.
No, kapitalni projekti u Općini su izgradnja nove škole s dvoranom u naselju Sv. Ilija i izgradnja vrtića u Beletincu.

Škola i vrtić

Što se tiče škole u Sv. Iliji, građevinski radovi na dvorani su završili, dok se objekt škole još uvijek gradi.

– Uskoro se počinje s ugradnjom stolarije, izradom fasade te ostalim obrtničkim radovima. Početkom iduće, 2022. godine trebali bi završiti radovi, a prvi učenici trebali bi krenuti sa školskom godinom 2022./2023. – naglasio je Bosilj.

Građevinski radovi na školi u Sv. Iliji

Godinu dana prije toga mališani bi trebali krenuti u novi vrtić u Beletincu.

– Trenutno su u tijeku unutarnji radovi, a uskoro će se početi s uređenjem okoliša. Krajem svibnja predviđen je završetak radova. Slijedi tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole i registracije od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja – naglasio je Bosilj.

Radi se punom parom na gradnji vrtića u Beletincu

Početkom iduće godine svjetlo dana ugledat će nove, uređene gruntovne i katastarske karte čestica za katastarske općine Sv. Ilija i Beletinec.

– Time bi se podigla vrijednost nekretnina u Općini. Ujedno će biti uređene međe i imovinskopravni odnosi. Olakšao bi se i promet nekretninama i ulaganje u nekretnine te ulaganja u obnovu cesta i puteva koji prije nisu bili upisani u katastar i gruntovnicu – zaključio je Bosilj.

Modernizacija cesta

Tijekom ožujka započeti će radovi na modernizaciji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta vrijedni 550.000 kuna, a obuhvaćati će sljedeće dionice: Sveti Ilija (odvojak Vinogradske ulice te Ulice Vilima Cecelje), Križanec (odvojak ulice Ljudevita Gaja i odvojak Vinogradske ulice), Žigrovec (Ulica Kozlovec te odvojak Ulice Vladimira Nazora), Seketin (odvojak Ulice Vide Sokola).

Aglomeracija u Općini Sv. Ilija

Krajem studenoga prošle godine započeli su radovi na izgradnji sustava odvodnje u naselju Sv. Ilija. Radovi su vrijedni 8,7 milijuna kuna. Izrađen je glavni projekt sustava odvodnje naselja Beletinec – Krušljevec te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. U tijeku je izrada glavnog projekta sustava odvodnje naselja Seketin vrijedna 185.000 kuna.

Inače, Aglomeracijom Varaždin obuhvaćena su mjesta Tomaševec, Križanec, Doljan i Žigrovec. Radovi na sustavu odvodnje su u tijeku i trebali bi biti završeni do 2021. godine.

Izgradnja nogostupa

U tijeku su radovi na uređenju nogostupa u naselju Beletinec (Kružna ulica i Ulica Dražena Obrstara Caca) te naselju Krušljevec (Kalnička ulica).

– U suradnji sa županijskom upravom za ceste Varaždinske županije će se realizirati izgradnja nogostupa u Vinogradskoj ulici u naselju Sveti Ilija – rekao je Marin Bosilj.

U fokusu

Bruno Ister kandidat je SDP-a za župana Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

SDP Varaždinske županije održao je 8. listopada konferenciju za medije te su najavili da je njihov kandidat za župana Varaždinske županije Bruno Ister, dok će Lovro Lukavečki na predstojećim lokalnim izborima biti njegov zamjenik.

Podsjetimo, lokalni izbori trebali bi se održati sredinom 2025. godine.

Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, u Varaždinu je rekao da su Ister i Lukavečki odličan spoj iskustva te mladosti i entuzijazma.

– Hvala članovima SDP-a na podršci u kandidaturi za župana Varaždinske županije! Naša županija u posljednjih osam godina postala politički poligon za obračune klasičnih političara, odnosno političkih teškaša. Ja nisam karijerni političar – i to smatram svojom prednošću. Ova županija, naši građani, ne trebaju klasične političare uvijek spremne na političke svađe, već ozbiljne i odgovorne osobe, profesionalce koji će im omogućiti bolje i kvalitenije uvjete za život u ovoj našoj prekrasnoj Županiji – poručio je Ister.

Nastavite čitati

U fokusu

Najmanji udio nenastanjenih stanova je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Nedavno najavljeni porez na nekretnine će se plaćati samo za nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, uz određene izuzetke.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj se 40 posto stanova ne koristi za stanovanje. U to spadaju prazni stanovi, stanovi za odmor, za poljoprivredne djelatnosti i one u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. Okvirno se prema tome može odrediti da porezna baza za nekretnine iznosi oko 900.000 stambenih jedinica, ako se zanemare oni koji se koriste za poljoprivredu jer se na njih neće plaćati porez na nekretnine.

Teško je procijeniti koliko je od nenastanjenih stanova neprikladno za stanovanje, što znači da se ni na njih neće plaćati porez na nekretnine, i koliko će ih biti izuzeto na temelju ostalih odredbi, piše index.hr.

Postoje i velike varijacije između županija po pitanju učestalosti oblika praznih nekretnina. Izuzmu li se stanovi za odmor, poljoprivredu i za obavljanje djelatnosti, u Hrvatskoj je nenastanjen svaki četvrti stan (24.88 posto). Najmanji udio nenastanjenih je Varaždinskoj županiji (19 posto), Međimurskoj (20 posto), i Zagrebačkoj (20 posto). Čak trećina nekretnina je nenastanjena u Šibensko-kninskoj županiji (36 posto), Ličko-senjskoj (34 posto) i Sisačko-moslavačkoj (32 posto).

Uz stanovanje, najviše stanova u Hrvatskoj služi za odmor. Postoji oštra podjela na dvije Hrvatske: kontinentalne županije s malim brojem stanova za odmor i priobalne županije s velikim. Osim Zagrebačke županije i Varaždinske županije, nijedna kontinentalna županija nema više od 10.000 stanova za odmor. Najmanje ih je u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje