Povežite se s nama

U fokusu

Najamninu gradskih stanova u Varaždinu plaćaju 150 kuna, a neki ih totalno uništavaju

Objavljeno:

- dana

Gotove su liste prvenstva o najmu gradskih stanova. Useljenje u jedan od 305 gradskih stanova u Varaždinu čija najamnina u prosjeku stoji 150 kuna mjesečno u ovom trenutku čeka 98 potencijalnih najmoprimaca. Ti su (ne)sretnici prošli na netom završenome Natječaju za najam gradskih stanova, raspisanom lani u listopadu.

Cijela je procedura trajala šest mjeseci i u brojkama to danas izgleda ovako: Javna ustanova „Gradski stanovi“ zaprimila je 121 molbu, od kojih je 10 odbijeno, a 13 odbačeno. Odbijeni ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika, a odbačeni su oni koji nisu poštovali rok za predaju dokumentacije. Stiglo je i 13 žalbi, a dvije su usvojene, pa konačna lista ima 98 potencijalnih najmoprimaca.

Natječaj je raspisan temeljem Pravilnika o najmu stanova, donesenom lani u kolovozu. Riječ je, dakle, o novom dokumentu koji se od staroga, između ostaloga, razlikuje i po tome što će se natječaj ubuduće provoditi svake dvije, za razliku od dosadašnje četiri godine.
– U četiri se godine može svašta promijeniti: djeca se odsele, pa roditelji ostanu sami u prevelikom stanu, netko se zaposli ili promijeni posao, pa si može priuštiti tržišni najam stana, netko padne u financijsku dubiozu, pa da ne mora čekati četiri godine za predaju zahtjeva – nabraja Zoran Svetec, ravnatelj JUGS-a.

Stroge revizije

Na listu nije bilo lako upasti, niti će ubuduće biti lako o(p)stati u gradskom stanu. Jednom na godinu će se provoditi revizija: najmoprimci će do 15. ožujka tekuće godine biti dužni dostaviti podatke o financijskom stanju svih ukućana za prethodnu godinu. Revizije su bile i dosad, ali novost je u puno strožoj varijanti ubuduće. Potrebna dokumentacija je obimnija: dokaz o primanjima svih ukućana (Porezna uprava), dokaz da nemaju nekretninu u vlasništvu (Gruntovnica), kopije osobnih iskaznica, iz kojih se vidi prebivalište na (is)toj adresi, ovjerena kartica da ne duguju za troškove režija (Upravni odjel za proračun i obračuni distributera) i potvrda o vlasništvu osobnih vozila (MUP).

Sa zadnjom se potvrdom najčešće manipulira. Najmoprimci su već naučili: umjesto da ga kupe, automobil uzmu u leasing, pa je u dokumentu vlasnik vozila autokuća, a najmoprimci dobiju potvrdu da automobil – ne posjeduju.
Muljaže

Iznajmljivanje gradskih stanova nije lagan posao. Puno je onih koji žele živjeti u stanu čija najamnina u prosjeku stoji 150 kuna mjesečno, pa uglavnom, i kad bi trebali zahvaliti Bogu jer im se situacija popravila, najmoprimci iz stana ne žele izaći. Pritom se koriste ili muljažama ili čekaju tužbu i poziv na sud, uzdajući se u uobičajeno sporu sudsku praksu u Hrvatskoj.

Međutim, ravnatelj JUGS-a Zoran Svetec i njegova ekipa već su, kažu, naviknuli na sve vrste muljanja. Zbog toga je već neko vrijeme za početak procesa iseljavanja dovoljno kao dokaz imati fotografije kontrolora o nepravilnostima. Na osnovi njih se najmoprimac poziva na razgovor i situacija se pokušava riješiti bez uplitanja suda.

Ovakva se metoda pokazala učinkovitom, pa je u samo nekoliko mjeseci primjene takvog načina komuniciranja iz gradskih stanova izašlo čak devet najmoprimaca. Oni više nisu zadovoljavali uvjete za život u gradskom stanu po jeftinoj najamnini ili su preseljeni u manje stanove. Prije toga se devetero ljudi nije iselilo ili preselilo u jednako toliko godina.

– Za to nije toliko zaslužno ono što piše u Pravilniku, nego se kao važnije pokazalo njegovo striktno poštivanje. Danas, čim uočimo nepravilnost, odmah reagiramo. Nema čekanja: najmoprimca zovemo na razgovor i pokušavamo se dogovoriti, a ako ipak ne ide, stvar ulazi u sudsku proceduru. Najmoprimci brzo zaključe da im je puno lakše i jeftinije poštovati Pravilnik nego se suditi – kaže Svetec.

Prije se ova metoda nije prakticirala. Uočeno kršenje Pravilnika je odmah, bez pokušaja dogovora, rezultiralo tužbom, što se na kraju za nesavjesnog najmoprimca pokazalo beskorisnom varijantom. Iz stana je svejedno morao izaći, a usput si je nabio i nejeftine sudske troškove.

Broj prijava je, inače, ove godine bio manji nego na prethodnome natječaju 2014. godine, kad je stigao 151 zahtjev. Zoranu Svetecu je teško nagađati razlog – je li u Varaždinu bolja ekonomska situacija ili su se ljudi iselili, pa danas stan unajmljuju u Irskoj po tržišnoj cijeni najamnine.

Gdje su uplatnice?

Osim što je broj tražitelja manji, manje je i stanova na raspolaganju. Grad raspolaže s 305 stanova, a 2014. godine ih je bilo 367. U međuvremenu je, s 1. travnjem 2017. godine, 59 stanova vraćeno državi. Tako najmoprimci koji su prije najamninu plaćali Gradu danas je plaćaju državi. Konkretnije rečeno: trebali bi plaćati. Već više od godinu dana, naime, od tvrtke Državne nekretnine d.o.o. nisu primili nijednu uplatnicu.

Međutim, zbog toga im nije drago. – Ljudima je to problem. Dolaze k nama i pitaju, ali mi im ne znamo dati odgovor, stanovi nisu više naši. To znači da najmoprimci već dulje od godinu dana žive u stanovima bez plaćene najamnine, a znaju da će to kad-tad morati platiti. Svjesni su problema kad im na naplatu dođe ček za, recimo, cijelu godinu. To bi bilo 1800 kuna, koje oni neće imati odakle platiti – govori Zoran Svetec.

Biti na listi ne znači i useliti se u gradski stan, prvo se neki od stanova mora isprazniti. Kako bi došli do većeg broja stanova, u JUGS-u su se domislili najveće stanove pretvoriti u dva manja. – Grad ima, recimo, jedan peterosobni stan, a za takav stan, koji je prema Pravilniku za deseteročlanu obitelj, nemamo kandidate. Istovremeno, za dvosobne je stanove puno potencijalnih najmoprimaca – kaže.

Od 305 gradskih stanova, njih 168 je u Hrašćici i Harambašićevoj ulici u zgradama u stopostotnom vlasništvu Grada. Tim je stanovima lakše upravljati nego onima u centru Varaždina. Zbog težeg nadzora stanovi su dovedeni u stanje derutnosti i JUGS pokušava pronaći rješenje.

Na listu nije bilo lako upasti, niti će ubuduće biti lako o(p)stati u gradskom stanu. Revizije su puno strože.

– Žalosno je vidjeti što neki najmoprimci naprave od gradskog stana. Ubuduće im je ta mogućnost, zbog učestalih kontrola, znatno onemogućena, međutim, kontrole su ranije bile puno rjeđe i šteta je napravljena. Ne znam bi li se neki od naših najmoprimaca jednako ponašali da je stan njihov ili da ga skupo plaćaju, ali neki od njih zaista nemaju osnovnu kulturu stanovanja. Tu su potrgane utičnice, vrata bez kvaka, razbijeni štokovi, kade, iščupane instalacije, otpale pločice… Ispod svakog ljudskog nivoa – opisuje Zoran Svetec situaciju koja ih zna zateći u nekim od stanova. Oni po Pravilniku smiju zahtijevati iseljenje onih koji se ne brinu o stanovima. Iako to dosad iz ljudske samilosti prema onima koji nemaju kuda izbjegavalo, ubuduće će se i to morati promijeniti.– Nama je žao ljudi koji bi ostali na cesti, ali ovako dalje ne možemo. Jednostavno više ne možemo dopustiti uništavanje gradske imovine. To niti nije naše, nego vlasništvo svih Varaždinaca, pa ne smijemo biti samilosni na njihov račun. Tko ne zna brinuti o stanu u kojem gotovo besplatno živi, iz tog će stana morati izaći. U ovom trenutku je 98 onih koji će sutra drage volje na njegovo mjesto.

Češće kontrole

– Žalosno je vidjeti što neki najmoprimci naprave od gradskog stana. Ubuduće im je ta mogućnost, zbog učestalih kontrola, znatno onemogućena, međutim, kontrole su ranije bile puno rjeđe i šteta je napravljena. Ne znam bi li se neki od naših najmoprimaca jednako ponašali da je stan njihov ili da ga skupo plaćaju, ali neki od njih zaista nemaju osnovnu kulturu stanovanja. Tu su potrgane utičnice, vrata bez kvaka, razbijeni štokovi, kade, iščupane instalacije, otpale pločice… Ispod svakog ljudskog nivoa – opisuje Zoran Svetec situaciju koja ih zna zateći u nekim od stanova.

Oni po Pravilniku smiju zahtijevati iseljenje onih koji se ne brinu o stanovima. Iako to dosad iz ljudske samilosti prema onima koji nemaju kuda izbjegavalo, ubuduće će se i to morati promijeniti.

Omraženo zanimanje: kontrolor stanova u najmu

Zbog svega toga posao Milorada Cafuka nije lagan. On je već devet godina kontrolor korištenja stanova u gradskom vlasništvu i osoba koja predaje ključeve novim stanarima. Jednako tako mogu biti i zadnji kojeg će vidjeti za svog boravka u stanu jer on je taj koji prijavljuje probleme zbog kojih će netko morati izaći iz stana, pa je i prvi na listi omraženih osoba.

– A ne, ne svima. Samo onima koji se ne pridržavaju pravila. Samo bih želio da ljudi kojima je Grad dao stan u najam poštuju odredbe ugovora i pridržavaju se kućnog reda – kaže i priznaje da „nije jednoga odselio“.

Svega se nagleda

On nema problem s percepcijom koju ljudi imaju o njemu jer kaže da je čovjek i fer sve dok je i druga strana takva.
Teže mu je raditi s ljudima u centru grada nego s onima u zgradama u gradskom vlasništvu, u Hrašćici i Harambašićevoj.
– Osobno sam ih useljavao na samom početku, poznajem ih i s njima se mogu dogovoriti – kaže.

U svom poslu svašta vidi i doživi. Netko mu prešuti da boluje od zarazne bolesti, ponekad je jedina osoba koja viđa nekog stanara, bilo je i situacija da su ljudi, nažalost, umrli sami a on ih je pronašao, gleda ljude bez, kako kaže, uopće i trunke kućnog odgoja za stanovanje u stambenoj zgradi, domaćice bez osnovnih higijenskih navika koje peru suđe u kadi iako u kuhinji imaju bojler i toplu vodu, ljude koji i dva tjedna ne puste vodu u zahodu…
Sve to sigurno ne bi vidio da mu ugovorom nije dozvoljen ulazak u stan kad poželi, u bilo koje doba dana ili noći, bez prethodne najave.

– Dobro smo povezani s MUP-om i krimpolicijom, koja nam u slučaju bilo kakve nezgodne situacije izlazi na teren. Fizičkih sukoba nema, verbalnih tu i tamo – prepričava.
– Nitko fer i korektan nema razloga imati problem niti ga, osim redovnih kontrola, ne uznemiravamo u stanu. Cijeli život radim s ljudima i meni ovaj posao nije problem. Ljudima prvo prilazim s ljudske strane i ako je sve u redu zaista nitko nikog ne gnjavim.

(Ne)isplativost?

U današnjem omjeru cijene rada i tržišne najamnine nije čudno da im oni koji su zaključili da im se raditi i plaćati stan – ne isplati, nego da im je isplativije biti službeno nezaposlen, primati socijalnu pomoć i raditi na crno, a živjeti u stanu po cijeni najamnine od 150 kuna. Ovakva matematika je gruba, ali vrlo jasna. U tvornicama je plaća oko 3000 kuna, pa kad se plati stan od tisuću i koju kunu, ostane gotovo isto koliki je iznos socijalne pomoći. Ovako im uz tu socijalnu pomoć i mizernu najamninu novac od rada na crno dođe kao džeparac. Ili, kako je netko rekao – štednja. Ali to je već stvar sustava.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje