Povežite se s nama

Život i društvo

Najbolje su pere ispekle Biserka Mikulčić i Draženka Topolovec

Objavljeno:

- dana

Nakon dvogodišnje pauze uvjetovane pandemijom, u Etno parku Gradišće u Madžarevu u subotu su održani Dani pere.

Tradicionalna manifestacija koja je ove godine doživjela svoje deveto izdanje, okuplja zaljubljenike u ovu slasticu koja se nekad spravljala u novomarofskom kraju, a organizator je Etno udruga Greben. Vrijedni članovi Udruge prikazali su kako se pripremala starinska slastica ovoga kraja, a kao i svake godine, birala se najbolja pera koju su prijavljene natjecateljice ispekle i donijele na ocjenjivanje.

Na ovogodišnjem je natjecanju u pripremi pere sudjelovalo deset domaćica iz Mađareva i novomarofskoga kraja. Pripremile su dvije vrste pera: klasičnu te pere s dodacima, kao što su tikve, orasi i mlade koprive.

Njihovo je umijeće ocjenjivala gastro komisija u kojoj su bili Ivan Tuk, zamjenik novomarofskog gradonačelnika, Renata Horvatić, voditeljica ureda Turističke zajednice grada Novog Marofa, Ivana Perši Kušek, ravnateljica Kulturnog centra Ivan Rabuzin, Barica Galina, kuharica iz OŠ Novi Marof i Jelena Džepina, članica CTK Varaždin.

U klasičnoj kategoriji pobijedila je pera Biserke Mikulčić, a u kategoriji pere s dodacima komisiji je najbolja bila pera Draženke Topolovec iz Mađareva.

Posjetitelji su pere natjecateljica mogli isprobati nakon proglašenja, a tijekom cijele manifestacije bilo im je ponuđeno čak 25 različitih pera koje je ispekla članice Etno udruge Greben Vesna Kremenić, čiji je pomoćnik uz krušnu peć bio Josip Vragović, također član Udruge.

Kao i ranijih, i ove su godine svoje pere na ocjenjivanje donijele samo domaćice, „požalila” se predsjednice Etno udruge Greben, Valentina Česi.

– Naše su žene opet bile vrijedne, a znaju li muškarci pripremati peru, ni ovoga puta, nažalost, nismo doznali, stoga upućujemo poziv svim kuharima da se prijave za 10. Dane pere koji će se održati iduće godine. Bilo bi lijepo da na jubilarnom izdanju manifestacije imamo i natjecatelje – kazala je Česi.

S njom se slaže i novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač.

– Drago mi je što se tradicija i dalje čuva, što naše žene još uvijek pripremaju peru koja je specifičan kolač našeg podneblja. Treba, naravno, pohvaliti i našu Etno udrugu Greben koja je opet sve organizirala na najbolji način, a zahvaljujući njima, Dani pere postali su dio turističke ponude našega kraja. I meni je žao što se dosad nisu uključivali muškarci, ali nadam se da će za jubilarno izdanje manifestacije biti spremni pokazati da i oni znaju pripremati peru. Ako dosad nisu naučili, do sljedećih Dana pere imaju dovoljno vremena – rekao je gradonačelnik Jenkač.

Na Danima pere su uz gastronomski dio organizirane i druge aktivnosti vezane uz očuvanje kulturne baštine. Posjetitelji su i ovoga puta imali priliku razgledati kućice u Etno parku koje svojim postavom dočaravaju nekadašnji život ovdašnjeg stanovništva.

Bilo je ovo još jedno ugodno druženje u Madžarevu, uz kulturno-umjetnički program i povratak u neka druga, stara vremena, a ugodnog druženja nije nedostajalo ni na vinskoj cesti Kališće – Cicelj otvorenoj u nedjelju, u organizaciji KUD-a Remetinec.

Život i društvo

FOTO Obilježen Dan crvenih haljina u Varaždinu: Kod moždanog udara važno je brzo reagirati

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na Franjevačkom trgu u Varaždinu danas je, prvog petka u veljači, sve bilo posvećeno podizanju svijesti o moždanom udaru i specifičnostima ove bolesti kod žena.

Drugu godinu zaredom održana je javnozdravstvena akcija „Dan crvenih haljina“ u organizaciji Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, Odjela za neurologiju Opće bolnice Varaždin i resornog županijskog upravnog odjela za zdravstvo, a u suradnji sa Sveučilištem Sjever te uz podršku patronažnih sestara Doma zdravlja te djelatnika Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin.

Koliko je akcija važna, dovoljno govori podatak da je na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Varaždin prošle godine bilo oko 800 pacijenata hospitaliziranih nakon moždanog udara.

– Moždani udar je bolest koja pogađa sve životne dobi i oba spola, međutim ženski spol ima dodatne faktore rizika. Ono na što ne možemo utjecati su spol, genetika i obiteljska sklonost, no na veći dio faktora možemo utjecati. To je naš stil života: treba prestati pušiti, redovno se kretati, paziti na prehranu, izbjegavati alkohol, stres i druge čimbenike. Uz to se mogu detektirati i liječiti drugi faktori rizika, a to su bolesna stanja poput krvnog tlaka, šećera i povišenih masnoća u krvi. Danas postoji izuzetno dobro, trombolitičko liječenje kojim se, pojednostavljeno rečeno, pacijentu daje lijek kojim se otapa krvni ugrušak. Međutim, da bi se to moglo napraviti, potrebno je da pacijent dođe u kratkom periodu, unutar četiri do pet sati. Sada imamo i modernu Jedinicu za liječenje moždanog udara koja će dodatno poboljšati skrb o bolesnicima, ali važno je doći na vrijeme – istaknula je voditeljica Odjela neurologije doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, ujedno predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije.

Upravo je brza reakcija bila presudna za 59-godišnju Katu Brlek iz Varaždina, koja je u lipnju prošle godine doživjela moždani udar nakon kojeg se uspješno oporavila.

– Toga dana sam s kćeri sjedila za stolom i odjednom više nisam mogla ustati. Pozvala sam supruga koji je primijetio da me „zanosi“ na jednu stranu, pa su me odmah prebacili u bolnicu. Nisam mogla sama ni jesti. Srećom, dobila sam lijek koji je otopio ugrušak i oporavak je bio dosta brz, hodala sam već nakon mjesec dana, ali je trebalo puno truda i zalaganja. Danas mi je desna strana tijela još „drvena“, malo sam još nespretna dok hodam, no svjesna sam svega što mi se dogodilo i zahvalna na svemu – ispričala je Kata Brlek.

Studenti Sveučilišta Sjever građanima su na Franjevačkom trgu dijelili letke o karakteristikama i specifičnostima moždanog udara, posebno kod žena, kao i o prevenciji ove bolesti.

Pritom je važno zapamtiti kraticu „grom“ koja označava kako moždani udar nastaje: naglo kao grom, a najčešći znakovi su oštećenje govora ili razumijevanje govora (GR), drugo je oduzetost (O) najčešće jedne strane tijela, a „M“ se odnosi na minute i važnost da u što kraćem periodu bolesnik dođe do neurologa.

Medicinske sestre Odjela za neurologiju su svim zainteresiranima mjerile krvni tlak i šećer u krvi, što je također važno redovno kontrolirati.

– Akcijom „Dan crvenih haljina“ pozivamo žene i na redovite sistematske preglede, mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi te ih želimo osvijestiti da je njihovo zdravlje u njihovim rukama. Žene se rjeđe odazivaju na preventivne akcije, pa je cilj današnje akcije da ih osvijestimo da posvete brigu svome zdravlju – istaknula je izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg sa Sveučilišta Sjever i članica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, koja je zahvalila studentima Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever na sudjelovanju u akciji.

Akciju su podržali i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, njegova zamjenica Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić, kao i djelatnici Varaždinske županije.

Osim toga, javnozdravstvena kampanja povodom Dana crvenih haljina održana je i u Ludbregu, s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena.

– Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Obucite i vi danas nešto crveno i dajte potporu svim hrabrim ženama u njihovoj borbi s prevencijom i sanacijom posljedica moždanog udara – poručili su iz Grada Ludbrega.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Općine Jalžabet i Pribislavec pristupile strategiji “Zero waste”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Općine Jalžabet i Pribislavec 3. veljače su potpisivanjem ugovora u Jalžabetu pristupile međunarodnoj strategiji “Zero waste” do 2025. godine.

Time su ušle u društvo 14 općina u sustavu komunalnog poduzeća PRE-KOM koje su, prateći preporuke Zelene akcije, postale lider u održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i primjer dobre prakse u EU.

Siniša Radiković, direktor PRE-KOM-a, čestitao je općinama Jalžabet i Pribislavec na prihvaćanju strategije koja donosi dobrobit stanovništvu i pomaže zaštiti okoliša. Radiković se pohvalio da općine i Grad Prelog na čijem području njegova tvrtka prikuplja otpad prednjače u odvojenom prikupljanju otpada te su svi iznad 50 %, a najbolja je Općina Belica u kojoj se odvojeno prikuplja 75 % otpada. Ipak, Radiković je istaknuo da sustav gospodarenja otpadom ima puno problema u našoj zemlji te da resorno Ministarstvo konstantno podmeće noge najboljim jedinicama u razvrstavanju otpadom umjesto da ih nagrađuje. Direktor PRE-KOM-a pojasnio je da su im rasli svi troškovi koji se tiču zbrinjavanja otpada, a pao je prihod od korisnog otpada koji prodaju.

– Uz sve to u 2023. godini naša cijena fiksnog dijela ostala je ista, dok se cijena mijenjala samo kod varijabilnog dijela za 1,06 do 2,12 kuna po predaji, ovisno o veličini spremnika, tako da će naše cijene uz jednu predaju miješanog komunalnog otpada rasti samo 2,8 % – pojasnio je Radiković.

Cilj je do 2025. godine odvojeno skupiti i obraditi do 75 % otpada, smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada sa sadašnjih 70 kg po stanovniku na 60 kg po stanovniku godišnje. Također, PRE-KOM želi izgraditi reciklažo dvorište za prihvat i obradu građevinskog otpada, zatim raditi na nastanku što manje otpada uz ponovnu upotrebu i recikliranje. Cilj je i količinu deponiranog otpada na odlagalištu smanjiti na najnižu moguću razinu.

Dvjema općinama koje su pristupile “Zero wasteu” čestitao je i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

Marko Košak iz Zelene akcije, koja je nacionalni koordinator mreže Zero Waste Europe, zaželio je dobrodošlicu općinama Jalžabet i Pribislavec u društvo jedinica lokalne samouprave koje prepoznaju važnost održivog gospodarenja otpadom za veću kvalitetu života i zaštitu okoliša.

Načelnici

– Mi smo uz Općinu Pribislavec grupaciji PRE-KOM pristupili 1. svibnja 2022. i to kod nas nije bilo na opće oduševljenje. Kad čujemo rezultate koje danas imamo, a to je 50 % prikupljenog odvojenog otpada, ispada da smo najlošiji u ovoj grupaciji. Ipak, samo godinu prije imali smo samo 26 % odvojenog otpada pa se vidi jasan napredak. Imali smo više akcija prikupljanja otpada iz prirode, a samo u jednoj akciji iz šume smo prikupili devet tona otpada, a nismo niti zagrebli ispod površine. Valja napomenuti i edukaciju sa školom i vrtiće te našu akciju “Ja-eko”, također sufinanciranu iz Fonda za zaštitu okoliša. Drago mi je da smo pristupili ovoj strategiji te što smo ušli u grupaciju PRE-KOM – rekao je Rajko Solar, načelnim Općine Jalžabet.

Načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić također je zadovoljan strategijom jer je njegova općina bila jedna od onih koje su imale najmanji postotak razvrstavanja otpada u Međimurskoj županiji.

– Odlučili smo nešto promijeniti i pridružiti se najboljima te smo se zato uključili u grupaciju PRE-KOM. Sve je prošlo na najbolji mogući način i u 2022. godini bili smo na 66,7 % razvrstavanja otpada, a rezultati pokazuju da smo dobro odabrali. Mještani su to prihvatili s oduševljenjem. Iza nas je i jedna sanacija ilegalnog odlagališta unutar romskog naselja u Općini Pribislavec u što su uložene stotine tisuća eura, a stopostotno je financiranje Fonda za zaštitu okoliša. Pristupanje “Zero waste” strategiji logičan je sljedeći korak koja nas potiče da budemo što bolji, a nadam se da ćemo uskoro biti ravnopravni boljim susjedima – rekao je Ladić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje