Povežite se s nama

U fokusu

Najdoktorica iz Varaždina Dubravka Dvoršćak: Najvažnije je čovjeka osloboditi straha od liječnika i njegove dijagnoze

Objavljeno:

- dana

Iako u mirovini, varaždinska endokrinologinja Dubravka Dvoršćak još se uvijek ne rastaje od svoje ordinacije i pacijenata.

Rođena je 1950. godine u Varaždinu, gdje je 1969. godine završila Gimnaziju te zatim upisala Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizaciju interne medicine obavila je u Kliničkoj bolnici Rebro, a poslijediplomski studij i magisterij iz dijabetologije također je završila u Zagrebu. Cijeli svoj radni vijek provela je u Općoj bolnici Varaždin. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim kongresima s područja endokrinologije i dijabetesa te ističe važnost kliničkih pokusa za kvalitetu posla koji obavlja. Njezini je pacijenti opisuju kao “veliku ženu i liječnicu osebujnog karaktera koja zna stvoriti opuštenu atmosferu”.

Pratite li portal Najdoktor.com i koliko Vam znače komentari Vaših pacijenata?

Ankete su uglavnom rezervirane za političare i sportaše, pa sam bila pomalo zatečena anketom o liječnicima. Svaka anketa pruža bolesnicima neku informaciju o radu liječnika, ali ne može ocijeniti njegovu stručnost, ona je više odraz kontakta i simpatije. Svaka pohvala godi i na tome zahvaljujem svojim pacijentima. Komentare rijetko gledam jer više vremena provodim u prirodi.

Pacijenti ističu da im se rado posvetite ne gledajući na vrijeme i da znate stvoriti opuštenu atmosferu.

Najvažnije je čovjeka osloboditi straha od liječnika i njegove dijagnoze. Teško je kontrolirati podsvijest! I sama kad odlazim drugom liječniku osjećam izvjestan nemir, nesigurnost. Jednostavnost, opuštenost, smiješak i slušanje sigurno stvaraju dobru atmosferu.

Također spominju da se “volite pozabaviti kompliciranim slučajevima i rijetkim bolestima kojima se nitko ne želi baviti”? Možete li izdvojiti slučajeve pacijenata koje su možda drugi otpisali, a Vi ste im uspjeli pomoći?

Uvijek me je intrigirao dijagnostički postupak. Potrebno je znati kako se gradi dijagnoza. Postupak bi se mogao usporediti s rješavanjem puzzla. Oduvijek sam voljela rješavati zagonetke! Potrebni su znanje, iskustvo i magareća upornost te želja da se posao dovrši. Rezultati uvelike ovise o okruženju u kojem radiš i o suradnicima, Učila sam od velikih ljudi i najboljih liječnika. Nijedan moj pretpostavljeni iz Opće bolnice Varaždin nije me nikada sputavao u mom radu, a suradnici mi nikada nisu prigovarali, barem ne glasno, zbog obima posla koji sam im nametnula. Bez timskog rada nema rješavanja “kompliciranih slučajeva” ni dijagnostike “rijetkih bolesti”. Na drugi dio pitanja odgovor je – ne. Rekla bih, veliki se uspjesi brzo zaboravljaju, a male nas greške dugo progone. Bolje se sjećam krivih dijagnoza.

U mirovini ste, ali još uvijek radite, i to gotovo puno radno vrijeme? Odakle Vam volja i motivacija za daljnji rad?

Vratila sam se da pomognem do povratka kolegica sa specijalizacije jer obim posla ne može obaviti samo dvoje endokrinologa. Nadam se da je korist obostrana. A odakle motivacija? Volim raditi, a medicina je ono što najbolje znam raditi. Još uvijek me zanimaju novi stavovi i nova otkrića.

Puno se danas govori o odlasku mladih liječnika iz zemlje. Kako gledate na taj problem?
Smatram da su razlozi za egzodus liječnika u inozemstvo okruženje u kojemu rade, uvjeti rada, mogućnost usavršavanja i napredovanje u poslu te, na kraju, i materijalna strana, koju ne možemo zanemariti.

 

U fokusu

Hrvati dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.

Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.

Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.

Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.

Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).

Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović uopće ne smije biti kandidat za premijera

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud u ponedjeljak je odlučio da Zoran Milanović mora dati ostavku ukoliko se namjerava kandidirati, odnosno biti na listi SDP-a.

-Ustavni sud je na današnjoj sjednici razmotrio izjavu predsjednika RH da će se kandidirati na izborima za Sabor kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. Ustavni sud razmotrio je izjave predsjednika i na njegovoj Facebook stranici. Ustavni sud dužan je upozoriti sva tijela koja sudjeluju u izbornom procesu. Predsjednik predstavlja RH u zemlji i inozemstvu, brine za stabilnost državne vlasti, brine za teritorijalnu cjelovitost RH, vrhovni je zapovjednik i daje mandat osobi koja. Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu funkciju. Predsjednik je nestranačka osoba. Kandidiranje predsjednika dok obavlja tu dužnost te isticanje njega kao kandidata za predsjednika Vlade nespojivo s njegovom dužnošću i trodiobom vlasti. Ako se kandidira ili istupa kao kandidat, odmah mora podnijeti ostavku – Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, prenosi Telegram.

Izbori za predsjednika u slučaju ostavke trebaju se održati u roku od 60 dana, a do tog dana funkciju obnaša predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali napomenimo da onda on ne može biti na listi.

Međutim, Milanović teoretski može i dalje biti predsjednik, odustati od kandidature na listi, ali sudjelovati u kampanji. Šeparović je na današnjoj konferenciji naglasio da Ustavni sud može poništiti i odluku o raspisivanju izbora, kao i rezultate izbora.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje