Povežite se s nama

Međimurje

Najesen vrtić, dogodine i dom za umirovljenike

Objavljeno:

- dana

MURSKO SREDIŠĆE

U Murskom Središću ponovno se mogu vidjeti brojne građevinske dizalice.

Naime, nakon što je u Istarskome naselju prošle godine počela izgradnja nove stambene zgrada s dvadesetak stanova, ubrzo je započela i gradnja Doma za starije i nemoćne osobe.

Novo zapošljavanje

Potom su se intenzivirali i radovi na izgradnji Dječjeg vrtića. Sve su to privatne investicije domaćih poduzetnika, iznimno korisne za lokalnu zajednicu. To je razumljivo jer zapošljavaju lokalne građevinske kapacitete i tako posredno smanjuju nezaoslenost. U već spomenutim objektima posao će uskoro naći novih tridesetak osoba različitih struka.

– Investicije koje provode lokalni poduzetnici su najbolje jer je riječ o ljudima koji s nama žive i zasigurno je njihova odgovornost prema zajednici puno veća, a sve to osigurava puno povoljniji položaj i stabilnost za zaposlene – ističu u Gradu.

Grad se odrekao komunalnog doprinosa

Riječ je o investicijama Termo-insta, koji s partnerima gradi stambenu zgradu, dok tvrtka Sobočan-interijeri ulaže u moderni Dom za starije i nemoćne čak 15 milijuna kuna. Uz spomenute, tu je interes pronašao i privatni investitor Damir Žilavec-Žika, koji s 5.000.000 kuna financira izgradnju novog vrtića. Riječ je o suvremenoj i vrlo kvalitetnoj gradnji. Tako će Dom za starije i nemoćne osobe biti jedan od najmodernijih u okruženju, površine oko 2.200 metara četvornih, a Dječji vrtić, koji se također gradi u skladu sa svim EU standardima, imat će površinu od oko 800 kvadrata. U Domu će biti mjesta za 70 osoba, dok će Vrtić u dvjema jasličkima i dvjema vrtićkim skupinama moći primiti do 80 mališana. Vrtić počinje s radom već ove jeseni, dok će Dom svojim korisnicima smještaj i usluge ponuditi početkom 2018. godine. Uvjeti za smještaj i boravak u spomenutim objektima bit će potpuno “europski“. Inače, Grad Mursko Središće oslobodio je temeljem Pravilnika građevine Vrtić i Doma od komunalnog doprinosa, i to je jedna od mjera kojima se potiče razvoj i pomaže investitorima.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati