Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Evo tko su varaždinski najvolonteri velikog srca!

Objavljeno:

- dana

DODJELA PRIZNANJA

Na današnji dan, 5. prosinca, obilježava se Međunarodni dan volontera, pa je tom prilikom u varaždinskoj Gradskoj vijećnici upriličena svečana dodjela priznanja varaždinskim najvolonterima u ovoj godini.

Priznanja najvolonterima svake godine tradicionalno dodjeljuje Udruga Franjo Košćec, a priznanja su svečano uručili predsjednica udruge Ana-Marija Runjić i gradonačelnik Goran Habuš.

Titulom varaždinskih najvolontera ove se godine mogu pohvaliti Franjo Panić, Kristina Vinter, Antonija Milak, Damir Vujnovac, Kata Pavlek, Rifat Trpeza, Leona Artić, Marijana Koledinjak, Petra Blažević, Saša Josip Milec i 21 učenik iz Kluba volontera Druge varaždinske gimnazije: Lorena Habulan, Martina Furjan, Karlo Furjan, Valerija Crnov, Paolla Pretković, Izabela Zorčec, Matija Koren, Luna Labaš, Helena Lalić, Petra Horvatić, Maja Čovran, Lorena Sabolić, Katarina Martinez, Ivona Hrastić, Dora Jurak, Petra Kapeš, Ksenija Matijašec, Karla Konjić, Iva Blazinarić, Antonija Kožić i Lana Loborec.

Svatko od njih ima svoju priču, ali ih sve povezuje potreba i želja da pomažu drugima u zajednici. Ta se potreba nekad izražavala češće i “prirodnije”, kako je kazala Vesna Petanjek iz eko udruge Franjo Košćec, ali uz današnji suvremeni način života ljudi imaju sve manje energije i vremena za volontiranje.

Prvi volonteri

“Cehovi su nekad bili prvi u kojima su se ljudi počeli povezivati i volontirati, a zatim kroz dobrovoljna vatrogasna društva, crkvu i na druge načine. Ljudi su oduvijek pomagali jedni drugima i nisu ni znali da time volontiraju. Danas se u razvijenim zemljama poput Švicarske i Japana razvijaju takozvane banke vremena u koje ljudi uplaćuju novac, a zauzvrat kad im u starosti zatreba pomoć, dolaze im mladi ljudi pomoći. Studentima na taj način volontiranje pomaže kod upisa na fakultete”, ispričala je Vesna Petanjek.

Varaždinskim volonterima još uvijek ne trebaju takvi sistemi jer imaju dovoljno vlastitog entuzijazma koji ih pokreće na razne akcije, a to mogu biti vrlo jednostavne stvari.

Tako su Franjo Panić i Kristina Vinter svoje titule zaslužili jer su godinama pomagali bolesnoj starici Vesni Dabović koja je živjela sama u kući na brijegu u Jarkima. Donosili su joj namirnice, novine i pomagali u kućanskim poslovima. Antonija Milak priznanje je dobila zahvaljujući svojih 300 sati volonterskog rada u Centru za volontiranje i humanitarni rad na Fakultetu organizacije i informatike. Damir Vujnovac sudjelovao je na saharskom maratonu, humanitarnoj utrci koja puno znači lokalnom stanovništvu Sahare. Udruga umirovljenika istaknula je svoje članove Katu Pavlek i Rifata Trpezu jer su puno vremena uložili u organiziranje sportskih i drugih aktivnosti, a Društvo naša djeca predložila je svoje članice Leonu Artić, Marijanu Kolednjak i Petru Blažević koje su volontirale na odjelima dječje kirurgije i pedijatrije.

Pored njih, Druga gimnazija Varaždin prijavila je za najvolontere skupinu od 21 učenika, članove školskog Kluba volontera, na čelu s njihovim voditeljem vjeroučiteljem Sašom Josipom Milecom. Učenici su se posebno istaknuli u projektu čiji je cilj bila senzibilizacija mladih za osobe s invaliditetom. U sklopu projekta obišli su djecu smještenu u Specijalnoj bolnici za kroniče bolesti Gornja Bistra i taj ih je susret potaknuo da ponovno organiziraju autobus za Gornju Bistru “jer sada znaju da ih ta djeca trebaju i čekaju”.

 

 

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati