Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Evo tko su varaždinski najvolonteri velikog srca!

Objavljeno:

- dana

DODJELA PRIZNANJA

Na današnji dan, 5. prosinca, obilježava se Međunarodni dan volontera, pa je tom prilikom u varaždinskoj Gradskoj vijećnici upriličena svečana dodjela priznanja varaždinskim najvolonterima u ovoj godini.

Priznanja najvolonterima svake godine tradicionalno dodjeljuje Udruga Franjo Košćec, a priznanja su svečano uručili predsjednica udruge Ana-Marija Runjić i gradonačelnik Goran Habuš.

Titulom varaždinskih najvolontera ove se godine mogu pohvaliti Franjo Panić, Kristina Vinter, Antonija Milak, Damir Vujnovac, Kata Pavlek, Rifat Trpeza, Leona Artić, Marijana Koledinjak, Petra Blažević, Saša Josip Milec i 21 učenik iz Kluba volontera Druge varaždinske gimnazije: Lorena Habulan, Martina Furjan, Karlo Furjan, Valerija Crnov, Paolla Pretković, Izabela Zorčec, Matija Koren, Luna Labaš, Helena Lalić, Petra Horvatić, Maja Čovran, Lorena Sabolić, Katarina Martinez, Ivona Hrastić, Dora Jurak, Petra Kapeš, Ksenija Matijašec, Karla Konjić, Iva Blazinarić, Antonija Kožić i Lana Loborec.

Svatko od njih ima svoju priču, ali ih sve povezuje potreba i želja da pomažu drugima u zajednici. Ta se potreba nekad izražavala češće i “prirodnije”, kako je kazala Vesna Petanjek iz eko udruge Franjo Košćec, ali uz današnji suvremeni način života ljudi imaju sve manje energije i vremena za volontiranje.

Prvi volonteri

“Cehovi su nekad bili prvi u kojima su se ljudi počeli povezivati i volontirati, a zatim kroz dobrovoljna vatrogasna društva, crkvu i na druge načine. Ljudi su oduvijek pomagali jedni drugima i nisu ni znali da time volontiraju. Danas se u razvijenim zemljama poput Švicarske i Japana razvijaju takozvane banke vremena u koje ljudi uplaćuju novac, a zauzvrat kad im u starosti zatreba pomoć, dolaze im mladi ljudi pomoći. Studentima na taj način volontiranje pomaže kod upisa na fakultete”, ispričala je Vesna Petanjek.

Varaždinskim volonterima još uvijek ne trebaju takvi sistemi jer imaju dovoljno vlastitog entuzijazma koji ih pokreće na razne akcije, a to mogu biti vrlo jednostavne stvari.

Tako su Franjo Panić i Kristina Vinter svoje titule zaslužili jer su godinama pomagali bolesnoj starici Vesni Dabović koja je živjela sama u kući na brijegu u Jarkima. Donosili su joj namirnice, novine i pomagali u kućanskim poslovima. Antonija Milak priznanje je dobila zahvaljujući svojih 300 sati volonterskog rada u Centru za volontiranje i humanitarni rad na Fakultetu organizacije i informatike. Damir Vujnovac sudjelovao je na saharskom maratonu, humanitarnoj utrci koja puno znači lokalnom stanovništvu Sahare. Udruga umirovljenika istaknula je svoje članove Katu Pavlek i Rifata Trpezu jer su puno vremena uložili u organiziranje sportskih i drugih aktivnosti, a Društvo naša djeca predložila je svoje članice Leonu Artić, Marijanu Kolednjak i Petru Blažević koje su volontirale na odjelima dječje kirurgije i pedijatrije.

Pored njih, Druga gimnazija Varaždin prijavila je za najvolontere skupinu od 21 učenika, članove školskog Kluba volontera, na čelu s njihovim voditeljem vjeroučiteljem Sašom Josipom Milecom. Učenici su se posebno istaknuli u projektu čiji je cilj bila senzibilizacija mladih za osobe s invaliditetom. U sklopu projekta obišli su djecu smještenu u Specijalnoj bolnici za kroniče bolesti Gornja Bistra i taj ih je susret potaknuo da ponovno organiziraju autobus za Gornju Bistru “jer sada znaju da ih ta djeca trebaju i čekaju”.

 

 

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje