Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Evo tko su varaždinski najvolonteri velikog srca!

Objavljeno:

- dana

DODJELA PRIZNANJA

Na današnji dan, 5. prosinca, obilježava se Međunarodni dan volontera, pa je tom prilikom u varaždinskoj Gradskoj vijećnici upriličena svečana dodjela priznanja varaždinskim najvolonterima u ovoj godini.

Priznanja najvolonterima svake godine tradicionalno dodjeljuje Udruga Franjo Košćec, a priznanja su svečano uručili predsjednica udruge Ana-Marija Runjić i gradonačelnik Goran Habuš.

Titulom varaždinskih najvolontera ove se godine mogu pohvaliti Franjo Panić, Kristina Vinter, Antonija Milak, Damir Vujnovac, Kata Pavlek, Rifat Trpeza, Leona Artić, Marijana Koledinjak, Petra Blažević, Saša Josip Milec i 21 učenik iz Kluba volontera Druge varaždinske gimnazije: Lorena Habulan, Martina Furjan, Karlo Furjan, Valerija Crnov, Paolla Pretković, Izabela Zorčec, Matija Koren, Luna Labaš, Helena Lalić, Petra Horvatić, Maja Čovran, Lorena Sabolić, Katarina Martinez, Ivona Hrastić, Dora Jurak, Petra Kapeš, Ksenija Matijašec, Karla Konjić, Iva Blazinarić, Antonija Kožić i Lana Loborec.

Svatko od njih ima svoju priču, ali ih sve povezuje potreba i želja da pomažu drugima u zajednici. Ta se potreba nekad izražavala češće i “prirodnije”, kako je kazala Vesna Petanjek iz eko udruge Franjo Košćec, ali uz današnji suvremeni način života ljudi imaju sve manje energije i vremena za volontiranje.

Prvi volonteri

“Cehovi su nekad bili prvi u kojima su se ljudi počeli povezivati i volontirati, a zatim kroz dobrovoljna vatrogasna društva, crkvu i na druge načine. Ljudi su oduvijek pomagali jedni drugima i nisu ni znali da time volontiraju. Danas se u razvijenim zemljama poput Švicarske i Japana razvijaju takozvane banke vremena u koje ljudi uplaćuju novac, a zauzvrat kad im u starosti zatreba pomoć, dolaze im mladi ljudi pomoći. Studentima na taj način volontiranje pomaže kod upisa na fakultete”, ispričala je Vesna Petanjek.

Varaždinskim volonterima još uvijek ne trebaju takvi sistemi jer imaju dovoljno vlastitog entuzijazma koji ih pokreće na razne akcije, a to mogu biti vrlo jednostavne stvari.

Tako su Franjo Panić i Kristina Vinter svoje titule zaslužili jer su godinama pomagali bolesnoj starici Vesni Dabović koja je živjela sama u kući na brijegu u Jarkima. Donosili su joj namirnice, novine i pomagali u kućanskim poslovima. Antonija Milak priznanje je dobila zahvaljujući svojih 300 sati volonterskog rada u Centru za volontiranje i humanitarni rad na Fakultetu organizacije i informatike. Damir Vujnovac sudjelovao je na saharskom maratonu, humanitarnoj utrci koja puno znači lokalnom stanovništvu Sahare. Udruga umirovljenika istaknula je svoje članove Katu Pavlek i Rifata Trpezu jer su puno vremena uložili u organiziranje sportskih i drugih aktivnosti, a Društvo naša djeca predložila je svoje članice Leonu Artić, Marijanu Kolednjak i Petru Blažević koje su volontirale na odjelima dječje kirurgije i pedijatrije.

Pored njih, Druga gimnazija Varaždin prijavila je za najvolontere skupinu od 21 učenika, članove školskog Kluba volontera, na čelu s njihovim voditeljem vjeroučiteljem Sašom Josipom Milecom. Učenici su se posebno istaknuli u projektu čiji je cilj bila senzibilizacija mladih za osobe s invaliditetom. U sklopu projekta obišli su djecu smještenu u Specijalnoj bolnici za kroniče bolesti Gornja Bistra i taj ih je susret potaknuo da ponovno organiziraju autobus za Gornju Bistru “jer sada znaju da ih ta djeca trebaju i čekaju”.

 

 

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje