Povežite se s nama

U fokusu

Nakon sastanka premijer Plenković poručio: tražimo rješenje za povrat duga za JPP

Objavljeno:

- dana

– Zajedničkim naporima tražimo rješenje za one obveze koje su nastale prije mandata ove Vlade.

Što se tiče projekata koji su građeni po modelu JPP-a, jedno od rješenja tog problema je da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju model JPP-a predvidi kao jedna od mogućnosti izgradnje i financiranja škola – poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon današnjeg sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina u Varaždinu.

Podsjećamo, riječ je o dugu od 33,9 milijuna kuna na osnovu sporazuma o JPP-u, koje Vlada duguje Varaždinskoj županiji, a dug postoji i prema susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji.

Uredi državne uprave – županijama?

U Varaždinu se danas razgovaralo o problematici u kojoj su županijske uprave za ceste, EU projektima, kvalitetnoj apsorpciji sredstava EU, ali i nacionalnoj komponenti podrške za regionalni razvoj

– Mi smo u ovoj Vladi dali više od 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava samo za razvoj raznih dijelova Hrvatske, ovom fleksibilnom instrumentu razvojnih programa, znači suradnjom između više županija i Vlade RH na projektima koje se odnose na županije. To je jedan model koji će biti na Savjetu za Slavoniju predstavljen 20. srpnja u Vinkovcima sa slavonskih pet županija. Također, izvijestili smo naše župane da Vlada namjerava do kraja godine stvoriti zakonski okvir za pripajanje Ureda državne uprave županijama. Na taj način želimo dati više ovlasti i više zadaća uz odgovarajuća financijska sredstva županijama za obavljanje niza poslova, što smatramo da je dobro i korisno. Razgovarali smo i o pripremama Hrvatske za pregovore o sljedećem višegodišnjem okviru EU, razdoblje 2021. – 2027. gdje je posebno važno s aspekta županija ravnomjeran regionalni razvoj i zajednička poljoprivredna politika – istaknuo je premijer.

Posebno velika očekivanja župani su imali uz temu o europskim projektima, odnosno njihovom sufinanciranju, pri čemu se očekuje pomoć države.

– To je jedna kategorija koja nas poprilično tišti. Kod nas, koji idemo brže u realizaciju krupnih EU projekata, dolazi do izražaja mogućnost da te iste financiramo u onom nominalnom iznosu koji se od nas očekuje, a on je oko 15 %. Postoji jedna ogromna prepreka i premijer je već naglasio da je 700 milijuna kuna nacionalno sredstava izdvojeno za tu namjenu i očekujemo dodatan rad u budućnosti na takvim izvorima jer će nam biti vrlo bitni da bi projekte mogli provesti – rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.

Župan Čačić je još prije početka sastanka upozorio na taj problem.

– Daleko najvažnije za sve uspješne županije je sufinanciranje projekata iz EU fondova. Varaždinska županija je privukla 245 milijuna kuna, zbog čega imamo problem domicilne komponente. Mi bismo trebali dati 81 milijun kuna, a cijeli naš budžet je 74 milijuna kuna. Kako? Ili ćemo prestati realizirati europske projekte ili će Vlada dati model da se to riješi. Premijer je dao nalog da se u tom smjeru ide, a ministar Marić je potvrdio da će to pratiti. Model  još nemamo, no mi moramo imati rješenje – upozorio je Čačić, a varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok istaknuo da će u Varaždinu u pet godina – od 2017. do 2022. godine – biti uloženo preko milijardu kuna europskog novca.

– Dobro je da se projekti prate s državne razine. Treba pronaći neki model, da indeks razvijenosti, odnosno nerazvijenosti, ne bude opterećujući faktor i da nam se zbog toga ne odobravaju europski projekti. Mislim da ćemo tu s Vladom pronaći zajednički jezik – rekao je Čehok.

Jedna od važnih tema bile su županijske uprave za ceste. Pauk je istaknuo da su prihodi ŽUC-a od 2012. do 2016. drastično “srezani”, dok je Čačić istaknuo da ceste Varaždinske županije čine 10 posto svih županijskih cesta u Hrvatskoj, a sredstva kojima raspolaže ŽUC ne pokrivaju ni polovicu potreba.

–  Lociran je problem kojim je potrebno nadomjestiti ta sredstva jer to nije virutalna usluga već gotova usluga koja se vidi na području županija u obliku cesta koje se grade. Vjerujemo da će tih 250 milijuna kuna biti namaknuto u sljedećem razdoblju koje je ispred nas – rekao je Pauk.

Današnjim sastankom zadovoljan je premijer Plenković, koji je ustvrdio da Vlada na taj način pokazuje dobru volju i da se vodi dobar smjer kada je riječ o višerazinskom upravljanju Hrvatskom i decentralizaciji. Zadovoljni su i predstavnici lokalnih samouprava. Istaknuli su da nijedna Vlada još nije pokazala takav interes te je dogovoreno da će idući takav sastanak biti u prosincu u Rijeci.

Premijer je nakon Varaždina otišao u Varaždinske Toplice.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje