Povežite se s nama

Tema dana

Nakon sniženja cijene struje, pada i cijena plina

Objavljeno:

- dana

Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva

Alen Leverić zamjenik je ministra gospodarstva od ožujka ove godine, a prije toga bio je pomoćnik ministra za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo. S obzirom na to, zacijelo je jedna od najpozvanijih osoba da objasni gdje se danas nalazi hrvatsko gospodarstvo i kamo zapravo ide.

Vlada ovih dana, na polovici mandata, dobiva mršavu dvojku u javnosti, sudeći prema istraživanjima javnog mnijenja. Jeste li zadovoljni?
Ne mogu biti u potpunosti zadovoljan. No znate li koji je bio najpozitivniji događaj u Hrvatskoj u posljednja dva mjeseca po istraživanjima javnog mijenja? Dolazak najvećeg aviona na svijetu Antonova. Građani traže pozitivne vijesti, a kada otvorite ili gledate bilo koji medij, vidite samo negativnosti. Upravo negativno ozračje je utjecalo dodatno da ova ocjena bude tako niska, ali i da nema rasta. Ipak, po prirodi sam optimist i svaku prepreku gledam kao novi izazov i šansu. Pozitivne pokazatelje koje smo očekivali u 2013. imat ćemo tek u 2014. godini.
 

Pozitivne pokazatelje koje smo očekivali u 2013. imat ćemo u 2014. godini

Zašto nije više napravljeno? Zašto nema boljih ekonomskih pokazatelja?
Točno, Hrvatska je u recesiji posljednjih pet godina. Gospodarstvo je ograničavao skup birokratski aparat, korupcija, loša infrastruktura i visoki proračunski deficit, bez razmišljanja o strateškom razvoju. Kako bismo shvatili zašto za oporavak treba toliko dugo, potrebno je, bez želje za izgovorom, objasniti kakvo je bilo zatečeno stanje krajem 2011. godine. Zakonodavne pripreme za ulazak u EU debelo su kasnile, u energetskom sektoru bili smo svjetlosnu godinu daleko od implementacije III. energetskog paketa bitnog za liberalizaciju tržišta, brodogradilišta su bila u velikim problemima i nisu bila privatizirana, visoka nelikvidnost tvrtki i nepodmirenje obveza prema zaposlenicima bila je normalna pojava, a vladala je i pravna nesigurnost za investitore. Jednom riječju, imali smo veliku stijenu koja se spuštala niz liticu strašnom brzinom, bilo ju je potrebno prvo usporiti, zatim zaustaviti i na kraju promijeniti smjer. Upravo smo zaustavili stijenu i mijenjamo smjer, a rezultat toga će biti rast BDP-a u 2014.

Što u Ministarstvu gospodarstva mislite poduzeti da pokazatelji napokon krenu na bolje?
Ministarstvo gospodarstva radi na više područja kako bismo dosadašnje negativne trendove preokrenuli u gospodarski rast. U suradnji s brojnim partnerskim institucijama, u ovom trenutku radimo na nekoliko iznimno važnih strateških dokumenata koji će biti temelji za gospodarski rast i razvoj u sljedećih desetak godina. Osim strateških dokumenata, radimo i na konkretnim politikama razvoja i na brojnim dugoročnim konkretnim projektima.

Na primjer?
Snižena je cijena električne energije, a malo građana zna da je to omogućeno upravo zbog toga što je ova Vlada predložila Saboru set zakona u energetici. Promjenama u energetici stvorili smo preduvjete da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije. Stvorili smo uvjete za velika ulaganja u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika te omogućili realizaciju projekata koji će osigurati da Hrvatska ima stabilnu opskrbu energentima i najjeftinije moguće energente za industriju, što će potaknuti industrijski razvoj, zapošljavanje i ukupno gospodarstvo, ali i građane. Sniženje cijene struje je pozitivan pokazatelj, a sličnu situaciju dugoročno očekujemo i s cijenama energenata, prvenstveno plina.

Jedini smo uspjeli pojeftiniti cijenu električne energije u posljednjih 20 godina

No struja je najprije osjetno poskupjela da bi nedavno malo pojeftinila. Malo se gradi u energetici, a bez energije nema razvoja.
Energetska politika koju provodi ova vlada postavila je Hrvatsku na energetsku kartu Europe. U samo dvije godine uspjeli smo da Hrvatska, koja je bila sporedna na energetskoj karti Europe, postane jedan od važnijih čimbenika energetske sigurnosti i diversifikacije rizika u energetskom sektoru. Razlog tome je da smo iskoristili svoje prednosti: geostratešku poziciju, uključili se u plinske dobavne pravce, počeli iskorištavati energetski potencijal kojim raspolažemo, jednom riječju, strateški gledamo na energetiku. Mi smo jedini uspjeli pojeftiniti cijenu električne energije u posljednjih 20 godina, a koliko je to važno, zna se iz činjenice da razvoja i uspjeha gospodarstva nema bez konkurentne cijene energenata.

Red u HGK

Zašto toliko pregovarate oko INA-e? Zašto jednostavno ne velite da je sporni ugovor nastao na temelju kaznenog djela za koje je bivšem premijeru izrečena i presuda te ne postavite upravitelje sukladno tome, bez mukotrpnih pregovora?
To nije tako jednostavno! Energetska sigurnost predstavlja važnu nacionalnu sastavnicu svake zemlje pa tako i Hrvatske, jer INA je strateški važna za Hrvatsku i mora biti regionalna snažna energetska kompanija. Upravo na tom je tragu Vlada donijela “Okvir za vođenje pregovora” s Mađarskim MOL-om. Već smo nekoliko puta istaknuli da s MOL-om nećemo pregovarati preko medija već za pregovaračkim stolom. Do sada su održana dva kruga pregovora, a treći se očekuje sredinom siječnja.
Također sredinom siječnja donijet će se Zakon o nafti i naftnim derivatima koji će omogućiti slobodno formiranje cijena goriva, jačanje konkurencije što će donijeti sniženja cijena goriva. Pred donošenjem smo provedive industrijske strategije za razdoblje 2014. – 2020. godine, koju Hrvatska nije do sada imala.
Ona je važna zbog potpora gospodarstvenicima, iskorištavanja EU fondova i praćenja gospodarskih kretanja, a svakodnevno radimo i na smanjenju parafiskalnih i drugih nameta gospodarstvenicima, što im omogućava jeftinije poslovanje. Također, nakon višegodišnjeg nereda u HGK, koji sada izlazi na površinu, radimo na stabiliziranju stanja u toj iznimno važnoj instituciji.

Zaustavili smo stijenu i mijenjamo smjer, a rezultat toga će biti rast BDP-a u 2014.

Uz INA-u, veliki je zalogaj i brodogradnja, zar ne?
Da, jer je brodogradnja hrvatske građane od 1993. godine do danas koštala više od 28 milijardi kuna, a bila je jedna od velikih prepreka ulaska Hrvatske u EU. Tu smo uspjeli u onome u čemu sve Vlade do sada od hrvatske samostalnost nisu. Da brodogradilišta nisu privatizirana, ulazak u EU bio bi upitan, kao i njihov opstanak te tisuće radnih mjesta koje smo spasili na taj način. Prošle vlade jednostavno nisu imale hrabrosti donijeti te odluke, što nas je jako skupo stajalo.
Uz brodogradnju, htio bih izdvojiti nekoliko zakona i njihov značaj za gospodarstvo. Tako Zakonom o strateškim investicijskim projektima “rušimo” prije navedene birokratske barijere i onemogućavamo korupciju na svim razinama. Rezultat je podizanje razine konkurentnosti Hrvatske, a samim time i veće sigurnosti investitoru da će investicija biti odrađena brzo, efikasno i uspješno, bez birokratskih barijera i uz poštovanje svih hrvatskih zakona. Dodamo li tome Zakon o investicijama kojima su potpore za svako novootvoreno radno mjesto duplo veće nego prijašnjih godina, Hrvatska se vratila na kartu poželjnih destinacija. Najbolje to pokazuju i rezultati na terenu i, primjerice, nove investicije koje se očekuju u Jalžabetu, Slobodnoj zoni, Cestici i u Sračincu. Tu je i Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina, koji je otvorio vrata najvećim svjetskim tvrtkama za ulaganje u istraživanje i crpljenje nafte i plina iz Jadrana te kopna. Implikaciju navedenog na gospodarstvo mogu prikazati kroz primjer istraživanja na eksploatacijskom polju od 2000 km², gdje se u četiri godine koliko traje istraživanje potroši 200 milijuna dolara, a sada dodajte da će na Jadranu biti desetak takvih polja. A to je tek početak, nakon toga slijedi eksploatacija.

Konkurentnost raste

Govorite o rastu konkurentnosti, no nije li baš suprotno?
Demantirat ću vas činjenicom da je Hrvatska ove godine, na ljestvici globalne konkurentnosti koju objavljuje Nacionalno vijeće za konkurentnost, porasla za šest mjesta, a posebno moram istaknuti da je nakon pet godina promijenjen trend. Kao što sam rekao na početku, mislim da možemo bolje i vjerujte da će u 2014. Hrvatska još napredovati.  Kada razgovarate s investitorima, najviše se žale na vrijeme potrebno za dobivanje svih potrebnih dozvola, a svako vrijeme čekanja otvara prostor korupciji, “rastezljivo” tumačenje regulative. Upravo zbog toga osnovana je Agencija za investicije i konkurentnost, donesen je Zakon o strateškim investicijskim projektima, osnovane su radne skupine i rezultat, kao što sam najavio, dolazi. Jedan od najpozitivnijih primjera micanja prepreka je u području obnovljivih izvora energije, gdje smo s devet mjeseci čekanja na sve dozvole i preko 60 različitih potrebnih dokumenata došli na 30 dana. Kada sam to u veljači prošle godine prezentirao u Varaždinu kao cilj koji smo si postavili, tada su me smatrali utopistom, ali bili su u krivu. Konačan rezultat je da Hrvatska u ukupnoj potrošnji iz obnovljivih izvora trenutno je na 15,6 posto, a cilj od 20 posto do 2020. godine ostvariti ćemo 2017.

Radimo na nekoliko iznimno važnih strateških dokumenata koji će biti temelji za rast i razvoj

Koliko za sadašnje stanje krivicu snose tvrtke? Zašto nisu inovativne ili inovativnije?
Na Vladi je da stvorimo preduvjete za povoljna ulaganja, a privatni sektor će u tome naći svoj interes. Zbog gospodarske krize, mnogo je tvrtki novac za podizanje razine konkurentnosti i razvoj ulagalo u plaće i rate kredita ili je štedjelo i čekalo bolja vremena, što je imalo i posljedice.

Daje se i uspješnima

Spomenuli ste izmjene i donošenja zakona, pa je teško ne spomenuti predstečajne nagodbe koje izazivaju kontroverze. Nije jasno zašto država jednima oprašta više, a drugima manje. Još manje je jasno zašto država ne preuzme dionice razmjerne oproštenom dugu. Ima primjera gdje se jednostavno oproste stotine milijuna kuna duga, a država za to ne dobije baš ništa.
Kao što znate, nemoguće je likvidirati sve tvrtke koje su dužne, pa se u predstečajnu nagodbu išlo upravo da bi se deblokirale tvrtke u problemima te ih se što više spasilo kako bi se spasilo i što više radnih mjesta. Uvjet za to je održivost tvrtke u budućnosti, a nagodbe u velikoj mjeri pomažu. Naravno da kao i svugdje u životu ima i kolateralnih žrtava, pa tako velike tvrtke lakše pregovaraju, dok je malima teže. Ali treba postaviti pitanje što bi se postiglo u stečaju.

Zašto je država u Varteksu uzela dionice za 15 milijuna kuna, nekretnine za 60 milijuna, a za preostalih 150 milijuna – ništa?
Što se tiče Varteksa, drago mi je da je taj proces doveden do kraja te želim posebno zahvaliti varaždinskom županu Predragu Štromaru i gradonačelnik Goranu Habušu na aktivnom sudjelovanju u procesu.

Stvaramo uvjete, a privatni sektor nalazi interes za ulaganja

Ne ispada li da država i dalje daje neuspješnima, a uzima uspješnima koje na taj način zapravo potkopava?
Ne bih se složio s tom konstatacijom. To pokazuje i nedavni primjer kada je 120 milijuna kuna potpora Ministarstva gospodarstva dodijeljeno najuspješnijim tvrtkama za njihove projekte. Zahvaljujući upravo tome otvorit će se oko 1000 novih radnih mjesta. Bez obzira na štedljiv proračun za 2014. iznos kojim ćemo poticati industriju povećat će se na 150 milijuna kuna.

Kako potaknuti ulaganja i potrošnju kada imamo toliki porezni pritisak? PDV 25 posto. Istina, donesen je zakon koji bi trebao potaknuti ulaganja, ali već se govori o njegovoj promjeni.
Promjene zakona o poticanju ulaganja sigurno neće biti, a sredstva u proračunu za poticanje ulaganja za 2014. godinu su povećana.

Što nas čeka u 2014. u gospodarskom smislu? Vidi li se oporavak?
Naravno da vidim oporavak i rast BDP-a, a uz javne investicije, ključne su one privatnog sektora. Dodatno ubrzavamo reforme, popravljamo investicijsku klimu i naravno smanjujemo javnu potrošnju.

Ipak dogovor svih?

Je li Varaždinska županija gospodarski stala? Nema velikih ulaganja. Zašto?
Ne nije stala. Kao što sam malo prije istaknuo, u 2014. očekujemo daljnje investicije.

Kako gledate na slučaj varaždinskih bala, odnosno tvornice MBO? Nije li tu trebalo naći kompromis? Privatni investitor javno je nudio 25 posto suvlasništva, ali se inatilo i sada se dobilo nešto čemu se ne vidi kraj.
Smatram da će vrlo brzo svi dionici postići zajednički dogovor i da uskoro nećemo više gledati bale na ulasku u grad.

Budućnost HNS-a sigurno ne ovisi o pojedincu

HNS ne ovisi i ne bi trebao ovisiti ni o jednoj sudbini jedne osobe, to je stranka koja ima vrlo respektabilnu i snažnu grupu mlađih ljudi koji su spremni i na putu da u budućnosti preuzmu stranku, da je vode, a naša je zadaća da stranku dovedemo na razinu na kojoj je bila, rekla je Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, govoreći o skupini mlađih u stranci u kojoj se našao i Leverić.
Situacija unutar HNS-a? Sprema li se kakav udar?
HNS nikada nije bio snažniji i homogeniji, što su pokazali posljednji lokalni i unutarstranački izbori i naš je zadatak nastaviti raditi na jačanju stranke na svim razinama. Kao primjer ću navesti župana Predraga Štromara koji je gotovo jednoglasno izabran i za predsjednika županijske organizacije koja ima više od 10.000 članova.

Je li moguće Radimira Čačića vidjeti opet u Vladi?
Danas se nalazimo na polovici mandata koalicijske vlade i naš je zadatak s postojećim timom učiniti sve kako bismo ovu zemlju izvukli iz krize. Svaka odluka o budućnosti stranke ne ovisi o pojedincu nego je donose stranačka tijela.

Kakvi su odnosi između HNS-a i SDP-a?
Suradnja je dobra. Jedna smo koalicija, ali smo dvije različite stranke koje vode Vladu. Ni bez jedne, ni bez druge nema ove vlade, odnosno nema parlamentarne većine. Svi zajedno u ovoj koaliciji radimo maksimalno koliko možemo kako bismo našu zemlju učinili boljim mjestom za život. Projekti koji su se pokazali uspješni na županijskoj razini danas se realiziraju na nacionalnoj, što ne bi bilo moguće bez koalicijskog partnera.

Ima li približavanja HNS-a k HDZ-u?
Oporba nas potiče da budemo još bolji i odlučniji, a za svaku dobru ideju nije važno od koga dolazi. HDZ se i dalje kritički odnosi prema nama na vlasti, pa ne znam otkud ta tvrdnja.

Izvor:
Foto:

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje