Povežite se s nama

U fokusu

Nakon velike pljačke arheološkog nalazišta, u Jalžabet je stiglo još 900 tisuća kuna

Objavljeno:

- dana

Ministrica kulture u Jalžabetu

Nakon što je Ministarstvo kulture odobrilo dodatnih, interventnih 900 tisuća kuna za arheološko nalazište u Jalžabetu, na lokalitet je danas stigla i ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Ministrica je obišla nalazište, interesirala se o radu arheologa i novinarima rekla o koracima poduzetima nakon nedavne pljačke ovog nalazišta pri čemu je nemoguće utvrditi što su točno odnijeli lopovi.

Još 900 tisuća kuna

– Ministarstvo kulture i Ministarstvo unutarnjih poslova su zajedno poduzeli niz koraka, a između ostaloga smo morali osigurati dodatna sredstva kako bi se zaštitilo lokalitet od mogućeg daljnja urušavanja, što bi bespovratno onemogućilo prezentaciju kakva je sada još uvijek moguća. Kolege imaju sreću s lijepim vremenom, nadajmo se da će se stići od kraja godine napraviti još dosta posla. Ministarstvo kulture je odobrilo interventnih 900.000 kuna što, vjerujem otvara zaista veliku mogućnost – rekla je ministrica.

Podsjetimo, prema policijskom su izvještaju nepoznati počinitelji od listopada lani do 12. rujna iskopali tunel dubine sedam metara, te je došlo do urušavanja tunela na grobnoj konstrukciji arheološkog lokaliteta. Podnesena je kaznena prijava za”nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra”.

Potvrđene pretpostavke

Dr. Saša Kovačević se zahvalio ministrici na pomoći Ministarstva.

– Zahvaljujem Ministarstvu kulture što je od početka podražavalo projekt i brzo reagiralo nakon loših vijesti koje su se desile u Jalžabetu. Mi smo se odmah pokrenuli. Institut za arheologiju je pokazao da ima kapacitet odraditi najkompleksnije projekte i to u vrlo teškim uvjetima kakvi su ovi. Danas je srećom lijep dan, ministrica je donijela lijepo vrijeme, može nam češće doći u posjet. Sada dolazimo do najinteresantnijih nalaza i čeka nas puno arheološkog posla. Nadam se da će nas vrijeme poslužiti. Potvrđuju se naše pretpostavke o ovom vrlo vrijednom lokalitetu, vrijednom kulturološki, vrijednim u smislu kulturne arheološke baštine. Mislim da je njegov potencijal u prezentaciji kao turističkog proizvoda svakim danom sve veći – rekao je dr. Kovačevič.

Načelnik Jalžabeta, Mirko Magić se, kao i cijela općina, nada vrijednim arheološkim nalazima, koje će Općina iskoristiti u turističke svrh.

– Radimo strategiju turizma i ovo nalazište i nalaze ćemo uklopiti u dokumentovo ćemo prema nalazima uklopiti u strategiju i za turizam iskoristiti ovo arheološko dokument – rekao je novinarima načelnik.

Veliko bogatstvo

Ministrica Nina Obuljen Koržinek je nakon obilaska arheološkog nalazišta  – društvu načelnika Magića, predsjednika Županijske skupštine Varaždinske županije, Alena Runca, saborskog zastupnika Josipa Križanića i drugih lokalnih dužnosnika – rekla kako je cijela županija iznimno bogata arheološkim nalazištima.

– Uz mudru, dobru strategiju nalazište se može pretvoriti u vrijedan resurs za građane, ali i za sve buduće posjetitelje – izjavila je ministrica i najavila punu podršku Ministarstva lokalnoj zajednici i Županiji u njihovim naporima da valoriziraju i prezentiraju nalaze na adekvatan način.

 

 

 

 

 

 

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Dok Romi u Međimurju žive „u blatu“, Kajtazi u Istri gradi luksuzni objekt za Rome, ali za odabrane?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Savez Roma Republike Hrvatske „Kali Sara“ u lipnju je za gotovo pola milijuna eura kupio atraktivno zemljište u Istri, točnije u Želiskima na Barbanštini, piše portal Istra24.

„Kali Sara“ već je uknjižen na spomenuto zemljište te su u međuvremenu angažirali i ovlašteni arhitektonski ured koji je izradio grafički prikaz novog projekta u Istri. Riječ je o projektu izgradnje tzv. Europskog romskog kulturno-sportskog centra.

Portal Istra24 od kolovoza pokušava od Saveza dobiti informacije u namjeri da predstavi projekt krovne romske zajednice u Hrvatskoj, čiji je osnivač i prvi predsjednik aktualni saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a trenutna predsjednica je Suzana Krčmar.

Iz navedenog portala ističu da do danas nisu dobili nikakve službene povratne informacije o planiranom Europskom romskom kulturno-sportskom centru, konkretnim planovima i izvore financiranja, a nikakvih informacija o navedenom nema niti na stranicama Saveza „Kali Sara“.

Kako navode, u posjedu su grafičkog prikaza projekta koji je za „Kali Sara“ izradila tvrtka Global Connect d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.

Luksuzni objekt?

S obzirom na izgled novog kompleksa u Želiskima, može se zaključiti da se planira gradnja luksuzne nekretnine i da će se investicija mjeriti u desecima milijuna kuna.

Naime, na površini građevne čestice koja se proteže na 6525 kvadrata, u planu je izgradnja  „zgrade javne i društvene namjene“ koja, navodi se u projektu, sadrži „više funkcionalnih cjelina u cilju organiziranja jedinstvenog kulturno-sportskog centra Roma u Hrvatskoj“.

Predviđeno je da slobodnostojeća građevina ima tri nadzemne etaže: prizemlje i dva kata te podrum. Među ostalim, planirani građevinski objekt trebao bi imati bazen, ambulantu, saunu, teretanu, kafić, blagovaonicu, kongresnu dvoranu, 14 soba i brojne druge prostorije. Više informacija o samom objektu pročitajte ovdje.

S obzirom na dostupne informacije, postavlja se pitanje – gradi li „Kali Sara“ zaista zgradu javne i društvene namjene, i za koga konkretno to gradi, ili je na pomolu gradnja turističkog objekta od kojeg će koristi imati samo odabrani?

Ne žele razgovarati

– Prodavali smo naše štale, kuće, stanove. Prodavali smo sve što smo imali, sve smo prodavali da bismo mogli na neki način skupiti novac. Dajte nas ostavite na miru. Gdje ste vi bili kada je bila deložacija Roma u Vodnjanu, zašto o tome ne želite pisati? Protjerali ste sve Rome u Vodnjanu – rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi na novinarski upit o tome odakle Savezu novac za ovaj projekt, dok je predsjednica „Kali Sara“ Suzana Krčmar inzistirala da se o projektu zasad ne piše, a kasnije do nje nije ni bilo jednostavno doći te joj je službeni mobitel u više navrata bio isključen.

Dok u Istarskoj županiji prema zadnjem popisu živi 531 pripadnik romske manjine, od kojih 291 u Puli i 147 u Vodnjanu, u Međimurskoj županiji službeno žive 6954 Roma. Do njih je vrlo brzo stigla informacija da se u Istri gradi skupocjeni Romski kulturni centar.

Predsjednik Vijeća romske manjine Grada Čakovca Josip Petrović smatra da njihov saborski zastupnik Kajtazi zajedno s vodstvom Saveza, umjesto da rješava prave problema Roma u Međimurju, osobito spominjući romsko naselje Kuršanec, gradi „skupocjenu vilu na moru, bez da je o tome izvijestio romsku zajednicu“.

– Za koga to Kajtazi gradi? Za nas Rome koji i dalje živimo u nehumanim uvjetima, osobito u naselju Kuršanec, sigurno ne. Naše naselje broji oko 1500 Roma, a samo u Međimurju nas je sigurno više od 10 tisuća. U naselju Kuršanec uvjeti za život su katastrofalni. Taj centar u Istri je nepotreban. Bolje bi bilo da je naš saborski zastupnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji. Ljudi nemaju struju, žive u blatu, nema kanalizacije. Posebno nas je iziritiralo kada smo pročitali izjavu da je na upit kako su došli do novca, rekao da je prodao štalu! Kajtazi treba biti svjestan da su to naši novci, novci koje Savez dobiva od Republike Hrvatske i Europske unije. Najmanje što očekujemo je da znamo na što novac ide – rekao je Petrović za portal Istra24.

„Korist će imati samo oni uz Veljka Kajtazija“

Na pitanje hoće li Romi imati koristiti od novog centra u Istri, odgovara da će koristi imati samo neki – oni uz Veljka Kajtazija.

– To će biti isto kao i s knjižnicom u Zagrebu. Tko će tamo ići, kada nemamo ni automobile?! Nikakvih informacija o projektu mi nismo imali. Ja kao predstavnik romskog naselja saznao sam za novi kulturni centar iz medija. Oni to rade za svoju privatnu stvar. Kada prestane biti saborski zastupnik, Kajtazi će očito otvarati hotele. Novac koji dobiva Savez dolazi iz Europe, a oni tim novcem raspolažu kako oni žele. Evo, grade nekretnine u Istri, a mi o tome nemamo pojma. Punih 12 godina sam predstavnik jednog od najvećih romskog naselja u Hrvatskoj i mogu potvrditi da su mještani bili jako ljuti kada su čuli da se u Istri gradi vila, a naši Romi ovdje i dalje žive u katastrofalnim uvjetima. Nikada nismo dobili nikakvu obavijest koliko novaca Savez dobiva i kako se raspolaže tim novcem. No jednom će sve izaći na vidjelo. I ja sam bio član „Kali Sara“, ali su me izbacili jer sam vidio što rade. Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu – jasan je Petrović.

Umjesto odgovora na upit iz medija, iz „Kali Sara“ proslijedili su link na intervju koji je Novom listu nedavno dao Kajtazi, no u njemu nisu dobiveni konkretni odgovori, već samo informacija koja se spominje u jednom dijelu teksta – „da se Centar financira sredstvima Saveza „Kali Sara“ sukladno Operativnom programu Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje od 2021. do 2024. godine te ugovoru s Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina’, piše Istra24.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Istarskoj županiji Neđat Bajrami pak smatra da je ovakav centar itekako potreban Romima i da će u njega moći dolaziti svi koji žele, a ne samo Romi.

Primjedbe načelnika Barbana

S druge strane, načelnik Barbana Dalibor Paus ističe da sve što je u skladu s Prostornim planom Općine Barban, može se graditi. Za zgrade javne namjene to je najviše tri nadzemne etaže, odnosno devet metara do vijenca.

U samom uvodu Paus je rekao da se radi o projektu koji će se realizirati ili se neće realizirati te da to nema nikakve veze s narodnom pripadnošću.

– O tome je li sve u skladu s prostornim planovima, odlučiti će nadležni Upravni odjel za prostorno planiranje Istarske županije koji to radi u ime Općine Barban. Investitori su predali projekt za utvrđivanje uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. U toj fazi sva javnopravna tijela daju svoje eventualne uvjete ili primjedbe. I Općina Barban je uputila određene primjedbe jer i nama se čini da je sadržaj unutar tog projekta više komercijalnog karaktera, nego što je to društveno-kulturne namjene. Po tom smo pitanju uputili primjedbe, a Općini Barban to je važno s aspekta na koji način će se u nekom momentu obračunavati komunalna naknada, odnosno komunalni doprinos koji se razlikuje s obzirom na namjenu – rekao je Paus, koji se slaže se s time da projekt više nalikuje na jedan mini hotel, nego sportski centar.

Opširnije o temi pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

U fokusu

Vijećnici protiv izvješća Lukoma, a Bilić se složio s oporbom: primamo brojne pritužbe građana, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Ludbreg je između ostaloga zahvaljujući Lukomu uvijek među deset najboljih gradova kada je u pitanju problematika otpada, ali i tu ima stvari koje možemo popraviti, rekao je Bilić.

Na prošloj sjednici ludbreškog Gradskog vijeća nije prihvaćen Godišnji financijski izvještaj komunalnog poduzeća Lukom d.o.o. za 2021. godinu. Lukom je prošle godine ostvario 10.484.342,39kn prihoda, dok su rashodi bili u visini 10.864.156,73kn, odnosno ostvaren je gubitak od 379.814,34kn.

Sedam vijećnika bilo je suzdržano, troje protiv, a jedna vijećnica izvješće je ocijenila pozitivnim.

Podnoseći izvještaj gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako su suvlasnici komunalnog društva i susjedne općine čime je poduzeću omogućeno da bez koncesija može obavljati različite djelatnosti za njih čime im je proširen lokalni značaj.

– Lukom obavlja djelatnosti od održavanja groblja, sakupljanja otpada, održavanja komunalne infrastrukture, dimnjačarskih usluge, održavanja javne rasvjete te drugih usluga – pojasnio je gradonačelnik.

Dodaje i da svi građani imaju pravo prigovarati kad nisu zadovoljni, pa tako i gradksi vijećnici.

– Kao građani imamo pravo prigovarati zbog onoga što mislimo da nije dobro. Primamo brojne pritužbe građana što je sasvim legitimno jer komunalno poduzeće i postoji s ciljem da služi svojim građanima. Naša najvažnija tema vezana uz Lukom jest zbrinjavanje otpada. Grad Ludbreg je između ostaloga zahvaljujući Lukomu uvijek među deset najboljih gradova kada je u pitanju ova problematika, ali i tu ima stvari koje možemo popraviti. Možda se pitamo zašto Lukomu uopće trebaju silne djelatnosti, ali one su jednostavno nužne. To je poduzeće koje mora biti spremno i u slučaju prirodnih katastrofa i sličnih situacija za koje se nadamo da se neće dogoditi, ali moramo za njih biti adekvatno pripremljeni. Slažem se s danas iznesenim prigovorima vijećnika opozicije da je potrebna kvalitetnija organizacija unutar poduzeća kako bi sve zajedno bolje funkcioniralo – zaključio je gradonačelnik Bilić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje