Povežite se s nama

U fokusu

Nakon zubara i turističkog radnika u Gradski muzej Varaždin dolazi netko bliži kulturi?

Objavljeno:

- dana

Ivan Mesek, Ljerka Šimunić, Darwin Butković, Iva Potočnik i Vesna Pascuttini–Juraga. Netko će od ove petorke za koji mjesec najvjerojatnije postati novi ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.

Nakon što je Muzej iznimno uspješno završio 2017. godinu, ravnatelj Miran Bojanić Morandini je na Noć Muzeja, 29. siječnja, podnio ostavku. Bio je tada na polovici svoga drugog mandata ravnatelja, a iz Muzeja odlazi zbog nove funkcije – direktora Turističke zajednice Varaždinske županije, nakon što je s tog mjesta smijenjena Elizabeta Dolenec. Miran Bojanić Morandini danas je na godišnjem odmoru, a službeno će ga s ravnateljske funkcije razriješiti gradski vijećnici na svojoj sjednici u srijedu. Ovo će biti njegov povratak u turističku branšu, iz koje je i došao u Gradski muzej Varaždin.

Vijećnici će, također, za v. d. ravnateljice imenovati muzejsku savjetnicu Spomenku Težak i očekuje se raspisivanje natječaja za mjesto ravnatelja GMV-a, što će se najvjerojatnije dogoditi u ožujku, ako ne odmah.

Iako nitko zasad još nije javno najavio svoju kandidaturu, gradom se proširila priča o petero zainteresiranih

Na taj se natječaj, saznajemo, planira javiti petero spomenutih kandidata. Pretendenti za ravnateljsku funkciju su ovog puta svi po struci kulturnjaci. Tako će Muzej nakon stručnjaka u turizmu i zubara – iznimno aktivnog u kulturi – Branka Speveca, koji je bio ravnatelj prije Mirana Bojanića Morandinija u dva mandata, voditi netko bliži kulturnom sektoru.

Iako nitko zasad nije javno najavio svoju kandidaturu, gradom se proširila priča o petero zainteresiranih. Njihova imena se vrte u različitim krugovima – umjetničkima, muzejskima i političkima.

Šimunić i Mesek

Ljerka Šimunić, muzejska savjetnica na Kulturnopovijesnom odjelu, potvrđuje nam da će se javiti na natječaj kad bude raspisan. Ova informacija neće nikoga začuditi. Štoviše, Ljerki Šimunić su do 2004. godine tepali kao „vječitoj ravnateljici“. Odradila je tri i pol ravnateljska mandata, otišla je u vrijeme mandata gradonačelnika Čehoka, kad ju je zamijenio HDZ-ov kadar, stomatolog Branko Spevec, ali i nakon toga se javljala na svaki natječaj. Za nju kažu da je iznimna stručnjakinja, provela je Muzej kroz tranziciju, unaprijedila Entomološki odjel sa zbirkom kukaca, danas najposjećeniji postav, ishodila novac za početak uređenja Herzerice i kule stražarnice…

Odlično je, kažu, iskoristila mandat ministra kulture Bože Biškupića, poznatoga kao ministra koji je bio sklon muzejima. Kakva je njezina vizija GMV-a? – Muzej nema strateški plan, što je uvjet prijave na fondove i to treba hitno promijeniti. Treba promijeniti odnos s agencijama i dogovarati redovne posjete gostiju, kao što nam dolaze sad jedino Amerikanci s kruzera. Ima tu jako puno prostora, a za sve je u modernom vremenu potreban jaki marketing. Naime, kulturu je teško prodati, u nju se ne oblači niti se jede – realna je.

Kandidat je i Ivan Mesek, aktualni ravnatelj Galerijskog centra i nekadašnji zamjenik gradonačelnika Čehoka. Budući da će se Galerijski centar, navodno, zatvoriti, Meseku je, opet navodno, ponuđeno mjesto ravnatelja GMV-a. Iako je Ivan Mesek cijenjen u umjetničkim krugovima, rijetko ga tko može makar i zamisliti u ulozi ravnatelja Muzeja. Jer Muzej je veliki pogon s 30 zaposlenih u kojem je, osim ljubavi za umjetnost, potrebno imati i menadžerske sposobnosti, ali i službeničko strpljenje. Sve to, smatra se, nisu osobine koje krase Ivana Meseka. On sam kratko kaže: – Koliko je meni poznato, GMV još uvijek službeno ima ravnatelja, a natječaj za mjesto novog ravnatelja nije objavljen pa niti mogu komentirati ili prejudicirati bilo kakve odluke ili poteze koje bi natječaj eventualno mogao potaknuti.

Kipar Darwin Butković bez krzmanja kaže da će se kandidirati, da ima ideju kako bi Muzej trebao izgledati i da bi je želio ostvariti prije odlaska u mirovinu za osam godina. Smatra da su njegove šanse male jer nije “politički igrač”. – Muzej radi dobro i to treba zadržati, ali, uz barok, uvesti i nove sadržaje, koji bi zainteresirali mlađe generacije. Malo više se posvetiti 20. stoljeću o kojemu im roditelji pričaju, ali oni si ga teško mogu predočiti – kaže kipar.

U kuloarima se spominje i ime Vesne Pascuttini Juraga iz Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela u Varaždinu, međutim, ona kaže da nema komentara. Iako, trenutak kasnije dodaje „zasad“ pa joj ideja vjerojatna i nije skroz strana.

Jedina od koje nismo dobili ni „da“ ni „ne“ ili „nemam komentara“ je Iva Potočnik, mlada doktorica povijesti umjetnosti, trenutno zaposlena u franjevačkoj knjižnici.
Mlada doktorica je u Muzeju bila na stručnom osposobljavanju, struka smatra kako će jednog dana biti dobar stručan kadar. Pitanje je. ispunjava li ona zakonske uvjete za poziciju ravnatelja muzejskih ustanova koji se odnose na staž u kulturi.

Bez stresa

Od ove petorke bi netko trebao uskoro postati ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.
Tko god da dođe, doći će na dobro, izuzmu li se problemi koji se ionako ne rješavaju godinama, poput manjka galerijskog prostora, nadolazeće krize s manjkom stručnoga kadra, a Grad je zabranio zapošljavanje, problema s radnim vremenom… Srećom, svi programi za 2018. godinu su definirani, pa novom ravnatelju neće biti stresno. Moći će se u potpunosti posvetiti razvoju svoga koncepta i novim idejama za kojima ionako vape gradske vlasti.

Ako će ih onaj tko bude izabran – imati. A ako će ih i imati, pitanje je hoće li ih znati i provesti u djelo.

Najveći problem: manjak zaposlenih stručnjaka

Iako je GMV primjer uspješnoga kulturnog projekta, koji iz godine u godinu ima sve bolje rezultate poslovanja, gradske vlasti Muzej baš i ne maze. To se najbolje vidi u brojkama: dok je 2007. godine Grad iz proračuna za Muzej izdvajao više od 5,2 milijuna kuna, ove je godine to čak pola milijuna kuna manje. Također, do pred godinu dana je Muzej imao 32 zaposlena, danas ih je 30, a uskoro vjerojatno i manje. Ovih je dana otkaz dao i noćni čuvar pa otputovao za Irsku.

Problemi

Muzej gubi i stručnjake, a Grad je zabranio zapošljavanje novih, osim u slučajevima kad bi se time direktno kršio Zakon. Prije pet godina je otišao kustos iz Staroga grada, otišla je i njegova kolegica s povijesnog odjela, ali zamjene za njih nisu zaposlene. U travnju odlazi u mirovinu i voditeljica Etnografskog odjela, muzejska savjetnica Ljerka Albus. Kad je lani u mirovinu otišla voditeljica najposjećenijega, Entomološkog odjela, Antica Bregović, Muzej nije dobio dozvolu za zapošljavanje, pa ona danas, iako umirovljenica, radi pola radnog vremena.

Jedina zamjerka Muzeju je radno vrijeme, s obzirom na to da ne radi subotom poslijepodne, niti nedjeljom, a u tjednu se zatvara u 17 sati. Dosadašnji ravnatelj Miran Bojanić Morandini kaže da ispada kako je „Muzej glavni krivac za gradsko poslijepodnevno mrtvilo“ i nedostatak turističkog sadržaja. – Tražili smo ili plaćanje prekovremenih sati ili zapošljavanje vanjskih suradnika, ali ni za jedno nismo dobili dozvolu. Subotom bismo trebali raditi dvokratno, a Stari grad bi u sezoni trebao raditi produljeno. Međutim, iz Grada nema ideje, a Muzej ne može sam riješiti problem – kaže.

Na primjedbu da je Muzej stanar najprestižnijih gradskih adresa, iz Muzeja će preokrenuti očima. Istina je da Muzej „živi“ u palači Sermage, palači Herzer, Starom gradu i kuli stražarnici, ali zbog neadekvatnoga izložbenog prostora u tim zgradama – građenima s drukčijom namjenom – ne može se govoriti o ozbiljnom izložbenom prostoru. Muzej ima više od 200 tisuća muzejskih predmeta u 50 zbirki.

Spasonosnim rješenjem se smatrao prostor bivše Varteksove robne kuće na Korzu, čiju su kupovinu vijećnici u bivšemu mandatu odbili, a sad je kupljena, ali za Knjižnicu.
Iako je, kažu, ta zgrada bila idealna: bila je građena kao izložbeni prostor.

Muzej također ima ogroman problem, o kojem se šuti. Iako je Državna revizija naložila osiguravanje muzejske građe, to do danas nije napravljeno. Prvi uvjet za takvo što je osiguranje objekata u kojima se oni nalaze. Podsjećamo, Muzej ima četiri zgrade, ukupno stare 2000 godina, a Grad nije osigurao nijednu.

– Poslali smo Gradu službeni dopis, a oni su tražili ponudu osiguravajućeg društva. Međutim, nikad je nismo dobili jer objekti u kojima se građa čuva nisu osigurani – zaključio je Bojanić Morandini.

Inače, ovih se dana u kuloarima kulturnjaka govori da je za izložbenu poziciju u palači Sermage zainteresiran jedan od najvećih hrvatskih kolekcionara. Riječ je o poznatom Varaždincu, ali navodno se naš gradonačelnik protivi takvoj ideji.

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Gong: “Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gong smatra da se Ustavni sud svojim loše obrazloženim upozorenjem predsjedniku Milanoviću stavio iznad Ustava.  Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade.

Tako u jučerašnjoj objavi ove organizacije civilnog društva koja je usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture podsjećaju da većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav.

. No Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga, kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava. Svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Zoranu Milanoviću, i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar – ističu u Gongu.

I dodaju:

„U skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Zoran Milanović morao je dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentranim izborima. Predsjednik države to nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine?“

Tvrde i da je Ustavni sud po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su već upozoravali kroz slučaj Markovog trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku.

– I to odluku koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti predsjedniku da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava. Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora – zaključuju u Gongu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje