Povežite se s nama

Međimurje

“Naš mali kaj” čuva i promiče dragu i lijepu našu kajkavštinu

Objavljeno:

- dana

OŠ MURSKO SREDIŠĆE

Tematski se sastojao od četiriju natječaja: literarnog natječaja “Zvirajo reči”, glazbenog natječaja “Pesma zvoni”, foto-natječaja “Zlotne roke” i kviza “Smo kaj pozabili?”

Ove godine “Naš mali kaj” ugostio je i učenike srednje Graditeljske škole Čakovec koji su zajedno sa svojim mentorima vodili videoradionicu. U prvom dijelu manifestacije za sudionike je bilo organizirano još pet radionica: dramska s voditeljicom Jelenom Doklejom, fotografska radionica koju je vodio Davor Žerjav, radionica stripa s voditeljem Josipom Mihalkovićem iz Udruge “Stripoblačak”, etnoradionica koju su vodile članice Društva žena Mursko Središće i glazbena sviraonica s voditeljima Marijom Trstenjak, Marinkom Pintarićem i Tajanom Višnić Rihtarec.

Istovremeno s radionicama održan je i kviz u poznavanju kajkavskoga jezičnog izričaja, običaja i kulturne baštine “Smo kaj pozabili?” koji je ove godine osmislila i vodila Maja Herman, profesorica hrvatskog jezika. U kvizu je sudjelovalo 11 ekipa, u svakoj je bilo po troje učenika, a pobjedu je odnijela ekipa Cukoreki u kojoj su bili učenici OŠ T. Goričanca iz Male Subotice.

Pobjedu u kvizu odnijela je ekipa Cukoreki iz OŠ iz Male Subotice

Nakon radioničkog druženja i kviza uslijedio je svečani dio “Našega maloga kaja”. Na priredbi su učenici najprije predstavili radove s radionica, a zatim literarne i glazbene uratke s natječaja na koji je pristiglo 18 literarnih i sedam glazbenih prijava. Cjelokupni događaj su uljepšali Mali tamburaši, folklorna skupina Klinčeki, Mali kajkavci te učenici iz svih krajeva Međimurja koji su sudjelovali u literarnome natječaju “Zviraju reči” i glazbenome natječaju “Pesma zvoni”.Predstavljeni su i rezultati rada u pojedinim radionicama. Na fotografskoj radionici učenici su objektivima hvatali i uhvatili čvapku i čvapkanje, a članice Društva žena Mursko Središće u etnoradionici prenijele su sudionicima vještinu izrade roži, od kojih se radi tradicijska serjojnska maska koja se zove cimer. Sudionici dramske radionice su nizom akustički domišljatih rješenja dramatizirali kajkavsku pjesmu “Veter” koju je napisala učenica OŠ G. Mihaljevec Tina Gregorinčić. U radionici izrade stripa motivaciju za crtanje stripa učenici su pronašli u “Malom kaju”, koji je mogao biti lik, osoba ili bilo što drugo. Sudionici glazbene radionice upoznali su i svirali različita glazbala, doživjeli njihov zvuk i boju te su ritmom, dinamikom glazbala i glasova ispričali priču. Druga je glazbena skupina uglazbila pjesmu pristiglu na literarni natječaj “Selo moje malo” učenika 1. razreda Gabrijela Puškarića iz OŠ Belica – PŠ Gardinovec.

Potiče kajkavštinu

Veliko oduševljenje i ponos publike i sudionika izazvali su radovi koji su proizašli iz videoradionice, radionice animacije i radionice keramike. Cjelokupni rad popratila je fotografska i novinarska ekipa, pa je i ove godine svaka škola dobila na dar bilten sa susreta u digitalnom obliku čiji je urednik Nenad Hajdinjak, profesor informatike.

– “Naš mali kaj” promiče, čuva i potiče kajkavštinu, to je mjesto razmjene iskustva i međusobnog upoznavanja učenika cijelog Međimurja i udaljenijih krajeva te prilika za predstavljanje učeničkih potencijala i učenje kroz igru i zajedništvo – istaknuo je Elvis Šarić, ravnatelj škole domaćina.

SUDIONICI

Na manifestaciji “Naš mali kaj” koja je održana u OŠ Mursko Središće sudjelovalo je 26 škola: OŠ Belica, OŠ Hodošan, OŠ Podturen, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, OŠ Belec, OŠ Brod Moravice, OŠ G. Mihaljevec, OŠ dr. V. Žganca Vratišinec, OŠ J. Horvata Kotoriba, OŠ Kuršanec, OŠ Domašinec, OŠ Strahoninec, OŠ Selnica, OŠ Orehovica, OŠ Sv. Marija, OŠ Orehovica, OŠ I. K. Sakcinskog Ivanec, OŠ dr. I. Novaka Macinec, OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec, OŠ Goričan, OŠ Donja Dubrava, OŠ Štrigova, OŠ Mursko Središće te sudionici iz Dvojezične osnovne šole iz susjednoga slovenskoga grada Lendave. 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati