Povežite se s nama

U fokusu

Naše tvrtke zbog cijena plina više ne mogu raditi, ugrožena su radna mjesta, a što radi naša Vlada?

Objavljeno:

- dana

Visoke cijene energenata, posebice plina, imat će dugoročne posljedice. Pojedine tvrtke planiraju zaustaviti rad svojih pogona, a neki su čak najavili i otkaze. I dok poduzetnici sve glasnije upozoravaju da nešto treba poduzeti ukoliko HDZ-ova Vlada ne želi dodatnu nestabilnost gospodarstva, što će utjecati, ne samo na konkurentnost naših tvrtki, već i na tržište rada, zasad konkretnog rješenja nema.

Za razliku od Hrvatske, zemlje poput Austrije ili Njemačke već su poduzele mjere. Hrvatska politika kaže da se ne možemo uspoređivati s takvih razvijenijim državama, a poduzetnici s druge strane poručuju da ćemo kroz naredno razdoblje biti još dalje od takvih zemalja, i po razvijenosti i po standardu. U konačnici, na kraju će se sve to negativno odraziti na radnike, past će potrošnja, kvaliteta života, a izgledan je još veći egzodus radno sposobnog stanovništva izvan granica Hrvatske.

Kako to radi Austrija?

Usporedbe radi, austrijska Vlada je, kako bi ublažila udar na kućanstva zbog rastućih troškova života, najavila paket mjera koji će ih ove godine koštati šest milijardi eura. Poduzetnicima ide više od milijardu eura, odnosno 10 milijardi kuna za energente, konkretno za plin. S druge strane hrvatska Vlada fiksirala je cijene električne energije za građane i za poduzetništvo. Međutim, za poduzetnike je namijenjeno svega 266 milijuna kuna. Za plin ništa.

-Premijer je u nekoliko navrata davao izjave u smislu da se osjeća smirenost nakon Vladinih mjera. Mi ne znamo tko je to točno smiren jer postojeće mjere ne rješavaju ništa, kratkoročne su i ne pokrivaju troškove energenata za velike tvrtke. Štetu će snositi proizvodnja, a posljedično i nažalost i radnici. Godinama upozoravamo na velike namete, od nas se očekuje da budemo konkurentni na tržištu. Zamislite kako će jedna Hrvatska tvrtka biti konkurentna primjerice na austrijskom tržištu ako usporedimo što za poduzetništvo radi njihova Vlada, a što naša HDZ-ova – kažu poduzetnici koji su uputili kritike.

Što se sjevera Hrvatske tiče, najviše je zastupljena industrija, gdje je i najviše zaposlenih. Znatan udio u punjenju proračuna stoga zauzimaju upravo te velike tvrtke.

Čak 15 puta veći računi za plin

Stoga smo upitali i domaće poduzetnike kako se nose s krizom i drastičnim rastom energenata.

– Kao tvrtka vodimo dugoročnu politiku na svim poljima djelovanja i postojanja te tako i na energetskom. Račun za plin za idući mjesec bit će drastično veći, očekujemo 13 do 15 puta veći trošak. Nažalost, taj trošak moramo ugraditi u cijenu proizvoda. Situaciju na tržištu pratimo na dnevnoj bazi i prilagođavamo se – ističu iz tvrtke Leier-Leitl iz Turčina koja zapošljava 50 ljudi.

Poremećaji u proizvodnji

Znatno više ljudi zapošljava Grupa Vindija, čak njih 4200 u četiri države.

– Poskupljenjem energenata posebno je pogođen poslovni, najviše proizvodni sektor s obzirom na komercijalne ugovore s dobavljačima prema kojima su cijene energenta, npr. struje i plina i višestruko veće od cijena koje plaćaju ostali potrošači. O razmjerima tih poskupljenja i teretu koji predstavljaju za Grupu Vindija, kao najveću prehrambenu kompaniju u zemlji, dovoljno govori činjenica da je Grupa Vindija u ovoj godini za električnu energiju i plin izdvojila preko 300 milijuna kuna više nego u cijeloj protekloj godini – ističu iz Grupe Vindija, dodajući da će dodatna poskupljenja prouzročit značajne poremećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje.

– Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobuhvatnom valu poskupljenja koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovor proizvođača. Grupa Vindija, kao lider domaće prehrambene industrije pomno prati i najmanje promjene te prilagođava pristup i poslovne procese uz posebnu brigu da se poskupljenja energenata i sirovina u proizvodnom procesu ne odraze u potpunosti na finalnu cijenu proizvoda i standard potrošača – ističu iz Vindije.

Proizvodnja staje

Tvrtka Leier-Leitl osim što će morati poskupjeti cijenu proizvoda, zaustavit će proizvodnju s 1. studenim.

– Također, u zimskom periodu imamo planirani remont u trajanju do 50-ak dana. Ovisno o stanju tržišta planiraju se radni zadaci za remont. U ovom trenutku ne planiramo otpuštati ljude, niti sve niti dio – ističu iz tvrtke koja se bavi proizvodnjom građevinskog materijala.

Također, brine ih što Vlada nije donijela konkretan paket mjera za gospodarstvenike.

– Do trenutka pisanja ovog odgovora, Vlada nije donijela mjere po pitanju plina za gospodarstvo. Za očekivati je da Vlada ne može sve riješiti – ističu iz tvrtke iz Turčina.

Konkretnije pakete pomoći traži i Vindija.

– Svaka mjera kojom Vlada Republike Hrvatske nastoji ublažiti i smanjiti utjecaj enormnih poskupljenja energenata je dobrodošla i hvalevrijedna, no da bi se poslovnim subjektima, bez obzira o njihovoj veličini, olakšalo ovu cijelu energetsku krizu potrebni su konkretniji i dugoročniji koraci i mjere – zaključuju iz Grupe Vindija.

Dodatna poskupljenja prouzročit će značajne poremećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje. Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobuhvatnom valu poskupljenja koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovor proizvođača.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje