Povežite se s nama

U fokusu

Nastavak proizvodnje ili stečaj i rasprodaja nekretnina Varteksa: ekskluzivno donosimo što od banaka traže dioničari i zašto je zapelo s HBOR-om

Objavljeno:

- dana

Nekadašnji ponos Varaždina, tekstilni div po kojem smo bili prepoznatljivi, našao se u neizvjesnoj situaciji.

Iako posla ima sve više, radnice i radnici Varteksa, njih 800, nisu se prošlog tjedna vratili na posao nakon kolektivnog godišnjeg.

Doznajemo: Grad Varaždin danas odlučio, povlači se ovrha Varteksu

Tvrtka je, naime, ovršena i blokirana, a u utorak je iz Grada Varaždina ipak stigla dobra vijest. U Varteksu su tu vijest pozdravili s optimizmom. Na međustranačkom vijeću odlučeno je, naime, da se povlači ovrha. Može li se tvrtka spasiti od stečaja, zasad ostaje upitno. Ključan je dogovor ostalih vjerovnika s bankama, ali ostaje i nepoznanica kakvi su točno planovi trenutačnih najvećih dioničara, odnosno vjerovnika.

– Čekamo što će biti. Ma nije ovo od jučer, godinama tvrtku upropaštavaju razni vrhunski menadžeri – ističe jedna radnica Varteksa (podaci poznati Redakciji).

Ona je cijeli svoj radni vijek provela u Varteksu i već ima uvjete za mirovinu.

– Ma meni je svejedno. Imam uvjete za mirovinu, najviše mi je žao kolega i kolegica kojima nedostaje pet godina staža do mirovine, jer tko će zaposliti ljude u kasnim pedesetima? – ističe žena koja ističe da tvrtka posla ima.

– Ne znam, iskreno, zašto bismo propali kad posla ima. Radimo punom parom, cijelo vrijeme ima novih narudžbi. Vjerojatno je nekomu u cilju upropastiti tvrtku, ljude poslati na cestu i rasprodati nekretnine – dodala je.

Dok radnici, koji rade za minimalac, strepe za svoja radna mjesta, u javnom prostoru svjedočili smo prepucavanjima i međusobnim optuživanjima oko toga tko je kriv. Tako se moglo čuti da HBOR nema razumijevanja za najveće vjerovnike, iz Grada Varaždina su pak, nakon što su pokrenuli ovrhu, obznanili da je Porezna uprava ˝u tišini˝ prije njih ovršila Varteks. Spominjali su se tu i lovci u mutnom, politički manipulatori, režimski ulizice…

Pljuštale ostavke

U međuvremenu je iz Varteksa otišla cijela Uprava. Tomislav Babić podnio je ostavku na dužnost predsjednika Uprave društva Varteks d. d., koju je obnašao od siječnja 2020. godine.

U ostavci je naveo da su razlozi ovakvog poteza višemjesečni neuspješni pregovori vjerovnika oko podjele novca od prodaje nekretnina. Prije toga ostavke su podnijeli prokuristica Valentina Pihir i Igor Žonja, dosadašnji zamjenik predsjednika Nadzornog odbora društva. Nakon ostavki u Upravu je imenovan Dražen Dobiš, dosadašnji direktor proizvodnje u Varteksu, za predsjednicu Nadzornog odbora imenovana je Mirjana Droptina, dosadašnja članica Nadzornog odbora, dok je nova zamjenica predsjednice Božica Čićek-Mutavdžić, koja je također bila u Nadzornom odboru, u kojem je i dalje Ivo Šulenta.

Svemu tomu prethodio je i Bakićev odlazak, odnosno prijenos njegove tražbine na Meta nekretnine j. d. o. o. iz Zagreba. Spomenuta tražbina iznosi 42.650.000,00 kuna.

I Kaufland je u međuvremenu odustao od Varteksa. Raskid ugovora s Kauflandom priskrbio je Varteksu drugi najveći vjerovnik Stjepan Čajić, samozatajni IT stručnjak porijeklom iz Hercegovine kojeg su još prije četiri mjeseca mediji nazivali spasiteljem te tvrtke.

Osim Bakića, i Čajić je davao Varteksu pozajmice, a u travnju ove godine objavljeno je da će upravo on podmiriti Varteksove dugove prema bankama.

Međutim, zapelo je u pregovorima s bankama, prvenstveno s HBOR-om, a to je djelomično dovelo do situacije u kojoj se Varteks trenutačno nalazi. No za one koji su zaboravili, Varteks nije u problemima od jučer. Varteks je bio u problemima i kad je Nenad Bakić koncem ljeta 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa.

Podsjetimo da traje suđenje Zoranu Košćecu, predsjedniku Uprave Varteksa od 2005. do 2018., i Željku Krčmaru, bivšem izvršnom direktoru Sektora upravljanja imovinom varaždinskoga tekstilnog poduzeća.

Optužnicu protiv njih podignulo je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu 7. srpnja prošle godine zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Tereti ih se da su još 27. rujna 2007., protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i protivno odluci Nadzornog odbora o prodaji robne kuće u Beogradu, prodali taj objekt od 2000 kvadrata za 670.000 eura iako je cijena iznosila 1,6 milijuna eura, pri čemu su naveli da je nižeg stupnja uređenosti i površine 1360 m². Novi vlasnik tu je nekretninu u studenome 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura.

Podsjetimo i da je unazad petnaestak godina rasprodan niz vrijednih Varteksovih nekretnina, uključujući i zgradu na zagrebačkom glavnom trgu. Dio je rasprodala bivša Uprava, a dio banke.

Kad je postao najveći dioničar, Bakić je uložio vlastita sredstva, ali tada je tvrtka već bila opterećena ogromnim gubicima. Onda je tvrtku na koljena bacila pandemija, odnosno lockdown, a tad su počela i otkazivanja narudžbi iz inozemstva.

Krediti, dugovi, zadužnice i vrijedne nekretnine…

Varteks trenutačno ima dva aktivna kredita, jedan iz 2013. godine i drugi iz 2020. godine. Prvi kredit, Zaba/HBOR, sklopljen je po modelu rizika na iznos od 10,3 milijuna eura, od čega su 4,3 milijuna iz HBOR-a, a ostatak iz Zabe. Drugi kredit, Erste/HBOR, sklopljen je kao mjera pomoći uslijed pandemije na iznos od 10 milijuna kuna (5 milijuna HBOR i još 5 Erste).

Kredit iz 2013. osiguran je hipotekom na nekretnine u Varaždinu, kojima je vrijednost procijenjena na 12,99 milijuna eura. Upućeni sugovornici pak napominju da je vrijednost i veća od procjene s obzirom na pokazatelje tržišta nekretnina.

Uprava Varteksa je putem Zagrebačke burze izvijestila javnost da je 21. travnja ove godine sklopljen Ugovor o uvjetima pristupa i podmirenja duga dužnika s dioničarom Stjepanom Čajićem. Ugovorom su regulirani uvjeti pod kojima će Čajić pristupiti dugu Varteksa prema kreditorima, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Zagrebačkoj banci.

Prema ekskluzivnim informacijama kojima raspolažemo, Čajić, inače osnivač i vlasnik tvrtke Stype, koja nudi hardverska i softverska rješenja za proširenu stvarnost i emitiranje virtualnih studija u stvarnom vremenu, sasvim je logično postavio svoje uvjete bankama. Te uvjete blagoslovila je tadašnja Uprava Varteksa, koja je s njim potpisala ugovor.

– Čajić je, kao i Bakić, uložio svoj kapital u dobroj vjeri – kažu nam upućeni koji su tada sudjelovali u razgovorima toga mladog poduzetnika i Uprave Varteksa te ljudi koji su upoznati s cijelom kronologijom pada Varteksa i problemima u pregovorima s bankama, prvenstveno s HBOR-om. Uvjereni su da Čajiću nije cilj rasprodati imovinu, a hoće li to biti tako, ostaje za vidjeti.

S druge strane, razumljivo je i da HBOR nije privatna banka, već je u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske, i zato je upitno da će netko od nadležnih u toj instituciji na svoju ruku donositi odluke o otpisu dugova, odnosno preuzeti odgovornost za eventualnu propast Varteksa i u slučaju da se preostala dugovanja otpišu. Kako nam kažu upućeni, strahuje se i da bi im se na teret moglo staviti da nisu imali jednak pristup prema svim dioničarima, a tu je i rizik kaznene odgovornosti. Istaknimo i da je Varteks strateški projekt Vlade, ali kao što smo već spomenuli, još jedna državna institucija nije imala previše razumijevanja za varaždinsku tekstilnu tvrtku, nego je Porezna uprava prva poslala ovrhu.

No, vratimo se na ugovore i pregovore s bankama te uvjete koje je postavio Čajić, a koji su mu omogućili da stavi zadužnicu na česticu Kauflanda, zbog čega je taj trgovački centar i odustao od investicije.

Pozajmice

I dok upućeni u pregovore tvrde da je Čajić imao dobre namjere i da mu je cilj zadržati proizvodnju i radnike, u bankama su sumnjičavi i štite svoje interese.

HBOR-u je sporno što Čajić ima pravo (sukladno ugovoru s Varteksom), pored naknade za podmirivanje duga od 5,8 milijuna eura, potraživati i naknadu za ishođenje otpusta duga, koja bi iznosila otprilike 4,45 milijuna eura te bi bila osigurana hipotekom prvog reda na nekretninama u Varaždinu, čija procijenjena vrijednost iznosi 12,99 milijuna eura.

U istom ugovoru stoji da bi Čajić imao pravo dio potraživanja podmiriti kompenzacijom kroz kupoprodaju Varteksovih nekretnina. Taj ugovor između Čajića i Varteksa sklopljen je 21. travnja 2022. godine, kao što smo već spomenuli. Uza sve to, Čajić je HBOR-u predložio i da iznos koji bi trebao platiti bankama umanji. Iz bankarskih krugova kažu kako bi se iz svega moglo zaključiti da bi Čajić mogao doći u situaciju da za efektivno plaćena 2,4 milijuna eura stekne potraživanja od 10,3 milijuna eura prema Varteksu, a koje potraživanje bi u cijelosti bilo osigurano založnim pravom prvog reda na nekretnine Varteksa, vrijednosti procijenjene na gotovo 13 milijuna eura.

U dvama navratima banke su prošle godine izdale brisovna očitovanja za dio dugovanja, što se odnosilo na prodajne transakcije (Spar i Kaufland), a kojima bi dio sredstava od prodaje ostao Varteksu. Međutim, u međuvremenu je Kaufland odustao od investicije. Varteks se pak u više navrata zadužio kod Čajića mimo dogovora s bankama (banke su tražile zabranu opterećivanja imovine od dodatnog zaduživanja). Time Čajić dolazi u situaciju da uvjetuje izdavanje brisovnog očitovanja za realizaciju transakcija kupoprodaje. S druge strane, ostaje činjenica da je Varteks dosad uspijevao održavati proizvodnju, većim dijelom zahvaljujući pozajmicama Bakića i Čajića. Sigurno je da će svaki od vjerovnika nastojati ostvariti svoja prava, a radnicima ostaje da čekaju ishod pregovora s bankama.

Dobiš optimističan: Vjerovnici izrazili pozitivnu namjeru da podrže Varteks

O cijeloj situaciji u Varteksu kontaktirali smo prošlog tjedna i novog člana Uprave tvrtke Dražena Dobiša.

Potvrdio nam je da radnici prošlog tjedna nisu bili na poslu te da im je godišnji odmor produžen do ponedjeljka.

– Radnici su se vratili na posao u srijedu, 17. kolovoza, no zbog situacije u Varteksu, blokada računa od Porezne uprave i Grada Varaždina, a iz straha za moguću neisplatu plaća za srpanj, odbili su početi s radom i zatražili produžetak godišnjeg odmora do ponedjeljka, 22. kolovoza, što sam im i odobrio – kaže nam Dobiš. Navodi i da je politika minimalnih plaća u Varteksu prisutna već dugi niz godina, više od jednog desetljeća.

Upitali smo ga i je li upoznat s informacijama da je prošlog četvrtka održan sastanak vjerovnika u HBOR-u.

– Na sastanku vjerovnika održanom u četvrtak, 18. kolovoza, svi prisutni vjerovnici izrazili su pozitivnu namjeru da podrže Varteks. Pregovori su i dalje u tijeku – kaže Dobiš.

Kaže i da uskoro planira sazvati sastanak s najvećim dioničarima.

– Osobno nisam u kontaktu s najvećim dioničarima, no namjera mi je u najskorijoj budućnosti, ako okolnosti dopuste, zakazati sastanak s njima – najavljuje Dobiš. Što se tiče mogućeg štrajka, vjeruje da do njega neće doći.

– Držim da su svi radnici Varteksa duboko svjesni situacije u kojoj se nalazimo i da bi mogući štrajk vrlo vjerojatno označio i kraj – kaže nam član Uprave.

Hoće li propasti strateški projekt Vlade?

Vlada je u lipnju prošle godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.
Prva faza trebala je uključivati realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg „T“ raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom.
Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.
– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa i očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Međutim, sad taj cijeli projekt dolazi u pitanje. U Zakonu o investicijskim strateškim projektima nije striktno navedeno da otvaranje stečaja nužno dovodi do gubitka statusa strateškog projekta. Međutim, nameće se logično pitanje može li posrnula tvrtka u stečaju projekt realizirati.

Čajić, Bakić i pozajmice

Prilikom odobrenja Erste/HBOR kredita iz 2020. godine uvjet za korištenje kredita bila je izjava o podređenosti potraživanja Nenada Bakića kao najvećega pojedinačnog dioničara, dok bi sukladno Čajićevoj ponudi on kao drugi pojedinačni dioničar preuzeo hipoteke prvog reda od Zabe i HBOR-a uz značajan otpust duga od oko 4,5 milijuna eura. Uz to, njegove pozajmice Varteksu nisu podređene obvezama Varteksa po kreditima. Stoga, ako bi HBOR ispunio Čajićeve zahtjeve, nije isključeno da bi se moglo tvrditi da HBOR nije imao jednak pristup u odnosu na dioničare koji su davali pozajmice Varteksu.

HBOR-u je sporno jer Čajić ima pravo (sukladno ugovoru s Varteksom), pored naknade za podmirivanje duga od 5,8 milijuna eura, potraživati i naknadu za ishođenje otpusta duga, koja bi iznosila otprilike 4,45 milijuna eura te bi bila osigurana hipotekom prvog reda na nekretninama u Varaždinu, čija procijenjena vrijednost iznosi 12,99 milijuna eura

U fokusu

Dr. Mariani, šef varaždinske gastroenterologije: stiže najmoderniji uređaj, a pretrage radimo i u anesteziji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Opća bolnica Varaždin i u kriznim uvjetima nastoji održavati najvišu moguću razinu izvrsnosti, koja je nužna kako bi svojim pacijentima vrhunski educirani liječnici i drugo stručno osoblje pružili najbolju moguću medicinsku skrb.

Primjera je mnogo i zbog nekih pretraga pacijenti više ne obilaze zagrebačke bolnice. Štoviše, kako doznajemo od Bojana Marianija, dr. med. spec. internist – gastroenterolog, voditelja Odjela za gastroenterologiju, u ovu ustanovu uskoro stiže i najmoderniji endoskopski ultrazvuk.

Što može Zagreb, može i Varaždin

Novosti ima još, jer nakon dvogodišnje stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa, pacijentima su opet dostupne pretrage poput kolonoskopije u anesteziji.

– Nakon što je 1. ožujka 2020. godine na Odjel infektologije OB-a Varaždin primljen prvi pacijent zaražen koronom, Odjel gastroenterologije morao se nekoliko puta seliti te je naša endoskopija na kraju smještena na drugi kat zgrade u kojoj funkcioniraju Službe za interne bolesti. Radilo se u manjim prostorima sa smanjenim kapacitetom i u lošijim uvjetima. Spomenuta pretraga izostala je i zbog iznimno velikog angažmana anesteziologa pri liječenju bolesnika zaraženih virusom COVID-19. Zbog intubiranja i rukovanja respiratorima, anesteziologa jednostavno nije bilo dovoljno. Međutim, spomenutu pretragu vraćamo i obavljat će se na našem Odjelu endoskopije koji trenutno uređujemo na 4. katu – objasnio je Mariani koji je do rujna 2022. pune četiri godine bio vršitelj dužnosti voditelja Odjela gastroenterologije.
Naš sugovornik ističe da bi svi predviđeni radovi trebali završiti do kraja veljače 2023. i određenim skupinama pacijenata, kojima je nužna kolonoskopija u anesteziji, takva pretraga bit će opet omogućena od ožujka iduće godine. Podsjećamo, čak i usprkos svim problemima uzrokovanim koronom, Odjel gastroenterologije u proteklom je četverogodišnjem razdoblju, između ostalog, počeo s biološkom terapijom koja se primjenjuje kod pacijenata s upalom crijeva.

– Riječ je o vrhu piramide liječenja takvih pacijenata jer provodi se specifičnim molekulama, a namijenjeno je za srednje i teške oblike bolesti. Međutim, mi smo na sjeveru Hrvatske prvi s tim počeli i uspješno preveniramo komplikacije ciljanom terapijom na molekule u ljudskom organizmu koje izazivaju upalu. Odnosno, mi djelujemo ciljano protuupalno intravenski ili subkutano s dobrim uspjehom. Pacijenti su uglavnom mladi ljudi s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom koji su do 2019. godine išli u zagrebačke klinike ili su završavali na kliničkim zahvatima, najčešće na Rebru – naglašava ovaj liječnik koji je karijeru počeo kao “sekundarac” u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof.

U toj ustanovi je kao sekundarni liječnik pomagao kolegama specijalistima godinu dana, a potom kreće na četverogodišnju specijalizaciju iz interne medicine. U Marianijevu slučaju subspecijalizacija iz gastroenterologije trajala je još dvije godine, a danas rukovodi timom koji svojim pacijentima pruža širok spektar usluga. Primjerice, zadnjih godinu dana čak i u skučenoj endoskopiji počeli su s tzv. ligacijom variksa jednjaka.

– Pretraga se odnosi na podvezivanje vena u jednjaku, koje su, između ostalog, posljedica ciroze jetre, a koje mogu uzrokovati ozbiljna krvarenja. Spomenuti zahvat koji doslovno spašava živote izvodi se pod anestezijom na Odjelu endoskopije. Pacijentima s poteškoćama kod hranjenja (gutanja) se pak postavlja i perkutana endoskopska gastrostoma (PEG) i sve te pretrage namjeravamo razvijati. Osobito nas raduje skori dolazak endoskopskog ultrazvuka i prostor za njegov smještaj bit će pripremljen u obnovljenoj endoskopiji. Riječ je o stupastom aparatu visine 1,80 metara i pola metra širine koji na sebi ima monitor, procesor, ultrazvučnu komponentu, jedinicu za manje elektrokirurške zahvate… – veli naš sugovornik koji je prošao početnu edukaciju u američkom Cleveland Clinicu, vodećoj svjetskoj zdravstvenoj ustanovi.

Dodatne edukacije

Ono pravo njemu i kolegici Maji Čusek-Šamec, dr. med., tek predstoji nakon što u Opću bolnicu Varaždin stigne spomenuti aparat. Ovo dvoje stručnjaka njime će obavljati preglede pod anestezijom, koji traju nešto duže od uobičajene endoskopije, nakon što prođu dodatne edukacije u Zagrebu.
– U Cleveland Clinicu, kojim rukovodi hrvatski kardijalni kirurg Tomislav Mihaljević, upoznao sam tijekom tečaja na njihovoj interventnoj endoskopiji način rada i sustav organizacije posla koji nas očekuje u Varaždinu. Ovakvi novouspostavljeni kontakti zasigurno će dovesti do nove suradnje s Cleveland Clinicom. Nadam se i da će se tim na našem odjelu uskoro pojačati s još pet medicinskih sestara kako bismo bili potpuno ekipirani – govori Mariani o predstojećim pretragama koje u najsjevernijim županijama trenutno ne obavlja ni jedna bolnica!
U Zagrebu pak pacijenti takve pretrage mogu obaviti samo u najboljim klinikama.
– Za naše pacijente najvažnije je da će u Općoj bolnici Varaždin dobiti dodatne, bolje usluge. Dobro surađujemo s ravnateljstvom OB Varaždin te se nadamo da će ekipiranje timova liječnika i sestara uz poboljšanu organizaciju posla u uređenim prostorima rezultirati kraćim čekanjem na preglede i zahvate – zaključio je Bojan Mariani.

Nastavite čitati

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje