Povežite se s nama

U fokusu

Navala na novu Zdravstvenu gimnaziju, na Elektrostrojarskoj školi zbog superodlikaša prijemni?

Objavljeno:

- dana

ZAVRŠIO LJETNI UPISNI ROK

U Varaždinskoj županiji prvi put nakon dugog niza godina učenici se neće školovati za limara, deficitarno zanimanje za kojim postoji potreba na tržištu rada.

Školovanje za limare provodi Strojarska i prometna škola Varaždin, no interes učenika za to zanimanje ove godine je bio ispod svih očekivanja.

Ništa od limara, povećane kvote za strojobravare i autolimare

–  Za limara se javilo svega dvoje učenika, a najmanje ih je trebalo šest. Zbog toga nam Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije dozvolilo upis tog zanimanja, a istodobno je povećalo kvote za zanimanja strojobravar i autolimar. Mi smo bili jedina škola u Hrvatskoj u kojoj se provodilo obrazovanje za limare po jedinstvenom sustavu obrazovanja (JMO). U Hrvatskoj limare školuje jedino uz nas i Strojarska tehnička škola u Osijeku, no ne po tom modelu, ali ni ta škola nije uspjela upisati limare – rekao je Žunar.
Na području čitave sjeverozapadne Hrvatske postoji velika potreba za limarima. 

Ove godine Hrvatska neće školovati limare: učenici ne žele upisati to zanimanje iako su plaće dobre, a posao se brzo pronalazi 

– Limari imaju i dobre plaće, no riječ je o izuzetno zahtjevnom zanimanju. Ne može bilo tko biti limar, samo učenici izuzetnih zdravstvenih sposobnosti – naveo je Žunar.
Zbog limara je razočaran, no ravnatelj Strojarske i prometne škole je zadovoljan interesom učenika za sva ostala zanimanja.
– Imali smo 1000 prijava, a ako u obzir uzmemo da je na području Županije 1751 učenik osmih razreda i da iz drugih županija na školovanje u našu županiju dolazi preko 200 učenika, onda možemo zaključiti da je svaki drugi učenik u svoju listu prioriteta uključio našu školu. Zadovoljni smo jer smo u tehničkim zanimanjima upisali učenike s jako dobrim ocjenama. Općenito, dolaze nam učenici sa sve boljim uspjehom, jača interes za strojarstvo i promet što je odraz sve boljeg stanja u gospodarstvu – zadovoljan je Žunar nakon završenih upisa.

Slobodna mjesta u sektorima poljoprivrede, tekstila i drva

Nakon ljetnog upisnog roka u prve razrede srednjih škola na području Varaždinske županije upisano je 1968 učenika.
– Za jesenski rok ostalo je još 250 slobodnih mjesta u prvim razredima i to većinom u sektorima poljoprivrede, tekstila i drva – izvjestili su iz Županije.
Slab interes učenika upravo za te sektore je i očekivan jer uvjeti rada u drvnoj, posebno u tekstilnoj i kožnoj industriji koja ima dugu tradiciju na području sjeverozapadne Hrvatske, nisu bajni. Na teške radne uvjete, izrabljivanje i potplaćenost radnika, uglavnom žena koje su zaposlene u toj branši, već je nebrojeno puno puta upozoravao i županijski vijećnik Siniša Miličić, pa ne treba biti iznenađen što se, primjerice, za zanimanje modelar obuće i kožne galanterije ove godine nije prijavio nitko.
– Lani se za to zanimanje javilo deset učenika, a ove godine nitko, pa ga neće ni biti. Imamo još nešto mjesta za zanimanja drvodjelski tehničar – dizajner, modni tehničar, stolar, soboslikar, mesar, krojač – galanterist te nešto za pekara. To su zanimanja koja se traže. Nas zovu poslodavci, iz mesnih industrija se raspituju za mesare, no što da im kažem? To su zanimanja koja učenici ne žele upisivati – rekao je Dražen Košćak, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin.

Nakon MIOC-a prijemni i na Elektrostrojarskoj školi?

Iako se nakon gimnazije isto teško dolazi do posla, i ove je godine velika navala osmaša iz Varaždinske županije bila upravo za gimnazijske programe. Ni u Medicinskoj školi neće biti jesenskog upisnog roka. Čak je i interes za novu, specijaliziranu Zdravstvenu gimnaziju, koja starta od ove jeseni, premašio sva očekivanja, pa i ona ravnateljice Mirjane Grabar-Kruljac.
– Upisivali smo jedan razred od 24 učenika, a imali smo 233 prijavljenih, što znači da je Zdravstvenu gimnaziju upisao svaki deseti prijavljeni učenik i to s maksimalnim brojem bodova. Prezadovoljna sam! Na nama je sada da obrazovnim programom opravdamo njihova očekivanja – rekla je ravnateljica.
S velikim brojem odličnih učenika, a (pre)malo mjesta u prvim razredima mučila se i Elektrostrojarska škola (ESŠ) u kojoj je, nakon ljetnog upisnog roka, ostalo svega nekoliko mjesta za grafičare tiska, grafičare pripreme i zavarivače. Zbog sve većeg broja odlikaša, u toj školi razmišljanju o uvođenju prijemnog ispita dogodine.
– Ozbiljno razmišljam da iduće godine uvedemo prijemni ispit jer nekad učenici s prosjekom 4.5 su na kraju bolji i uspješniji od onih koji imaju prosjek 5.0 – rekao je Kos.
Zbog velike navale za upis učenika s prosjekom 5.0 ove je godine uveden prijemni ispit na popularnu matematiku gimnaziju MIOC. Hoće li druge godine isto biti i u Elektrostrojarskoj ovisi i o tome što će na to reći Ministarstvo.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

Čehok traži hitnu ostavku Istera i razrješenje Nadzornoga odbora Varkoma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Nezavisne liste Ivana Čehoka u srijedu su poručili platformi Budimo grad da prijave mjerodavnima gradonačelnika Nevena Bosilja za zloporabu položaja i pogodovanje pri zapošljavanju Brune Istera (SDP) na mjesto direktora tvrtke Varkom d.d.

Na konferenciji za medije Ivan Čehok je ustvrdio da je Ister postavljen protivno Zakonu o vodnim uslugama. To je potkrijepio i navodima iz pisma četrnaestero načelnika koji traže od Uprave, Skupštine te Nadzornog odbora Varkoma informaciju o načinu izbora direktora.

– Upozoravali smo na jednu pogubnu klijentističku, stranačku strukturu koja se zapošljava, koja koristi institucije gradskih sustava kako bi stranačku klijentelu zaposlila. Tu prije svega mislim na SDP i Reformiste, ali svemu tome sekundiraju članovi platforme Budimo grad. Nisu nas slušali i sad imamo nezakonito postavljenog direktora Varkoma – izjavio je Čehok.

Napomenuo je da Varkom podliježe Zakonu o vodnim uslugama, u kojem je precizno naznačeno kako se bira direktor, i to bilo kojeg isporučitelja vodnih usluga.

– Direktora bira Skupština, to nije ovlast Nadzornog odbora. To je ovlast Skupštine i to sa dvostrukim pravom glasa. Svi članovi Skupštine imaju pravo glasa sukladno udjelima u društvu, ali im ostaje i pravo glasa kao članovima Skupštine. Većina svih članova Skupštine mora glasati za kandidata kako bi on bio izabran. Znajući da to nikada neće uspjeti postići, gradonačelnik Neven Bosilj je prevario i uskratio pravo svih članova Skupštine (gradonačelnika i načelnika) te preko Nadzornog odbora imenovao Brunu Istera za direktora – istaknuo je Čehok.

Potom je obrazložio članak 28. Zakona o vodnim uslugama.

– U njemu je propisano da sva zapošljavanja u isporučitelju vodnih usluga moraju ići putem javnog natječaja. Pritom nekakvo pozivanje na Statut Varkoma ne znači ništa jer je Zakon donesen 2019. godine iznad Statuta. Umjesto da promijene statut i podrede se zakonskim odredbama, oni su potjerali bivšeg direktora Željka Bunića te preko noći sazvali sjednicu i postavili Istera. U svemu je ključnu ulogu odigrao predsjednik Nadzornog odbora Robert Vugrin (NS Reformisti) – podsjeća Čehok koji smatra da je takva odluka pogubna iz više razloga.

Po njemu, stranačko i klijentističko namještanje je loše, a problem je i ugrožavanje EU projekata koje provodi Varkom.

– Varkom ih ima najviše u Hrvatskoj, ponajprije zaslugom Željka Bunića i Marijana Cesarca te drugih tvrtkinih vrijednih djelatnika, ali i zahvaljujući bivšoj vlasti koja je projekte između ostalog osmišljavala. Nažalost, ako se pokaže da je Bruno Ister postavljen nezakonito na mjesto direktora, svi njegovi potpisi bit će nezakoniti i nevažeći. A onda slijedi penalizacija koja će nas skupo koštati. To sada više nije igra Bosilja i njegovog stranačkog pijuna, ovo su preozbiljna pitanja za građane Varaždina – rezolutan je Čehok.

Na kraju konferencije za medije izjavio je da ga čudi što se Damir Habijan (HDZ) ne oglašava oko spomenute teme. Potom je otkrio i da očekuju da platforma Budimo grad prijavi Nevena Bosilja.

–  Tu je riječ o čistoj zloporabi položaja i pogodovanju. Ova situacija zahtjeva žurno razrješenje Istera i Nadzornog odbora. Nužno je hitno sazivanje Skupštine, usklađivanje Statuta i raspisivanje javnog natječaja za mjesto direktora Varkoma – zaključio je Ivan Čehok.  

Nastavite čitati

U fokusu

Neplodnost je “tihi” problem: može li se obiteljima u Varaždinu i Čakovcu pomoći da lakše dođu do roditeljstva?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nekoliko hrvatskih gradova, kao što su Osijek i Makarska, početkom ove godine započela je provedba nove demografske mjere – financijskih potpora mladim obiteljima za medicinski pomognutu oplodnju (MPO). Trebaju li takvu mjeru uvesti i gradovi na sjeveru Hrvatske, Varaždin i Čakovec, provjerili smo kod nekoliko sugovornika s ovog područja.

Pozitivan primjer

Naime, Grad Makarska osigurao je u svom proračunu 150.000 kuna kako bi bračni ili izvanbračni parovi u ovoj godini, počevši s 1. siječnja, mogli ostvariti pravo na sufinanciranje troškova za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje. Odluku je u prosincu prošle godine usvojilo njihovo Gradsko vijeće, a gradonačelnik Makarske Zoran Paunović tom je prilikom rekao da društvo ovaj problem više ne može ignorirati.

– Neplodnost je problem o kojem se tiho i nedovoljno govori, iako je u Hrvatskoj, kao i globalno, u neprestanom porastu. Predviđa se da će za 10 godina u većem dijelu svijeta neplodno biti oko 30 % parova. Žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete s prosječno 29,4 godine, sve češće tek nakon 30, čak i 35 godina starosti, a neplodnost je gotovo jednako prisutna kod oba spola. Za one koji žele postati roditelji neplodnost je velika trauma, često popraćena osjećajem krivnje i tuge. Ne možemo kao društvo samo okretati glavu, vrijeme je da Grad napravi važan iskorak i osigura financijsku potporu Makarankama i Makaranima koji se nose s ovim problemom – naglasio je gradonačelnik Makarske.

Objasnio je da pravo na sufinanciranje, između ostaloga, ostvaruje podnositelj zahtjeva koji je prethodno iscrpio sve mogućnosti koje su ostvarive na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno važećem zakonu kojim je uređeno pitanje pomognute oplodnje.

Na sjeveru

A da je sadašnji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, koji datira iz 2012. godine, nakon 10 godina potrebno unaprijediti, tvrdi i saborska zastupnica iz Čakovca prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med. Ističe da zakonski okvir u prvom redu treba mijenjati zbog nekoliko razloga: kako bi se akceptirao desetogodišnji napredak medicinske znanosti na tom području te omogućilo proširenje prava na medicinski pomognutu oplodnju.

– Tragično je da ova Vlada izmišlja neke demografske mjere koje će dati slabe ili nikakve rezultate, a onu koja dokazano dovodi do većeg broja rođene djece, a MPO to jest, stigmatizira – smatra saborska zastupnica Andreja Marić.

Navodi da jedan od važnih ciljeva zdravstvenog sustava, ali i drugih javnih sektora, mora biti poboljšanje demografske situacije u Republici Hrvatskoj te oštro upire prstom u državu koja, navodi naša sugovornica, “još uvijek ne zna ili ne želi prionuti rješavanju ovog problema”. Pozdravlja mjeru koju je uveo Grad Makarska kada je riječ o financijskim potporama svojim sugrađanima, konkretno mladim obiteljima po pitanju medicinski pomognute oplodnje, te se slaže da bi se po tom pitanju trebale iskazati i ostale županije, gradovi i općine.

– I druge jedinice lokalne (regionalne) samouprave, pa tako i Grad Čakovec, trebale bi se, u okviru svojih financijskih mogućnosti, uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kada su iscrpljene ostvarive mogućnosti na teret HZZO-a, no svakako je na potezu i država – izjavila je saborska zastupnica, napomenuvši da Vlada RH također nije pokazala dovoljno sluha za ublažavanje menstrualnog siromaštva, odbivši smanjiti porez na menstrualne potrepštine.
U Gradu Čakovcu, na čelu s gradonačelnicom Ljerkom Cividini, također pozdravljaju demografsku mjeru Grada Makarske navodeći da je hvalevrijedna te rezultat višegodišnjeg promišljanja i osluškivanja potreba njihovih građana.

– Kako u ovom trenutku u Gradu Čakovcu nismo upoznati s činjenicom da bi našim građanima ovakva mjera bila potrebna, svjesni da HZZO plaća troškove pomognute oplodnje do određene razine, dosad nismo razmišljali o ovakvoj mjeri. Dakako da svaki dobar primjer, posebice kada se pokaže pozitivnim u praksi, valja slijediti. Samim tim ćemo s veseljem pratiti rezultate i demografske promjene u Makarskoj i ostalim gradovima ako uvedu mjere ovakvog tipa te s našim građanima uvidjeti potrebu za uvođenjem iste i u Čakovcu – tvrde iz Grada Čakovca te dodaju:

– Svaki vid potpore mladim obiteljima vidimo kao ključan za naš grad i Međimurje općenito jer nam je cilj zadržati i pomagati naše mlade te ih poticati da ostanu u svom rodnom kraju. Ono o čemu jesmo razmišljali, i gdje su napravljeni prvi koraci uz istraživanja i komunikaciju sa srodnim udrugama, je potpomaganje parova koji se odluče na usvajanje, što donosi višestruku korist za zajednicu. Međutim, to je program koji je još u povojima te se o mogućnostima još diskutira – otkrivaju iz središta Međimurske županije.

Zbog sve više prisutnih negativnih demografskih trendova, i Grad Varaždin bi se trebao uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kod mladih parova, smatra vijećnica Gradskog vijeća Grada Varaždina Silvija Cupar.

– Pružanje financijske potpore obiteljima zbog visokih troškova medicinski pomognute oplodnje stvara poticajnu okolinu za planiranje potomstva te ostvarivanje težnje za roditeljstvom. Naravno da postoje ograničeni fiskalni kapaciteti, no oni moraju prvenstveno pratiti potrebe stanovnika. Uz ovu inicijativu, smatram da bi Grad Varaždin u skoroj budućnosti trebao pružiti potporu i posvojiteljima te uvesti mjere besplatnog vrtića za drugo ili treće dijete, za što ću se kao gradska vijećnica zalagati – izjavila je vijećnica Silvija Cupar te zaključila da su mlade obitelji stup svakog društva, stoga podupire ovu demografsku mjeru “jer ne doprinosi samo demografskom razvoju već i stvaranju kvalitetne i zadovoljne zajednice u cjelini”.

FOTO: Udruga RODA

IZAZOVI NEPLODNOSTI

Parovima ili pojedincima koji se žele ostvariti kao roditelji, a pritom se suočavaju s izazovima koje donosi neplodnost, dobro je poznata informacija da na području Varaždinske i Međimurske županije nema ugovorenih ustanova koje provode postupke medicinski pomognute oplodnje.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, to mogu učiniti u KBC-u Rijeka, KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Split, KBC-u Osijek, KB Merkur i KB Sveti Duh te ugovorenim privatnim poliklinikama: Poliklinikom BetaPlus, Poliklinikom Škvorc i Poliklinikom IVF.

No, dobra je vijest da ne postoji lista čekanja za medicinski pomognutu oplodnju, budući da je ugovoreno više postupaka nego što ih je obavljeno, navode iz HZZO-a.

U jednoj godini obavljeno oko 4000 postupaka

Prema procjenama, s neplodnošću se danas u Hrvatskoj suočava čak 17 % parova, a cijeli proces medicinski pomognute oplodnje iznimno je stresan i financijski iscrpljujući.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, do studenoga prošle godine u Hrvatskoj je broj obavljenih postupaka medicinski pomognute oplodnje iznosio 3910, a 2020. godine 3758, pri čemu broj postupaka ne znači i broj osiguranih osoba jer, na primjer, jedna osoba može imati jedan, dva ili tri postupka.

U slučaju Grada Makarske priznavat će se do 50 % troškova, maksimalno u iznosu do 7500 kuna, za do dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini. U proračunu su predviđena sredstva na godišnjoj razini, a zahtjevi će se odobravati po redu prijave, sve do iskorištenja sredstava planiranih u tekućoj godini.

Kako stoji u novoj Odluci o socijalnoj skrbi Grada Makarske, pravo na sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje može se priznati podnositelju zahtjeva koji je iscrpio sve mogućnosti koje su, sukladno Zakonu, ostvarive na teret HZZO-a, i to za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini.

Pravo na sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje priznaje se i ženi nakon navršene 42. godine života ako nije mogla ostvariti mogućnosti za postupke pomognute oplodnje na teret HZZO-a.

Hoće li takvu demografsku mjeru slijediti Varaždin ili Čakovec, gradovi u kojima se gotovo uvijek ističe važnost podizanja nataliteta, zadržavanja stanovništva, ali i dolazaka mladih obitelji?

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje