S čim se suočavaju mladi Varaždinci u potrazi za poslom

Oboje su zaposleni i imaju solidna primanja, ali pakiraju kofere i odlaze u Irsku. Varaždinka Lara za svoju obitelj ovdje ne vidi budućnost. I dok njih dvoje rade, svaki drugi mladi Hrvat je nezaposlen, zabrinjavajući su podaci Eurostata. Hrvatska je po tim podacima na trećem mjestu u Europskoj uniji, odmah iza Grčke i Španjolske. Njih više od polovice jedini izlaz vidi u zapošljavanju u inozemstvu, pokazalo je istraživanje koje je još krajem prošle godine provela Visa među 500 Zagrepčana, Splićana, Riječana, Osječana i Varaždinaca.

Stotine poslanih molbi za posao bez odgovora, natječaji koji traju mjesecima na koje na kraju upadnu osobe “preko veze”, objašnjenja – premladi ste, nemate iskustva ili pak “prekvalificirani ste”, niska primanja, poslovna atmosfera u kojoj bi radnik trebao biti zahvalan što je nakon duljeg kašnjenja zarađenu plaću “dobio” – sve su to razlozi zbog kojeg mladi ljudi žele pobjeći iz Hrvatske glavom bez obzira.Varaždinka Lara (33), diplomirana ekonomistica, jedna je od njih. Iako ima svoj obrt, a suprug joj je stalno zaposlen i prima dobru plaću, kaže da ne vidi smisla da ostane u Hrvatskoj. – Radimo i previše, a na kraju mjeseca, kad sve poplaćamo, ne ostane nam ništa. Trebamo dovršiti kuću, ali jednostavno ne želimo uzimati kredit koji ne možemo otplaćivati – tvrdi. Odlučila je otići u Irsku gdje je već radila. – Još 2004. sam otišla tamo na odmor. Zanimalo me kako tamo izgleda natječaj za posao. Drugi dan godišnjeg poslala sam molbu, treći bila na razgovoru i četvrti sam se zaposlila. Ostala sam dvije godine i vratila se. Nisam se više mogla naviknuti na ovaj “balkanski” odnos prema radniku. Istina, i u Irskoj je sada velik broj nezaposlenih, ali sigurna sam da ću naći posao. Nema zapošljavanja preko veze i natječaji ne traju mjesecima. Ulaskom u Europsku uniju sve je lakše. Samo mi trebaju putovnica i osobna – priča. Nakon što se odseli u Dublin, za njom će doći suprug i dvogodišnji sin, a na pitanje hoće li se vratiti kada dovoljno “ušpara”, odgovara – možda. Tko zna hoće li se ikad vratiti

Letim i naporno je

No sve više mladih Varaždinaca prihvaća poslove koji nisu trajni, a rade u zemljama u koje se neće trajno preseliti. Unatrag dvije godine čak tri djevojke iz Varaždinske županije otišle su raditi za jednu arapsku zrakoplovnu kompaniju kao stjuardese. Njihov posao čini se kao iz snova. Dobro je plaćen, a gotovo svaki dan su u jednoj od svjetskih metropola. Kompanija im plaća stan kao i dnevnice kad su na putu. Čini se savršeno. No jedna od Varaždinki koja tamo radi razbila nam je tu iluziju. Nazovimo je Marija (29), a zbog strogih pravila kompanije ne smije davati nikakve izjave i zamolila nas je za anonimnost.
– Kao prvo, otišla sam jer je alternativa bila ostati i “žicati” mamu za kavu sa skoro 30 godina. Osim toga, opis posla mi je odgovarao jer nisam tip koji će biti u uredu. U mjesec dana vidjela sam nekoliko kontinenata i posjetila mjesta koja nisam ni mislila da ću vidjeti. No to nije za svakoga. Naporno je dizati se u svako doba dana i mijenjati vremenske zone. Mnogi odu nakon nekoliko tjedana – priča nam. Ima dobru plaću za hrvatske uvjete, ali ne i za zemlju u kojoj trenutno živi i kaže da je nerealno očekivati da će uštedjeti za kuću poput nekog “bauštelca” iz Njemačke. – Zapravo, imam ono što sam htjela kad sam bila u Hrvatskoj. Da ne brojim sitno za kruh i treperim hoće li mi doći isključiti struju. Vratila bih se u Hrvatsku, ali čemu? Da dignem kredit koji ne mogu plaćati? Da se brinem za račune? Za posao? I ako ga nađem, hoću li dobiti plaću? I ako je dobivam, da li će biti viša od troškova dolaska na posao – pita se.

Moglo bi Vas zanimati:

Što je ovo? Cijena kilograma špinata je na varaždinskom placu kao kilogram svinjetine

Hrvatska je u ovom trenutku među rekorderima po cijeni voća i povrća, osobito onog s tržnica. Dok su po tržnicama...

Za šaku dolara

Još jednu iluziju o golemom bogatstvu koje će steći ako odu raditi na brod, razbio je i bivši fotoreporter Regionalnog tjednika Tomislav Makaj (31). – Otišao sam na brod prije dvije godine jer sam vidio da nemam nikakve mogućnosti za napredovanje ili povišicu. Tamo sam u samo dva ugovora napredovao. Što se tiče nekog “šparanja”, to je dosta teško. Iako je plaćen smještaj i hrana, ponese te taj životni stil, želiš vidjeti svijeta i zabavljati se s ekipom – priča. Tomislav planira raditi i ploviti još tri godine. – Ne bih želio izgubiti kontakt s kopnom. Iskreno, žao mi je što se nisam ovog posla primio s nekih 20 godina. Sada već razmišljam o vjenčanju i obitelji – kaže. Kada se jednom vrati, očito je da neće doći s koferom punim dolara. To se nije dogodilo ni Varaždinki Miri (38) koja je više od 10 godina radila na brodu. Trenutno je u Varaždinu, ali jedva čeka da ode iz Hrvatske. – Otišla sam nakon završenog Fakulteta za turistički menadžment. Prvo sam radila kao sobarica, ali svaki ugovor sam napredovala. Prije 10 godina dalo se zaraditi puno novaca – dolar je bio dvostruko jači i Hrvatska je bila dvostruko jeftinija. Situacija je sada daleko drugačija. Kriza je pogodila i kruzere – priča. Kroz godine je uštedjela, ali kaže da to nisu neke velike cifre. Supruga je upoznala na brodu, a kroz sve godine jedan drugom su bili velika podrška. U Varaždin se vratila kad je zatrudnjela, a njena djvojčica sada ima godinu i pol. – Ne mogu ovdje ostati, ne vidim ovdje budućnost ni za sebe ni za svoju obitelj. Sljedeće godine planiramo se preseliti u domovinu mog supruga, Kostariku, i tamo otvoriti mali obiteljski restoran. Ne tražim ni posao kad vidim kakva je situacija – priča.

Dr. sc. Goldner Lang: Nastavi li se kriza, bit će više iseljavanja
Prema podacima o migracijama stanovništva Hrvatske u 2012. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku, u prošloj godini u inozemstvo je otišlo 12.877 stanovnika, više nego 2011. godine kada je našu zemlju napustilo 12.699 osoba, odnosno 2010. godine kada je u inozemstvo otišlo 9.860 ljudi. Iz Varaždinske županije je u 2012. godini u inozemstvo otišlo 115 stanovnika, a u 2011. godini 98, odnosno 64 u 2010. godini.
Uspoređujući podatke za posljednje tri godine može se zaključiti da broj osoba koje napuštaju Hrvatsku raste, kako na nacionalnoj razini, tako i u Varaždinskoj županiji, ali nikako se ne radi o drastičnom porastu broja osoba koje napuštaju Hrvatsku. Međutim, to bi se idućih godina moglo promijeniti.
– Ako je pojedincu dobro u zemlji u kojoj živi, neće migrirati. Međutim, u slučaju nastavka ekonomske krize u Hrvatskoj, za očekivati je da će se više stanovnika odlučiti za odlazak, i to prvenstveno u države u kojima je bolja ekonomska situacija i gdje nije visoka stopa nezaposlenosti – rekla je dr. sc. Goldner Lang, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Kretanja stanovništva, ističe, povezana su, izmedu ostalog, s kulturološkim, povijesnim i jezičnim sličnostima, odnosno, oni koji se odluče na odlazak obično biraju zemlju koja im je bliska.
– U obzir ne uzimaju samo posao i plaću, već i jezik, kulturu, čak i klimu, a jedan od primjera su Rumunji. Oni su najviše otišli u Španjolsku i Portugal, a ne u Njemačku – navodi dr. sc. Goldner Lang.
Da bi se narednih godina Hrvatska mogla suočiti s većim brojem odlazaka svojih stanovnika u inozemstvo, posebno u države članice EU, ide u prilog i to što neće biti ograničavajućih (prijelaznih) mjera koje su sada uvele neke države članice, na što imaju pravo.
– I nakon što smo postali članica EU, hrvatski državljani za Njemačku, primjerice, još uvijek trebaju radnu dozvolu, iako je to suprotno europskom pravu. Prijelazno razdoblje, u kojem su dopuštene nacionalne ograničavajuće mjere suprotne europskom pravu trenutno otežavaju kretanje našeg stanovništva na prostoru EU, no to razdoblje može trajati najduže sedam godina – rekla je dr. sc. Goldner.
Prema podacima o migracijama stanovništva Hrvatske u 2012. godini, u prošloj godini Hrvatsku je napustilo 2.240 osoba starih između 20 i 30 godina, dakle, mladi. To ne iznenađuje, jer u Varaždinskoj županiji je, primjerice, krajem rujna bilo 3.347 nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina, što je trećina od ukupnog broja nezaposlenih koji je krajem rujna iznosio 10.379. Podaci o broju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Varaždinske županije pokazuju da je najveći broj nezaposlenih 1.265, ima završenu trogodišnju srednju školu te su KV i NKV radnici, a na burzi je krajem rujna bilo i 505 osoba koji imaju završeni prvi stupanj fakulteta, stručni studij, višu školu, fakultet, magisterij ili doktorat.

Izvor:
Foto: Siniša Sović