Hrvatski sabor usvojio je značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su na snagu stupile 1. kolovoza.
Nove odredbe Zakona predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja osam najtežih prekršaja za koje je policija detektirala da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu, a to su:
1) prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h
2) vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila
3) namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala
4) odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere ima li u organizmu alkohola ili droga
5) vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnja pod utjecajem droga
6) upravljanje vozilom prije stjecanja prava
7) upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova
8) upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera.
Upravo za te prekršaje propisano je povećanje novčanih kazni s 5000 do 15.000 kuna, kako je bilo dosad, na 10.000 do 20.000 kuna te propisivanje obligatornih zaštitnih mjera, odnosno zabrana upravljanja motornim vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen tri ili više puta, zatim povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest te privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja.
Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju, počevši od stupanja ovog Zakona na snagu, a ponovno počini neki od osam navedenih najtežih prometnih prekršaja.
S ciljem smanjenja broja najtežih prekršaja povećani su iznosi novčanih kazni za tzv. “četiri ubojice u prometu” – brzinu, alkohol, pojas i mobitel
Povećanje novčanih kazni predviđeno je i za nekorištenje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje, nepropisan prijevoz djece u vozilu i korištenje mobitela za vrijeme vožnje. Za navedene prekršaje s dosadašnjih 500 kuna kazna je povećana na 1000 kuna.
S Danijelom Posavcem, voditeljem Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske, razgovarali smo o novim, strožim promjenama Zakona.
– Želim poručiti da se za vozače koji dosad nisu drastično kršili prometne propise ne mijenja ništa. Oni će i dalje moći za lakše prekršaje dobiti upozorenje policije u slučajevima kada će za to biti ispunjeni uvjeti. Ove izmjene Zakona usmjerene su na one koji su ponavljači prometnih prekršaja i koji izazivaju teške prometne nesreće. U izmjene Zakona se išlo jer je nužno podignuti razinu sigurnosti u prometu u Hrvatskoj. Naša je zemlja po tome pri samom dnu u Europskoj uniji. Želimo izmjenama Zakona doći barem do europskog prosjeka kada govorimo o broju poginulih. Taj prosjek je 5 poginulih osoba na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj on trenutno iznosi 7,7. Cilj je da se do kraja 2020. godine broj poginulih smanji za 50 % u odnosu na 2010. godinu. Gledajući sadašnju situaciju, bez rigoroznih mjera za najteža kršenja prometnih propisa to vjerojatno ne bi bilo ostvareno. MUP je surađivao s Prometnim fakultetom na ovim izmjenama i dopunama Zakona, te je procijenjeno da bi nove mjere trebale doprinijeti tomu da se smanji broj poginulih na našim cestama – objasnio je Posavec.
Dodaje da su kazne za “lakše” prekršaje ostale iste, ali su sada strože za recidiviste te za naizgled bezazlene prekršaje, poput vožnje bez pojasa.
– Brzina i alkohol su i dalje glavni uzročnici prometnih nesreća. Nedvojbeno je potvrđeno da su nekorištenje pojasa i nepropisno korištenje mobitela u vožnji, koji na prvu izgledaju bezazleno, veliki problemi, te su svrstani među četiri ubojice na cestama. Sigurnosni pojas potvrđeno spašava živote. Posebno ćemo pojačati nadzor korištenja pojasa na stražnjem sjedištu. Mnogo sam puta svjedočio da su sudionici u prometu koji su u pravilu na prednjim sjedištima koristili pojas preživjeli, a poginuo je netko tko je sjedio na stražnjem sjedištu i nije koristio pojas. Prema našim procjenama, na području Varaždinske županije pojas koristi oko 50 % sudionika u prometu, a cilj nam je da to dovedemo na razinu od 98 %. Zato se išlo na podizanje kazni za ova dva prekršaja – jasan je Posavec.
Voditelj Odsjeka objasnio je i kako će funkcionirati nova mjera oduzimanja vozila.
– To se neće često događati, jer bez vozila će privremeno ostati samo oni koji od 1. kolovoza u roku od tri godine treći put ponove najteži prometni prekršaj za koji su prethodno pravomoćno kažnjeni (npr. da namjerno prođe treći put kroz crveno, da odbije alkotestiranje, da vozi s više od 1,5 promila, da vozi za više od 50 km/h od dozvoljenog u naselju i slično). Po novome nisu izjednačeni namjerni prolazak kroz crveno ili više crvenih svjetala i nenamjeran prolazak, npr. kad ste smeteni i nedovoljno pažljivi u prometu. Policija će privremeno oduzimati vozilo, a nadležni će Općinski sud imati obvezu u roku od 15 dana odlučiti o prekršaju i što će s tim vozilom, hoće li ga vratiti vlasniku ili će se ono i dalje čuvati negdje na sigurnom. Cilj je da se počinitelja onemogući da i dalje upravlja s tim vozilom. U pravilu ćemo vozače za koje ćemo tražiti privremeno oduzimanje vozila dovoditi prekršajnom sucu, koji će biti obvezan u spomenutom roku donijeti odluku o postupanju s oduzetim vozilom i prekršaju. Za spomenute prekršaje propisana je i kazna zatvora do 60 dana – objasnio je Posavec.
Sukladno promjenama Zakona, MUP je na svojim web-stranicama, na brz i danas svima dostupan način, bez potrebe dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, omogućio provjeru statusa vozačke dozvole (važeća, nevažeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Ovime se neće objavljivati niti jedan osobni podatak.
– Za ovu provjeru koristit će se serijski broj vozačke dozvole. Mnogi vozači ne znaju s kojim im datumom počinje teći mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, pa je ovo dobro rješenje. Vozači tako mogu bolje pripaziti ako se približe broju od 12 negativnih prekršajnih bodova (ili 9 bodova mladi vozači) – rekao je Posavec.
Među novitete koji se uvode Zakonom spada i snimanje vozačkog ispita audio i vizualnim uređajima te videonadzor tehničkog pregleda u stanicama za tehnički pregled.
– Kod polaganja vozačkog ispita video će snimati cestu, a audio komunikaciju u autu. Imali smo dosta pritužbi u tom segmentu. Neki su se kandidati žalili na slučajeve neprimjerene komunikacije – dodaje Posavec.
Diljem Hrvatske postavljene su nove kamere za nadzor prometa, pa tako i u Varaždinu. Sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH nabavljena je nova kamera, koja stoji oko 300.000 kuna, a također su postavljena i četiri nova kućišta za kameru, a svako stoji oko 30.000 kuna. Kamera će se seliti među kućištima. Kućišta su postavljena na varaždinskom području – dva na istočnoj obilaznici kod Solvisa te dva na Banfici u Koprivničkoj ulici.
– Kamere ostvaruju svoju svrhu. Primijetili smo da zbog njih vozači smanje brzinu kretanja. Također, ima manje nesreća, ne samo na mikrolokaciji kamere nego i na cijeloj dionici – objašnjava Posavec.
Iz PU varaždinske kažu da je stanje na cestama dobro. Dogodilo se manje prometnih nesreća, ove godine 490, što je manje za 17 % u odnosu na prošlu godinu. Ove godine u prometnim su nesrećama poginule tri osobe, a u prvih šest mjeseci 2018. godine bilo je pet poginulih.
– Prošle smo godine zbog niske stope smrtnosti u prometu bili najbolja županija u Hrvatskoj – rekao je Posavec.
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
