U Jalkovcu u petak, 10. veljače, oko 15 sati, u Ulici Matije Gupca, dogodila se nesreća na radu u kojoj je preminuo 57-godišnji muškarac. Riječ je o J. S. iz Kapele Kalničke čiji je život prerano ugašen.

On je prilikom izvođenja radova na krovištu garaže, pao na tlo te je na mjestu preminuo. Očevid na mjestu događaja obavili su policijski službenici u suradnji s inspektorom zaštite na radu.

Smrt u Jalkovcu

Smrt obrtnika ponukala nas je da istražimo kakvo je stanje na sjeveru Hrvatske kad su u pitanju ozljede na radu, ali i zdravlje radnika odnosno njihova sposobnost za rad.

– Ljudi k doktoru opće prakse dolaze da dokažu da su bolesni, a kod doktora medicine rada da dokažu da su zdravi iako koristimo sličnu dijagnostiku. Sad je tu pitanje, kako pronaći istinu. Ako je nešto, vidljivo ne može se sakriti – ističe dr. Vladimir Haluga, liječnik medicine rada koji dodaje da medicina rada ne vrši testiranje na prisutnost alkohola i droga, a obujam laboratorijskih pretraga im je ograničen zakonom.

– Kad dođu na medicinu rada onda su svi zdravi, a onda kad se nešto dogodi prstom se upire na medicinu rada. S obzirom na iskustvo, mogu tvrditi da u gotovo pola slučajeva, kad dođe do povrede na radu, radnici su si sami krivi jer nisu poštivali popise zaštite na radu ili njihovi nadređeni nisu kontrolirali primjenu propisa zaštite na radu – tvrdi doktor medicine rada.

U slučaju nesretnog 57-godišnjeg obrtnika iz Kapele Kaliničke radilo se o padu s visine od oko dva metra.

– Slučaj ne želim i ne mogu komentirati. Inspektorat će utvrditi jesu li poštivane sve mjere zaštite na radu – dodaje dr. Haluga koji objašnjava da radnici koji rade poslove na određenim visinama svake godine trebaju ići na preglede na medicinu rada.

Ograničenja

– Dijabetes, povišeni ili niski tlak, problemi s cirkulacijom dovode do vrtoglavice koje mogu dovesti do pada, pa onda takvim radnicima propisujem sposobnost za rad s određenim ograničenjima. Znači “pišemo” da je radnik sposoban za rad ali da nije za rad na visini, za rad strojevima u pokretu ili za rad s dizalicama – objašnjava dr. Haluga.

Inače, inspektori rada za nadzor u području zaštite na radu obavili su na području Varaždinske i Međimurske županije u 2021. godini ukupno 637 inspekcijska nadzora, od toga 82 inspekcijska nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca. Prošle, 2022. godine obavili su ukupno 672 inspekcijska nadzora, od toga 58 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca.

Iz Inspektorata rada ističu da je 2021. godine u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji ukupno stradalo 77 osoba. U sedam slučajeva došlo je do smrtnog ishoda. Od tih sedam smrtnih slučajeva tri osobe su umrle na prostorima poslodavaca od bolesti, a četiri radnika su smrtno stradala.

Prošle godine stradala je 61 osoba, od kojih je za pet osoba utvrđena smrt na prostorima poslodavaca. Pritom su dvije osobe umrle na radonom mjestu, a tri radnika su smrtno stradala.

Najčešća stradavanja

Najčešće nesreće na radu bile su u djelatnosti proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i u djelatnosti građevinarstvo, a najviše smrtno stradalih bilo je građevini.

– Najčešći uzrok ozljeda osoba na prostorima poslodavaca bilo je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu i neispravnost sredstva rada – ističu iz Državnog inspektorata.

Dodaju da je poslodavac dužan držati se svih odredaba Zakona o zaštiti na radu. Također odgovoran je za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

– Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti – ističu iz Državnog inspektorata.

Prema podacima Eurostata za 2018. godinu Hrvatska se nalazi na 14. mjestu od ukupno 28 zemalja članica sa stopom od 832,12 ozljede na radu na 100.000 radnika.

– Uspoređujući stopu Republike Hrvatske s prosjekom članica EU 28 nalazimo se daleko ispod prosjeka koji iznosi 1.699,02 ozljeda na 100.000 radnika – jasni su iz Državnog inspektorata naglašavajući svjesnost o prevenciji ozljeda na radu.

Edukacija i prevencija

– Stanje zaštite na radu može se poboljšati provođenjem učinkovitih mjera zaštite na radu, stalnom edukacijom i kampanjama u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Posebno je potrebno razvijati kulturu prevencije kako bi se spriječile ozljede na radu, nastanak profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, broj smrtno stradalih radnika te stres na radnome mjestu, koji je sve rasprostranjeniji, a osobito je povezan s novim oblicima rada. Promocija zaštite na radu provodi se kroz aktivnosti svih institucionalnih dionika i socijalnih partnera u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a aktivnosti su u prvom redu usmjerene na podizanje svijesti, unapređivanje znanja, razmjenu informacija i primjera dobre prakse – zaključuju iz Državnog inspektorata.

Također, i dr. Haluga ističe da je ozljeda na radu znatno manje.

– Trenutno sam u mirovine i radim na četiri sata. U medicini rada sam preko 40 godina i mogu reći da je znatno manje ozljeda na radu nego što je to bilo prije. Poslodavcima je u interesu da se njihovi radnici pridržavaju svih propisa zaštite na radu jer su kazne zbilja visoke, a također i radnici su sve samosvjesniji. Nema toliko alkohola kao nekad kad je bilo “normalno” da se ujutro pije žestoko i kasnije pive – zaključuje dr. Haluga.

Obveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu

Inspektorat rada ističe da je poslodavac obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju općih načela prevencije, izbjegavanja rizika, procjenjivanja rizika, sprječavanja rizika na njihovom izvoru, prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje, prilagođavanja tehničkom napretku, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša, davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika i besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.

Najčešći propusti poslodavca

Inspektori rada u području zaštite na radu najčešće su utvrđivali sljedeće nezakonitosti kod poslodavaca (redom prema učestalosti):

– neispravnosti na sredstvu rada ili osobnoj zaštitnoj opremi na mjestu rada, zbog kojih postoje rizici za život i zdravlje radnika ili osoba na radu

– rad radnika koji nije na propisani način osposobljen za rad na siguran način, a da poslodavac nije osigurao neposredni nadzor osposobljenog radnika

– poslodavac nije procijenio rizike prisutne prilikom obavljanja poslova na mjestu rada

– rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da poslodavac nije utvrdio na propisani način da radnik ispunjava propisane uvjete

– neredovito obavljanje pregleda i ispitivanja sredstava rada radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li nastale promjene zbog kojih je ugrožen život i zdravlje radnika