ČAKOVEC

Kožarsko-prerađivačka industrija njeguje dugačku tradiciju na sjeveru Hrvatske.

Međimurska i Varaždinska županija prednjače u broju tvrtki i zaposlenika te u konačnici ostvarenom prihodu u ovoj branši. Samo u Međimurju posluje devet tvrtki s godišnjim prometom od oko 200 milijuna kuna, koje zapošljavaju više od 1.600 radnika, što je 6,5 posto ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Međimurske županije. Svi poslovni pokazatelji u posljednje tri godine bilježe rast.

Industrija 4.0

– Kožarsko-prerađivačka industrija na sjeveru Hrvatske važna je jer pokriva gotovo 75 posto industrijskih kapaciteta i jednako toliko zaposlenih. Ova industrija napreduje, iz godine u godinu se razvija, ali najveći problem predstavlja niski prosjek plaća, što je jedan od glavnih razloga velikog protoka radne snage i njezina kroničnog nedostatka – komentirao je Mladen Križaić, predsjednik Županijske komore Čakovec Hrvatske gospodarske komore, koja je bila domaćin 4. međunarodnog skupa kožara i obućara. Na skupu se govorilo o budućnosti kožarsko-prerađivačke industrije i modelima razvoja, s obzirom na brojne izazove pred kojima se našla ova iznimno radno intenzivna grana proizvodnje.

Tvrtka Proizvodnja PG iz Preloga u četiri godine došla je na više od 400 zaposlenika

– Izazovi pred kojima se nalazi kožarska industrija nisu specifični, već je riječ o izazovima pred kojima se generalno nalazi cjelokupna industrijska proizvodnja. Industrija je suočena s činjenicom da mora ostati konkurentna u uvjetima rasta troškova, a da cijena finalnog proizvoda ostane ista. Na tragu rješenja ovog problema je razvijanje programa industrije 4.0, a riječ je o njemačkom modelu razvoja moderne industrije, tako da je tema skupa upravo implementacija ovakvog sustava u hrvatskim okvirima poslovanja. Mi prilično kaskamo. Automatizacija i robotizacija više nisu primarne, nego sekundarne stvari u razvoju. Naglasak je danas stavljen na samoučeće algoritme, mreže znanja i razmjenu znanja – istaknuo je Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije. A da je kronični nedostatak kvalificiranih radnika veliki problem, potvrđuju kožarske tvrtke, koje već godinama pokušavaju pronaći rješenje.

– Stanje u branši je zabrinjavajuće jer nam kronično nedostaju stručni kadrovi. Upravo je Haix 2012. godine inicirao da se u Gospodarskoj školi u Čakovcu obnovi smjer obućara. To je, srećom, urodilo plodom, pa danas imamo 37 naučnika. Međutim, rad na strukovnom obrazovanju stoji, jako se malo toga poduzima, udio prakse je mali… Ako i postoji komunikacija između škola, Zavoda za zapošljavanje i poslodavca, u obliku povremenih sastanaka i anketa, konkretnih poteza je malo, odnosno odluke koje se donose rijetko imaju izravne veze sa stanjem na tržištu. Trebalo bi napokon sve zainteresirane strane staviti na jedno mjesto i zajednički donijeti odluke koje će popraviti stanje na tržištu – pojašnjava Suzana Mlinarić, članica Uprave i voditeljica Odjela ljudskih resursa u Haixu, tvrtki koja danas zapošljava 883 radnika.

Kinesko tržište

Sličnih problema imaju i u tvrtki Proizvodnja PG, koja posluje u sklopu matične tvrtke Paul Green.
– Problem je velika fluktuacija radnika. Praktično svakom tko se prijavi za posao dajemo priliku. Kako bismo osigurali dovoljan broj radnika započeli smo sa stipendiranjem učenika u srednjoj školi, jer jedino tako možemo doći do potencijalnih stručnih kadrova – objašnjava direktor Bojan Režonja. A da je potencijal ove industrije ogroman potvrđuje primjer Haixa, koji se uspio othrvati i konkurenciji jeftine robe s Dalekog istoka.

– Mi smo cijelu situaciju okrenuli u svoju korist, pa je Haix postao izvoznik u Kinu. Kroz visokokvalitetan proizvod probili smo se na njihovo tržište, pa tako trenutno kineski vatrogasci nose naše čizme – zaključila je Suzana Mlinarić.

RAZVOJ

U tijeku je 4. industrijska revolucija, koja naglasak stavlja na razvoj samoučećih algoritama, mreža znanja i samu razmjenu znanja, čemu se moraju prilagoditi i kožari

Izvor:
Foto: