Povežite se s nama

U fokusu

Neki hrvatski umirovljenici protive se cijepljenju AstraZenecom

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Od sljedećeg tjedna u Hrvatskoj će biti dostupno treće cjepivo protiv virusa COVID-19, proizvođača AstraZeneca/Oxford.

Tijekom veljače očekuje se isporuka 150.000 doza cjepiva u Hrvatsku.

Diljem Europe vode se rasprave treba li se ovim cjepivom cijepiti ljude starije od 65 godina. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da će se ono u Hrvatskoj davati i onima starijim od 65.

Ipak, neki umirovljenici traže da za njihove dobne skupine ograniči cijepljenje AstraZenecom.

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske o ovoj su temi uputili otvoreno pismo nadlažnem institucijama.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Dvije najveće umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske neodložno traže od Stožera civilne zaštite RH da do daljnjega ograniči cijepljenje s cjepivom protiv COVID-19 AstraZeneca na populaciju do najviše 65, odnosno 60 ili 55 godina starosti, iz razloga što je do sada tako odlučio velik dio europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Švedska, Danska, Norveška, Belgija, Poljska, Mađarska…), dok je Švicarska s njim privremeno otklonila cijepljenje svih dobnih skupina.

I hrvatskim vlastima je poznato da su sve te zemlje naručene i isporučene količine ovog cjepiva odlučile upotrijebiti za mlađu populaciju, osobito za one zaposlene u javnim službama, jer za stariju populaciju ne žele upotrijebiti cjepivo za koje nema dovoljno podataka da je učinkovito za njihovu dob. Rečeno cjepivo je testirano na samo 660 osoba od 65 i više godina, te se ne smatra dovoljno provjerenim glede stope efikasnosti za tu dobnu skupinu.

Dok su u drugim zemljama odgovornost s ciljem osiguranja najboljeg i najučinkovitijeg cjepiva za najranjiviju skupinu starijih građana preuzele njihove vlade i službene institucije, u Hrvatskoj se putem medija odgovornost grubo prebacuje na pojedince, koje se čak zastrašuje kako je pitanje, odbiju li biti cijepljeni AstraZenecom, hoće li uopće i kada doći do provjerenog cjepiva poput Pfizera, Moderne ili Sputnika V., koja sva imaju učinkovitost višu od 90 posto. Starije građane se poziva da uzmu ono što je trenutno dostupno, umjesto da Vlada RH preuzme odgovornost za dobavljanje odgovarajućeg cjepiva.

Točno je da se od korone umire svakodnevno, a žrtve su poglavito stari i bolesni. Istina je da vrijeme označava spašene živote, no neprihvatljivo je kako hrvatski epidemiolozi hladnokrvno priznaju kako je točno da još nema dovoljno podataka o učinkovitosti AstraZenece, ali da će i to cjepivo ipak spriječiti teži oblik bolesti ili smrt, te ih čak upozoravaju da ukoliko odbiju to cjepivo, načekat će se zadnji na listi za drugo cjepivo.

Eksponencijalni rast rizika od smrti iznad dobi od 65 na više daje za pravo starijim osobama da, kao i u drugim europskim zemljama, očekuju posebnu skrb i tretman, a ne da ih se uvjerava da je bolje išta, nego ništa, da to cjepivo nije štetno, ali možda nije niti dovoljno korisno.

U očekivanju da će predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Vlade RH poduzeti žurne mjere kako bi se spriječilo eksperimentiranje s hrvatskim građanima starije dobi, barem dok AstraZeneca provodi dodatna istraživanja o učinkovitosti.

U fokusu

Ako Vlada ne intervenira, u utorak opet drastično poskupljuje gorivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gorivo će od utorka ponovno drastično poskupjeti, neslužbeno doznaje Dnevnik Nove TV.

Naime, 5. srpnja istječe moratorij na cijene goriva pa je pred Vladom novi izazov – u sve manjem prostoru intervenirati i ponovno stopirati spiralu inflacije.

Ako Vlada ne intervenira, dizel od utorka skače s 13 na 14 kuna i 31 lipu.

Benzin će poskupjeti nešto manje – s 13,50 na 13,91 kunu, a plavi dizel na 10,67.

– Kao i proteklih tjedana – pričekajmo. Puno puta ste me pitali je li ovo na stolu ili ono, u kriznim vremenima sve je na stolu – rekao je ministar financija Zdravko Marić za Novu TV i kratko komentirao mjeru vaučera za gorivo koja je također moguća:

– Velika većina ljudi ima jedno vozilo, ali postoje ljudi koji imaju nekoliko vozila, pa se onda povlače socijalni kriteriji, koji bi značili je li oportuno takvu mjeru dati svima jednako ili uvesti jednu vrstu razlikovnosti – dodao je Marić.

>>Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Nastavite čitati

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje