Povežite se s nama

Život i društvo

Nekoliko stotina milijuna kuna ostvarenih investicija znači povećanje standarda življenja u Novom Marofu

Objavljeno:

- dana

Za Grad Novi Marof ne može se reći da se ondje radi samo pred izbore. Trenutno je u provedbi 28 projekata. Put do njihove realizacije nije bio lagan. Od same ideje do pripremljene dokumentacije, projekata i građevinskih dozvola često je trebalo proći i nekoliko godina. No, nisu se dali obeshrabriti i rezultati su tu, uz već neke nove ideje i planove, koje će realizirati u idućem razdoblju.

Značajna ulaganja

Čak 40 milijuna kuna investicija samo za projekte gospodarenja otpadom – sanirano je odlagalište otpada Čret, izgrađeno i otvoreno reciklažno dvorište te sufinancirana nabava novih spremnika. Zašto je Gradu jedan od prioriteta očuvanje okoliša?

Posljednji u nizu projekata koji je sufinanciran sredstvima Europske unije a koji smo realizirali je projekt sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Čret. Riječ je o projektu vrijednom 17 milijuna kuna, od čega je čak 13 milijuna kuna europskih sredstava. To odlagalište otpada, koje je samo 500 metara zračne udaljenosti od centra grada, bilo je političko, društveno i ekološko pitanje. O njemu se govorilo posljednjih 20 godina. Mi smo se uhvatili ukoštac s tim velikim problemom. Odlagalište je propisno sanirano i zatvoreno. Njegovo realizacijom doprinijet ćemo sprečavanju negativnih utjecaja odlagališta na okoliš i ljudsko zdravlje, zaštititi podzemne vode, smanjiti emisije stakleničkih plinova te zaštititi i očuvati okoliš. Paralelno s projektom sanacije i zatvaranja odlagališta otpada išla je izgradnja reciklažnog dvorišta, koja je zakonska obveza Grada, a i za taj smo projekt uspjeli ostvariti sufinanciranje europskim sredstvima. Uz to, ostvareno je i sufinanciranje nabave spremnika za reciklabilni otpad preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako se odgovorno gospodari otpadom u Novom Marofu uvjerio se i ministar gospodarstva i energetike Tomislav Ćorić.

Dogradnjom Dječjeg vrtića zadovoljene su potrebe smještaja djece za sljedećih deset godina. Koliko je sve to stajalo?

Treći važan projekt sufinanciran sredstvima Europske unije je rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića te projekt energetske obnove postojeće zgrade Dječjeg vrtića. U protekle četiri godine u Dječji vrtić uloženo je više od 13 milijuna kuna, od čega je 6,7 milijuna kuna europskih sredstava i oko milijun kuna sredstava resornog ministarstva. Dječji vrtić je dograđen za četiri odgojne skupine u koje su smještena djeca jasličke dobi, što je itekako potrebno s obzirom na to da je natalitet u Novom Marofu u porastu. Kapacitet vrtića je povećan gotovo dvostruko, a uz postojeće privatne vrtiće, u Novom Marofu su zadovoljene potrebe smještaja djece za sljedećih deset godina. U sljedećem upisnom razdoblju zasigurno će se popuniti kapacitet dograđenog Dječjeg vrtića. U petogodišnjem monitoringu Europske unije ovog projekta imamo mogućnost zapošljavanja dodatnih četiriju odgajateljica, a po projektu je bilo predviđeno i zapošljavanje logopeda, što će uvelike olakšati i djeci i roditeljima. Dječjim vrtićem ostala je iznenađena i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je prilikom nedavnog posjeta naglasila da je riječ o sjajnom projektu, po najvišim standardima.

Za godinu i pol Novi Marof imat će završenu istočnu obilaznicu, na koju će se vezati poduzetničke zone.

Oko 600 kilometara nerazvrstanih cesta i 450 kilometara županijskih cesta, koliko ih se proteže kroz novomarofsko područje, donosi sa sobom i brojne komunalne brige i probleme. Stoga smo se trudili dotaknuti svako naselje i pripremiti projekte za većinu problema. Ono na što sam posebno ponosan je izgradnja istočne obilaznice Novog Marofa. Od 1978. godine postoji odluka o gradnji te obilaznice, ali se tek 2015. počela ostvarivati. Hodali smo u Zagreb u Hrvatske ceste lobirati da se pokrene projektiranje te ceste. Tadašnjem direktoru Jurici Krleži, koji je Zagorac, rekli smo: „Pa daj nešto i za nas učinite, za Zagorje. Ne mora baš sve otići u Dalmaciju! Znaš koliko to znači za male gradove, pogotovo za nas kao tranzitni centar. Kroz Novi Marof dnevno prođe od sedam do deset tisuća vozila.” Nakon nekoliko godina projektiranja i otkupa zemljišta, danas imamo cestu u izgradnji. Najkasnije za godinu i pol imat ćemo završenu istočnu obilaznicu i dvije spojne ceste. Moram zahvaliti Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Olegu Butkoviću što nisu zbog korone zaustavili naš projekt, dok su neki drugi projekti ipak privremeno obustavljeni. Ova cesta je za gospodarstvo nemjerljiv doprinos jer će se na nju vezati poduzetničke zone.

Što je presudilo da je Novi Marof među 12 top-gradova u Hrvatskoj po izdvajanju za mlade?

Grad Novi Marof je u 2020. godini više od 5,5 milijuna kuna izdvojio za školstvo i obrazovanje. Sufinanciramo predškolski odgoj i produženi boravak, stipendiramo srednjoškolce deficitarnih zanimanja. Njih čak 39, i uz to još 60 studentskih stipendija. Posebno smo senzibilni prema Srednjoj školi Novi Marof. Nastojimo podići atraktivnost te škole time da svim upisanim učenicima poklonimo prijenosno računalo i u potpunosti financiramo nabavu udžbenika. Iako nismo nadležni ni za što osim za predškolski odgoj, napravili smo ogroman iskorak i uložili u školstvo jer težimo tomu da budemo društvo znanja. To je trećina izvornog proračuna, a taj rezultat svrstao nas je među 12 top-gradova u cijeloj državi.

Realni projekti

Trasirali ste zajednički put u pravom smjeru za bolji, ljepši i uređeniji Novi Marof. Unatoč dobrom punjenju proračuna, važno je paziti na svaku potrošenu kunu. Stoga ono što smo nudili i što ćemo i dalje nuditi našim građanima su realni projekti koje je moguće izvesti, ono što je u djelokrugu Grada i svih onih komunalnih i društvenih poduzeća koja se naslanjaju na Grad, ali i onih koja se naslanjaju na Republiku Hrvatsku. Potrebno se maksimalno usredotočiti na traženje vanjskih izvora financija i štedjeti gdje to ima smisla. Dodatni kanal rasterećenja gradskog proračuna je moja plaća. Ulaskom u Hrvatski sabor prestao sam biti na trošak Gradu i moja plaća dolazi iz državnog proračuna. Znam da je i to vaš novac, novac poreznih obveznika, međutim, lakše je kad ta sredstva ostanu u gradskom proračunu, pa se mogu uložiti u nešto korisno gradu i građanima, nego kad se isti taj iznos treba tražiti kroz različite kanale sufinanciranja. Nadalje, upravo kroz Hrvatski sabor postali su nam dostupniji izravni kontakti s ministrima. Sudjelujem u različitim odborima, kroz koje pokušavam lobirati na svim nama važnim stvarima. Kroz saborske rasprave ističem probleme lokalne zajednice i probleme koje mi sugeriraju brojni građani, ali i kolege načelnici i gradonačelnici. Cjelokupnim zalaganjem nastojao sam dati sve od sebe da nam svima zajedno naš Grad Novi Marof bude bolji, ljepši, uređeniji, a tim smjerom nastavit ću i dalje.

Život i društvo

FOTO Rektor Boras: „Varaždin je, uz Zagreb, najsveučilišniji hrvatski grad“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Ivan Agnezović

Fakultet organizacije i informatike, Geotehnički fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet tri su sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje svoja sjedišta ili studijske programe imaju u Varaždinu. Ove su godine fakulteti zajednički proslavili Svjetski dan zaštite okoliša, koji se u svijetu obilježava 5. lipnja još od 1974. godine.

Događaj je u ponedjeljak, 14. lipnja, održan na otvorenome, u Šetalištu pape Ivana Pavla II. u Varaždinu, a u brojnim su radionicama sudjelovala djeca i mladi iz varaždinskih vrtića i osnovnih škola.

– Ideja je da se Svjetski dan zaštite okoliša približi mladima te na taj način djeluje na očuvanju i zaštiti prirode koja nas okružuje – naveli su u obraćanju dekani triju varaždinskih fakulteta, Nina Begičević Ređep iz FOI-ja, Anica Mursa Šajatović iz TTF-a te Hrvoje Meaški iz GF-a. 

Radionicama te druženju prisustvovali su svi uzrasti, naročito djeca i mladi, kako bi se putem edukativnih sadržaja, interaktivnih kvizova i eksperimenata upoznali sa zaštitom okoliša. Ujedno su putem eksperimenata, maketa i promotivnih materijala predstavljene tehnologije pročišćavanja zraka i voda, zaštite tla, ponovne uporabe različitih vrsta otpada te primjena informacijskih tehnologija u zaštiti okoliša.

Održane su i interaktivne eko-pitalice u kojima je bilo moguće osvojiti nagrade, a uživalo se također i odmaralo na dekama posebno izrađenima za ovu priliku. Osim toga, ovaj su događaj iskoristili i maturanti kako bi pobliže upoznali varaždinske fakultete i time svoje obrazovanje nastavili upravo u Varaždinu.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras također je prisustvovao obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša te je naposljetku uputio iskrene čestitke varaždinskim fakultetima, izjavivši da je Varaždin po svemu, uz Zagreb, najsveučilišniji hrvatski grad, u kojemu od malena postoji skrb o zaštiti prirode i razvitku ekološke svijest i među najmlađima.

– Upravo zbog toga Varaždin u usporedbi sa Zagrebom i drugim velikim gradovima izgleda uredno i čisto te može poslužiti kao primjer drugima – zaključio je rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras.

Dodajmo da su službenom otvorenju nazočili i zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec i zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković.

Nastavite čitati

Međimurje

Dino Dolenec: “Volio bih da se što više ljudi cijepi kako bi se život vratio u normalu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom svibnja na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Donjega Kraljevca Općina je dodijeljivala priznanja zaslužnim organizacijama i pojedincima.

Jedan od dobitnika bio je i Dino Dolenec, student 3. godine radiološke tehnologije na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, koji je navedeno dobio zbog osvajanja Dekanove nagrade na matičnom Fakultetu. Njegov je nagrađeni angažman poslužio kao povod za razgovor. Objašnjava da je trenutačno u završnim mjesecima studija.

– Ostalo mi je obavljanje kliničkih vježbi te kliničke prakse u KBC-u. Najčešće se klinička praksa održava svaki dan u jutarnjoj smjeni, od 8 do 14 sati, dok se vježbe održavaju po dva sata dnevno. Vježbe su po meni i najzanimljivije, jer je moguće vidjeti raznovrsne slučajeve i pacijente, pomoći tehnolozima u radu i zapravo najviše naučiti o struci uz rad. Kolegiji su nam koncipirani tako da najviše imamo teorije, to jest predavanja, zatim prakse u bolnicama te po jedan seminar za svaki kolegij.

Trenutno najzanimljiviji dio studija, a i same struke, po meni je magnetska rezonancija, s obzirom na ogromne dijagnostičke mogućnosti i kompleksnost izvođenja pretrage. Super su mi sam izazov njezina izvođenja i količina znanja potrebna da se kvalitetno izvodi pretraga – ističe Dino.

Vrijedan trud

Dodaje da je Dekanova nagrada najveća koju student može dobiti na Fakultetu.

– Ona može biti rezultatom prosjeka, izvannastavnih aktivnosti, objavljenih znanstvenih radova, volontiranja i tako dalje. Osobno sam najviše bodova za dobivanje Dekanove nagrade skupio prosjekom i volontiranjem te angažmanom u Studentskom zboru Fakulteta zdravstvenih studija, u kojem sam predstavnik preddiplomskoga stručnog studija radiološke tehnologije i trenutačno zamjenik predsjednice. Prethodne akademske godine bio sam na mjestu predsjednika. Veoma sam sretan što se moj trud na Fakultetu pokazao vrijednim. Priznanje za Nagradu dodijelila mi je i Općina, na čemu zahvaljujem načelniku i članovima Općinskog vijeća.

Moje obveze uključuju predstavljanje moga smjera u Skupštini Studentskoga zbora, donošenje prijedloga za unapređenje smjera i projekata koji doprinose promociji i poboljšanju smjera. U suradnji s predsjednicom pišem i ostvarujem projekte. U tijeku je preuređenje studentskih prostorija kako bi bile ugodnije boravku studenticama/studentima te nabavljamo društvene igre koje će studenti u njima moći koristiti – naglašava mladi student. Upitali smo ga i za mišljenje o pandemiji, odnosno kako prema njegovu iskustvu pojedinci kod nas doživljavaju koronavirus.

– Veoma me zabrinjava situacija s COVID-om, s obzirom na to da mnogi ljudi ne shvaćaju virus ozbiljnim i ponašaju se kao da uopće ne postoji. Osobno sam vidio pacijente koji su u kritičnoj situaciji uzrokovani koronom te mogu reći da to nije ugodan prizor. Kako bih pomogao u suzbijanju pandemije, volontiram putem Gradskoga društva Crvenog križa Rijeka u akcijama cijepljenja na području Grada Rijeke. Uistinu bih htio da se što više ljudi cijepi kako bi se život vratio u normalu – apelira Dolenec.

Što se tiče obrazovanja, kaže da su se uvjeti studiranja jako promijenili. Prema njegovu mišljenju, od zabavnih predavanja u učionici i druženja nakon predavanja prebacili su se na gledanje prezentacija na ekranu laptopa. Stvarno mu nedostaju kvalitetni izlasci uz koncerte i ispijanje kave nakon predavanja, napominje.

Međimurski Irci

Dinu mnogi znaju i kao člana međimurskog benda Captain’s Daughter & the Sailors, koji izvodi irsku folk glazbu i autorske pjesme u sličnome stilu.

– U glazbi sam već 14 godina. Zapravo sam s glazbom započeo svirajući bisernicu u KUD-u Općine Donji Kraljevec. Ušao sam u bend Captain’s Daughter & the Sailors uz pomoć svoga brata Davida. Jedne večeri me upitao jesam li zainteresiran naučiti novi instrument i pridružiti se bendu u kojem je on već svirao godinu dana, na što je moj odgovor bio: “Zašto ne?” Tako sam naučio svirati mandolinu i upoznao fenomenalnu ekipu, to jest članove benda.

Najljepše sjećanje iz benda su mi koncerti u Rock clubu “Hard Place” u Zagrebu kada se obilježavao blagdan svetog Patrika (17. ožujka svake godine). Nažalost, zbog trenutne pandemije nije moguće održavati koncerte te sam zasad glazbu stavio u drugi plan. Znam tu i tamo uzeti u ruke gitaru i naučiti neku novu pjesmu. Volontiram i u Udruzi “Ri Rock”. Udruga se primarno bavi promocijom glazbe (metal, rock, punk, alternativa…) i bendova s područja Rijeke i okolice. Članovi pomažu i ostalim udrugama s područja Rijeke, a najzabavnije aktivnosti su organizacije koncerata. Osobno sam pomagao u organiziranju 41. Ri Rock festivala, kao i Dark circle festivala. Već godinu i nešto, od početka pandemije, nije moguće organizirati koncerte pa je time i Udruga trenutno na pauzi – dodaje Dino.

Što se njegovih drugih hobija tiče, kaže da su se, s obzirom na nemogućnost okupljanja više osoba, on i prijatelji prebacili na manja kućna druženja uz društvene igre kao što su “Catan”, “Unstable unicorns”, “Exploding kittens” i druge. Navedene aktivnosti, kao i svakotjedna online sesija igre “Dungeons and Dragons”, pomaže im da psihički izdrže ovo zahtjevno razdoblje, zaključuje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!