Povežite se s nama

U fokusu

Nemoguće (?!)

Objavljeno:

- dana

Zacijelo (i) zbog kontakata s Krešimirom Mišakom, s kojim sam u četvrtak predstavio svoj izbor „Vizionarskih misli“ Nikole Tesle, katkad razmišljam o teorijama zavjere svjetskih moćnika protiv većine ljudskog roda.

Nemoguće? Možda, ali zašto se onda događaju nemoguće stvari?
I doista, 11. rujna 2001. doživjeli smo nemoguće, baš kao da se neka otajna klika urotila da nas otad stalno šokira, plaši i uništava. No, čitajući knjigu Iana Kershawa „Do pakla i natrag: Europa 1914. – 1949.“, čini mi se da se nemoguće stvari, koje prkose povijesnoj logici, događaju već više od stotinu godina. Primjerice, Prvi svjetski rat iznenadio je sve, pa i neke čelnike zaraćenih strana. 

I Oktobarska revolucija djelovala je nemogućom, kao i komunistički teror koji je uslijedio. Uspon Hitlera mogao se očekivati, kao i rat u Zapadnoj Europi, ali ne i napad na Sovjetski Savez, a ponajmanje holokaust. Iako su imali svoju pretpovijest i mogle su se predvidjeti, intenzitet velikosrpskih agresija devedesetih također je malo kome djelovao mogućim. Među nemoguće događaje u ovom stoljeću mogli bismo ubrojiti rusku agresiju Krima, zločine Islamske države, Sirijski rat…
„Nemoguće“ je naziv filma o turistima koje je zatekao čudovišni tsunami 2004. godine. Tko zna, možda su zli vladari svijeta razvili Tesline ideje i naučili kako prouzročiti tadašnji veliki potres, kao i druge kojima (prečesto) svjedočimo… Ništa nije nemoguće!

Nemogućim je djelovalo i javno samoubojstvo generala Slobodana Praljka. Nemoguće je da je uspio pribaviti otrov i unijeti ga u sudnicu. Ipak, njegova smrt nije plod zavjere, nego samurajski čin principijelnog časnika. Uistinu je pak nemoguće što nitko ne govori da bi Haaški sud njegovoj obitelji trebao isplatiti odštetu, jer za njegovu smrt izravno su krivi propusti haaškog osiguranja.

Izvor:
Foto: Ilustracija

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje